Sociobiološki prime time

U knjizi Evolucija društvenosti priređivači Josip Hrgović i Darko Polšek skupili su dvadesetak radova stranih i domaćih autora koji daju svojevrstan pregled istraživanja na polju jedne novije znanstvene discipline - sociobiologije. Klasično je djelo te znanosti Wilsonovo djelo Sociobiology iz 1975. godine. Otada je mnogo različitih znanstvenika, biologa, kibernetičara i informatičara, antropologa i sociologa, psihologa, ekonomista i matematičara, pa sve do teoretičara znanosti i filozofa, pridonijelo svojim istraživanjima i kritikama razvoju te propulzivne evolucionistički zasnovane znanosti.

Značajan udio u ponašanju čovjeka ima ponašanje uvjetovano evolucijom naslijeđenih čimbenika. Ti čimbenici, kao što pokazuju i pojedini članci iz knjige, nisu apsolutne determinante, nego su među ostalim modificirani kulturom, a vjerojatno i individualnim značajkama jedinke; međutim oni postoje i igraju značajnu ulogu u ponašanju svakog pojedinca i društva u cjelini. Stoga je važno, ukoliko nastojimo shvatiti ljudsko ponašanje, otkriti način i mjeru tog utjecaja.

Ljudsko ponašanje

Suvremenu sociobiologiju moramo razlikovati od onog što je nazivano sociobiologijom ili sociodarvinizmom krajem 19. i početkom 20. stoljeća. To je znanost koja proučava funkcioniranje životinjskih zajednica i evoluciju društvenosti. Međutim baš nasuprot sociodarvinizmu, sociobiologija je postavila niz pitanja izuzetno značajnih za funkcioniranje ljudskog društva, stavljajući pod upitnik neke od klasičnih zabluda poput, na primjer, egoizma kao podloge ponašanja. Zgodan povijesni pregled odnosa darvinizma i kulturnih proučavanja daju nam P. J. Richerson i R. Boyd u jednom od priloga u ovoj knjizi: Građeni na brzinu, ne za udobnost: darvinistička teorija i ljudska kultura. Problematiku “darvinističkih dilema” iznosi već F. De Waal u jednom od uvodnih članaka knjige, a to je tema koja se provlači većim dijelom članaka. Posebno etičke aspekte obrađuje članak Evolucijska etika: čemu nas prošlost može naučiti? M. Rusea.

Članci u ovoj knjizi prvenstveno obrađuju ljudsko ponašanje, što je i razumljivo jer su priređivači knjige, kao i većina autora, psiholozi. Motivacija ekonomskog ponašanja ima bitne implikacije za funkcioniranje ekonomije. Zbog toga se neki ekonomisti bave sociobiološkom problematikom, dok su s druge strane ekonomija ponašanja i proračun uložene energije i vremena bitan dio sociobioloških istraživanja. Kao primjer takva pristupa možemo navesti članak Roditeljski ulog i spolna selekcija R. Triversa, ili članak Optimalan broj očeva. Evolucija, demografija i povijest oblikovanja ženskih preferencija pri izboru partnera S. B. Hardy.

Pitanja altruizma i etike, njihova porijekla i utjecaja altruizma na razvoj ljudskog društva bitna su i ekonomistima i sociolozima i antropolozima, ali i filozofima i povjesničarima, pa i kriminolozima. Sa sociobiološkog stanovišta zločin istražuju M. Daly i M. Wilson u članku Zločin i sukob: evolucijsko – psihološka perspektiva ubojstva. Priređivači su nastojali u člancima zastupiti i prikazati sve te pristupe sociobiologiji, i zahvatiti pomalo od svakog utjecaja sociobiologije na druge znanosti.

Različite interpretacije sličnih rezultata

Teško je u kratkom prikazu izdvojiti pojedine autore, jer to s jedne strane može biti nepravedno prema drugima, a s druge skraćena je informacija nužno iskrivljena. Rasprave o egoističkim i altruističkim motivima ponašanja često su vrlo izbalansirane i njihovo pojednostavljenje dovodi do pogrešne interpretacije, koja se nažalost brže raširi i postaje popularnija od izvornog djela. To se na primjer dogodilo s Dawkinsovim Sebičnim genom, čije su pojednostavljene ideje korištene često kao dokazi protiv altruističnog ponašanja. To vrijedi za svako drugo pojednostavljeno preuzimanje i uporabu zaključaka bioloških i drugih prirodnih znanosti u interpretaciji ljudskog društva. Zbog toga ću ovom prigodom izbjeći prikazivanje pojedinih radova, koji su sami vrlo razumljivo pisani i mogu ih  pratiti i oni koji se još nisu susreli s ovom temom, iako bi određeno predznanje ipak bilo poželjno. Tema je važna za svakog koga zanima kako funkcioniraju ljudsko društvo i ljudi kao pojedinci u tom društvu.

