Razgovor s Dragom Glamuzinom

Startalo je treće izdanje Zagrebačkog sajma knjiga. Kojim adutima kanite privući publiku u Profil?

– Za razliku od Festivala europske kratke priče, u sklopu kojega smo prošlog tjedna u Zagreb i Rijeku doveli 15-ak iznimno kvalitetnih, ali u Hrvatskoj slabo poznatih književnika, na Sajam dovodimo jako, jako poznate pisce. Stiže nam tako međunarodna književna zvijezda Julian Barnes, jedan od najvećih živućih britanskih pisaca, autor nizom nagrada ovjenčane Flaubertove papige i svježe objavljene prozne zbirke Stol od četrunovine. Dolazi i njemački pisac Ingo Schulze, koji je ovdje već bio prije nekoliko godina kao gost Festivala kratke priče. On je tada još bio relativno nepoznat, a ove godine je na festivalima u Leipzigu i Frankfurtu bio glavna zvijezda.

Osim njih, tu su i dvije publicističke zvijezde. Jedan je Dougie Brimson, čovjek koji piše o nogometu, bavi se nogometnom kulturom, huliganima, nasiljem i svim fenomenima vezanim za taj sport. Njegovo je gostovanje naš prilog nogometnoj groznici koja se počinje zahuktavati uoči Svjetskog prvenstva. Četvrti je naš važni strani gost Stuart Sim, poznati engleski teoretičar. Dosad su u nas objavljene njegove knjige o Derridi i Lyotardu, a na ZSK-u će biti predstavljen i novi njegov naslov Svijet fundamentalizma, knjiga o temeljnim problemima koji muče suvremeni svijet, dakle nije riječ samo o vjerskom fundamentalizmu, nego i o onom tržišnom, političkom, nacionalističkom, imperijalističkom.

Tema sajma – novija hrvatska proza

Čini se da pored razvikanijih sajmova knjiga – onoga u Puli i Interlibera – nije lako steći prepoznatljivost, publiku ni naklonost medija. Čime se ZSK razlikuje od ovih manifestacija?

– U prvom redu, sajam postoji kako bi pružio pregled domaće produkcije – cilj je, dakle, predstaviti sve ono što je u Hrvatskoj izišlo nakon Interlibera.

Oba se ova velika sajma događaju koncem godine, činilo nam se da je pauza od godinu dana prevelika: knjige koje iziđu početkom godine do Interlibera i Pule već se “izližu”, predugo budu vani, o njima se već sve zna, i prestanu biti novost. Zato smo se i odlučili za ovaj kasnoproljetni termin, on je idealan za polugodišnju književnu smotru kakvom ZSK želi postati.

Dalje, važno je napomenuti da je ZSK sajam festivalskog karaktera, za razliku od primjerice Interlibera koji je isključivo prodajni, poslovni sajam. Mi inzistiramo na opuštenom dijelu, na druženju s piscima, promocijama – imamo ih preko stotinu ove godine.

Glavna tema sajma ove godine je Novija hrvatska proza.

– Prve godine je tema bila “novinari i pisci”, njome smo se referirali na pojavu da se ogroman broj novinara počeo intenzivno baviti književnošću i objavljivati prozu. Druge godine tema je bila “Biografije”, posvetili smo se fenomenu koji je zahvatio i još uvijek drži domaću izdavačku scenu. Ove godine tema je “Nova hrvatska proza”, njome nastavljamo vlastitu programsku koncepciju koju smo prošle godine začeli u Profilu, objavljivanjem desetak vrlo uspješnih knjiga domaćih autora. O njima se dosta pisalo, zainteresirali smo medije, naši su pisci pobrali niz nagrada, od “Gjalskog” do nagrade Jutarnjeg lista. Nastavljamo s njihovim “forsiranjem”, nakana je skrenuti pozornost na recentne naslove: riječ je o 15-ak knjiga objavljenih od Interlibera naovamo, a koje zaslužuju da se na njih skrene pozornost. Imamo tako novi Barbierijev roman Dioklecijan, novi roman Vedrane Rudan Crnci u Firenci, pa romane Gordana Nuhanovića, Damira Miloša, Borisa Perića, Darka Macana, Ivana Aralice...

Afirmacija poezije i publicistike

Posebno “nježan” tretman ZSK posvećuje poeziji. S obzirom na to da se pjesničke knjige sve rjeđe spominju u novinama i na televiziji, a i na to da su njihovo izdavanje i prodaja u stalnom opadanju, takav tretman svakako nije naodmet. Štoviše.

