Jezici: raznolikost i dijalog

Dan kada izlazi jubilarni 200. broj Zareza istodobno je svjetski dan jezične raznolikosti. Na simboličan način ispreplela su se dva događaja, jedan na nacionalnoj, drugi na svjetskoj razini, kojima su u središtu kulturna i jezična razvojna pitanja.

Nestajanje vizija svijeta

Generalna konferencija Unescoa usvojila je u studenom 1999. godine odluku o proglašenju Međunarodnog dana materinjeg jezika. Sudionici zasjedanja naglasili su kulturnu i jezičnu raznolikost kao najveću vrijednost koju su nam preci ostavili i koju predajemo u nasljeđe novim naraštajima. Često se navode podaci o ugroženosti velikog broja jezika u svijetu, o potrebi promicanja raznolikosti, odnosno očuvanju jezika kojima prijeti nestanak. Osobito se posljednjih nekoliko desetljeća broj jezika ubrzano smanjuje pod utjecajem, ističe Rieks Smeets iz Unescova Odjela za nematerijalnu baštinu, procesa modernizacije i globalizacije. Više od polovice od oko 6000 jezika u svijetu u opasnosti je nestanka u okviru nekoliko generacija. Unesco upozorava da 96 posto jezika u svijetu govori samo 4 posto svjetskog stanovništva. Oko 90 posto jezika u svijetu nije predstavljeno na Internetu. Jedan jezik nestaje u prosjeku svaka dva tjedna. Polovica jezika u svijetu govori se u samo osam zemalja: Papua Nova Gvineja, Indonezija, Nigerija, Indija, Meksiko, Kamerun, Australija i Brazil. Ugledni lingvist David Crystal slikovito je izrazio položaj jezika: “Svijet je mozaik vizija, a svaka vizija utjelovljena je u jeziku. Kada jedan jezik umire, s njim zauvijek nestaje i jedna vizija svijeta”. Unescova Opća deklaracija o kulturnoj raznolikosti 2001, Konvencija o očuvanju nematerijalne kulturne baštine 2003. i Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izraza 2005. međunarodni su instrumenti za očuvanje i promicanje jezične raznolikosti koje treba primjenjivati na svim razinama. U protivnom će se pokazati točnim pesimizam nekih stručnjaka koji smatraju da je danas samo nekoliko stotina dominantnih jezika – nacionalnih ili službenih – “u zaklonu” od nestajanja.

Novi pristupi jeziku

Premda se navedeni podaci i tema nestanka jezične raznolikosti ponavljaju svake godine prigodom Međunarodnog dana materinjeg jezika, što je i prirodno, jer ta prijetnja opstaje, ipak su se u ovih sedam godina dogodile znatne promjene u pristupu: snažnije se ističe interakcija između jezika, kulture i okoline; jezik se sve više shvaća kao fundamentalan element stvaralaštva i raznolikosti; razvojnu ulogu jezičnih politika ocjenjuje se bitnom u realizaciji milenijskih ciljeva razvoja, na primjer programa Obrazovanje za sve. Unescov Atlas jezika koji nestaju u svijetu (1996. i 2001, treće papirnato izdanje priprema se za 2008) važan je pothvat u otkrivanju, po regijama, oko 800 jezika u opasnosti od nestanka, i važna potpora naporima za njihovo očuvanje.

Ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana materinjeg jezika u znaku je promicanja općeg pristupa Internetu (kako osigurati prisutnost jednog jezika u kiberprostoru) i uloge višejezičnosti u svjetskim informacijskim mrežama, što je generalni direktor Unescoa Koichiro Matsuura naglasio u svojoj poruci u povodu Međunarodnog dana: “Pojmovi materinjeg jezika i višejezičnosti postaju strukturno komplementarni”.

Moć dijaloga

Promicanje kulturne i jezične raznolikosti moguće je jedino zalaganjem za dijalog između kultura, između društava, između pojedinaca. Upravo je taj dijalog njegovao Zarez u svojih proteklih dvije stotine brojeva, kako na nacionalnoj razini tako i u međunarodnim odnosima, i u tome je njegova najveća vrijednost. Na različite načine, osebujno, otvoreno, polemično, ali nikad destruktivno ili svađalački, Zarez je pristupao bitnim pitanjima naše kulturne sredine, otkrivao nove fenomene, zagovarao promicanje istinskih vrijednosti. U potrazi za promjenama, i sam se mijenjao. Detaljnije analize pokazat će svu raznovrsnost i bogatstvo tema obrađenih u Zarezu, ali ovom prigodom istaknimo da je izražavao kritički pristup prema mnogim zbivanjima u našem društvu i kulturi, težio afirmaciji alternativnih oblika kulture, davao snažnu potporu akcijama civilnog društva. Ukratko, Zarez je našoj sredini potreban.