Kao mamac za čitateljstvo možemo navesti naslove: Što žene žele; Jedna empirijska provjera autorice Ivane Ivulić, i kao uvod u tu tematiku prilog Evolucijska psihologija i spolne razlike autorica Meri Tadinac i Ivane Hromatko. Prvi navedeni rad navodim i kao ilustraciju jednog utjecaja sociobiologije na druge znanosti. Da se taj rad našao u drugom kontekstu, mogao je izaći i bez uvodnog dijela kao standardna psihološka anketa. Međutim povod tom radu kao i nekim drugim iz ove knjige jesu pitanja nastala ili ponovno potaknuta upravo sociobiološkim istraživanjima. Razlike u motivaciji pri izboru partnera kod različitih spolova karakteristične su za mnoge vrste životinja, pa je stoga razumno pretpostaviti da je isto takva uvjetovanost ljudskog ponašanja prije nastala kao dio našeg evolucijskog nasljeđa nego da je formirana isključivo kulturnim i povijesnim utjecajima.

Slično i rad U potrazi za homo economicusom: bihevioralni eksperimenti u 15 malih društva, autora J. Henrricha, R. Boyda, S. Bowelsa, C. Camerera, E. Fehra, H. Gintisa, i R. McElreatha, mogao bi biti i klasično antropološko djelo, međutim naglasak i metode istraživanja inspirirane su i formirane s obzirom na sociobiološke teorije ekonomske motivacije ponašanja. I prije su antropološka istraživanja davala slične rezultate, no često bez kvantifikacije i s kulturološkim obrazloženjima.

Upravo ta mogućnost davanja različitih interpretacija sličnih rezultata morat će u daljnjem razvoju sociobiologije biti jasnije postavljena. Razlikovanje čimbenika ponašanja uvjetovanih kulturom i onih uvjetovanih biološkim nasljeđem i ustrojstvom nije uvijek jasno vidljivo. Potrebna će biti veća multidisciplinarnost pristupa. Na neka će pitanja konačan odgovor moći dati tek genetika, na primjer postoje li ili ne geni koji uvjetuju određeni oblik ponašanja. Međutim genetika može samo utvrditi postojanje ili nepostojanje određenih gena, dok točnu definiciju ponašanja mogu dati samo znanosti o ponašanju. Tek kad se to dvoje spoji, moguće je ustanoviti postojanje izravnog nasljeđivanja. Kompleksnije pojave, i ne samo u ljudskom društvu, zahtijevat će i druga kulturološka i semantička istraživanja…

Vrlo dobar pregled tematike

Sociobilogija je ustvari otvorila čitavo jedno polje međuveza znanosti, i to je jedna od njenih vrijednosti. Svakako će trebati veću pozornost posvetiti i arheološkim istraživanjima koja prečesto zanemaruju fizički antropolozi koji istražuju ostatke pračovjeka. Tvrdnje tipa da su muškarci bili lovci, a žene skupljačice treba i arheološki potvrditi. Ne jedanput pokazalo se da su pojedine interpretacije koje su se međusobno podupirale bile na vrlo labavim osnovama. Čovjek “agresivni lovac – stvaratelj kulture” vizija je koja je prenesena i u književnost i na film, produkt je pod utjecajem pogrešne teorije pogrešno interpretiranih nalaza. To ne znači da je možda drugi nalazi neće potvrditi, ali su potrebna pažljiva ispitivanja suvremenim metodama i istraživanja materijalnih tragova ponašanja ljudi i praljudi.

Člancima u knjizi Evolucija društvenosti autori nisu dali sveukupan pregled, vjerujem, ni psihološke tematike povezane s temom evolucijskog razvoja čovjekova ponašanja. To bi bilo nemoguće učiniti. Oni su međutim dali vrlo dobar pregled tematike koji može poslužiti zainteresiranom čitaocu kao uvod u daljnje čitanje, a i kao poticaj za slična istraživanja. Svakako je ohrabrujuće da je zastupljen velik broj domaćih autora, i to dobrim radovima - kod njih nalazimo i dobar pregled pojedine tematike. Kao primjer možemo navesti uvodni članak Sociobiologija kao deskriptivna znanost D. Polšeka, zatim članak Emocije kao adaptacije: Pregled evolucijskih shvaćanja emocija I. Karduma i A. Gračanina, pa već navedeni članak M. Tadinec i I. Hromatko. U svim je člancima dan odmjeren historijski pregled istraživanja i konceptualnih modela. Isto tako nakon uvodnog članka dolazi prilog Z. Tadića Kako i zašto životinje žive u skupinama? u kojem su ukratko prikazani osnovni sociobiološki pojmovi.

Teorijske koncepcije obrađuju članci F. De Waala Darvinističke dileme, zatim Evolucija altruističkog ponašanja W. D. Hamiltona, nadalje Evolucijski pristup u psihologiji ličnosti I. Karduma i članak Kako radi um S. Pinkera. Tu su i članci Što leži u temeljima plastičnosti društvenog ponašanja? D. Pečnjaka i T. Janovića te Teorija igara i posljedice Rawlsove pogreške K. Krčaka.

O budućnosti sociobiologije i aktualnim kontroverzama govore članci D. S. WIlsona i E. Sober Obnavljanje ideje grupne selekcije u znanostima o ljudskom ponašanju te Znanstveni i neznanstveni činitelji sociobiološke kontroverzije J. Hrgovića.

Sami su članci ne samo značajno nego i poticajno, ali i čitko štivo, koje bih preporučio svakom koga zanima suvremeni razvoj društvenih znanosti, pa i znanosti uopće.