– Nakon FAK-a promijenjen je odnos medija prema domaćoj proznoj produkciji; piscima su otvorena vrata u medije, traženi su za intervjue u novinama i na televiziji. Istovremeno, potpuno je marginalizirana poezija. Prije su u dnevnicima postojale stvarne kritičarske pjesničke kolumne – u Novom listu o poeziji je pisao Mrkonjić, u Slobodnoj Maroević, u Jutarnjem Bagić – pa se na recepciju moglo računati barem na tri-četiri mjesta. Te su kolumne u posljednjih nekoliko godina ukinute; tržišni je diktat potpuno potisnuo poeziju. Smatramo da to nipošto nije dobro, zato smo u glavni program “ZSK specijal” uvrstili poeziju. Cilj je upozoriti na vrijedne pjesničke zbirke: bit će tako predstavljene sabrane pjesme Antuna Šoljana, Vedrane Rudan i Raymonda Carvera, a promovirat ćemo i drugi broj časopisa Poezija.

Što je s publicistikom?

– Posebnost ovoga sajma u odnosu na primjerice pulski sajam, je velika pozornost koju od samog početka posvećuje publicističkim naslovima. Publicistička se izdanja kod nas dosta čitaju i zaslužuju da budu prikladno predstavljena. Zato je na ZSK-u rezerviran program “Do posljednjeg slova”: u njemu će biti promocije najintrigantnijih novih publicističkih izdanja – od pogleda na medicinu iznutra Matka Marušića i Viskovićeve kritike u sjeni FAK-a, preko istraživanja o Hrvatima koji su se zatekli na Titanicu i hit-knjige o marketingu Plava krava, do pedesetogodišnje prepiske Ivana Kušana i Zlatka Crnkovića, koja vrlo otvoreno, intimno i necenzurirano rasvjetljava našu društvenu i kulturnu povijest.

Riječju, knjige su to koje su svojim pojavljivanjem izazvale neku kontroverzu, otvorile polemike. Bit će zanimljivo.

Ipak, najzanimljivije će biti na kulinarsko-glazbeno-književnim druženjima u off-programu sajma. Što izdvajate iz tog ležernog dijela sajamske ponude?

– Za svaku manifestaciju ovakvog tipa bitno je da živi i kao mjesto druženja i dobre atmosfere. U dva tjedna sajmom će proći 200-tinjak urednika, književnika i kritičara. Priliku da se druže, međusobno i sa čitateljima, dobit će već prvog dana sajma: u Saloonu će Oliver otpjevati nekoliko pjesama na predstavljanju svoje biografije (napisao ju je Zlatko Gall). U programu “Bonus” bit će i promocija Dnevnika prgave familije u klubu Gjuro 2, gdje će za štimung biti zadužen Dino Dvornik. Na predstavljanju Barbierijeva romana Dioklecijan u Društvu hrvatskih književnika kušat će se jela koja je jeo i sam rimski car, a u restoranu Gračanka gosti će uživati uz glazbu i jela iz nove Gallove kuharice Kušaj i slušaj Dalmaciju 2.

Mala zarada

Koliko će nakladnika biti na Sajmu?

– Više od 200.

Na konferenciji za novinare na kojoj je najavljen ZSK, spomenuli ste problem koji mali izdavači imaju sa sudjelovanjem na prodajnim sajmovima ove vrste. Kako ste ga Vi riješili?

– Mnoge male izdavačke kuće čini ustvari samo po jedan čovjek, broj naslova koji godišnje izdaju može se nabrojati na prste jedne ruke. Prihodom od prodanih knjiga oni katkad ne pokriju ni troškove kotizacije, zato smo njima omogućili sudjelovanje bez kotizacije. Želimo da svi imaju jednake šanse.

Zadnje – i možda najvažnije – kakav je komercijalni aspekt ovoga događaja? Premašuje li zarada uložena sredstva?

– Bez obzira na to što je prodaja dobra, radi se o velikim popustima, velikom rabatu, pa je zarada mala. Prošle smo godine bili na nuli, i to s potporom koju smo dobili od grada. Zarada, očito, nije pokretač niti može biti motivacija za organiziranje sajma knjiga.

Ni odbijenice za sufinanciranje, koje iz godine u godinu primamo iz Ministarstva kulture, ne pomažu. Zbilja ne razumijem njihova mjerila u procjeni toga tko zaslužuje potporu: nije mi jasno, na primjer, zbog čega je pulski sajam vrijedan potpore Ministarstva, a ZSK nije, kad je riječ o dvjema jednako koncipiranim manifestacijama