#440 na kioscima

223%2004


24.1.2008.

Biserka Cvjetičanin  

Slovenija – zajednički u raznolikosti

Prvog dana predsjedanja Europskom unijom Slovenija je svečano otvorila Europsku godinu interkulturnog dijaloga dvodnevnim skupom Interkulturni dijalog kao temeljna vrijednost Europske unije. Cilj skupa na kojem su sudjelovali predstavnici civilnog društva bio je predstaviti interkulturni dijalog kao preduvjet uspostavljanja raznolikog i tolerantnog društva, te naglasiti važnost suradnje između kultura, prije svega između većinskih i manjinskih naroda, u očuvanju kulturnih posebnosti i izgradnji zajedničkih vrijednosti


S novom, 2008. godinom, počela je Europska godina interkulturnog dijaloga. Europa postaje kulturno sve raznolikija. Proširenje Europske unije, deregulacija zakona o zapošljavanju i migracijski procesi utjecali su na jačanje multikulturalnih obilježja mnogih zemalja, porast broja jezika, religija, etničkih i kulturnih raznolikosti. Svjesni sve značajnije uloge interkulturnog dijaloga u jačanju europskog identiteta i upoznavanju raznolikih kulturnih izraza, kulturnog nasljeđa i tradicija u Europi, Europski parlament i Vijeće Europske unije u prosincu 2006. proglasili su Europsku godinu interkulturnog dijaloga (2008.).

Tijekom 2008. Europska unija poduprijet će, u okviru Europske godine, više projekata na europskoj razini, zatim po jedan nacionalni projekt u svakoj zemlji članici, te Partnerski program kojem je cilj mobilizacija civilnog društva, jer je “aktivno uključivanje civilnog društva bitno u podizanju svijesti o važnosti i korisnosti interkulturnog dijaloga” (citat iz proglašenja Europske godine).

Prioritetno mjesto interkulturnog dijaloga u svim politikama

Prvog dana predsjedanja Europskom unijom, Slovenija je svečano otvorila Europsku godinu interkulturnog dijaloga dvodnevnim skupom (7 i 8. siječnja 2008.) u Cankarjevom domu u Ljubljani posvećenom temi Interkulturni dijalog kao temeljna vrijednost Europske unije. Cilj skupa na kojem su sudjelovali predstavnici civilnog društva bio je predstaviti interkulturni dijalog kao preduvjet uspostavljanja raznolikog i tolerantnog društva, te naglasiti važnost suradnje između kultura, prije svega između većinskih i manjinskih naroda, u očuvanju kulturnih posebnosti i izgradnji zajedničkih vrijednosti. Marko Peljhun kojeg je Slovenija imenovala veleposlanikom Europske godine interkulturnog dijaloga, naglasio je na skupu da će Slovenija svoj nacionalni projekt usmjeriti osobito na interkulturni dijalog u školama, jer mladi moraju od djetinjstva razvijati interkulturne vještine kako bi bili sposobni odgovarati svijetu u promjeni i koristiti prednosti europske kulturne raznolikosti. Veleposlanik Peljhun će nastojati da interkulturni dijalog dobije prioritetno mjesto u svim politikama u okviru njegovih kompetencija, a posebno se zauzeo za ključnu ulogu civilnog društva u eliminiranju podjela među ljudima i narodima.

Hrvatsko-slovenska suradnja

Pod nazivom Zajednički u raznolikosti predviđene su brojne manifestacije, događanja, rasprave, obrazovne aktivnosti koje će se organizirati na nacionalnoj i regionalnoj razini a koje imaju jedan cilj – promicanje razumijevanja među kulturama. S 27 zemalja članica, s regionalnim kulturnim identitetima i izvaneuropskim kulturama sve dinamičnijih migracija i mobiliteta, Europska unija je pred novim izazovima interkulturne razmjene. Govoreći u Europskom parlamentu u Strasbourgu 16. siječnja 2008., slovenski premijer Janez Janša kao jedan od ključnih pitanja za budućnost Europe naveo je interkulturni dijalog: “Interkulturni dijalog danas nam je potrebniji nego ikad dosad… za svjetski mir i pronalazak odgovora na najveće prijetnje sigurnosti…”.

Važnu ulogu u promicanju interkulturnog dijaloga imaju gradovi, koje Unesco u svojim dokumentima često definira kao “prave laboratorije kulturne raznolikosti”. U najnovijoj knjizi Charlesa Landryja i Phila Wooda u središtu analize je interkulturni grad (The Intercultural City: Planning for Diversity Advantage, 2007.). Uspostavljanje mreže gradova kojih različite lokalne zajednice promiču na terenu interkulturni dijalog i kulturnu raznolikost, može na međunarodnom planu potaknuti afirmaciju njihova identiteta i novu solidarnost.

U nekim projektima predviđa se sudjelovanje hrvatskih kulturnih institucija i stvaralaca. Hrvatska i Slovenija razvijaju niz godina uspješnu kulturnu i znanstvenu suradnju u raznim područjima, od arheoloških istraživanja do razmjene umjetnika i organiziranja izložbi. U godini kada Slovenija predsjeda prvih šest mjeseci Europskom unijom, našle su se i na zajedničkom projektu promicanja interkulturnog dijaloga i kulturne raznolikosti. Na tome treba inzistirati u okviru cjelokupnih odnosa dviju zemalja.

 
preuzmi
pdf