Razgovor s predstavnicima beogradske udruge Remont i zagrebačkog Kontejnera o osobitostima i zajedničkim problemima kustoskoga djelovanja na nezavisnoj umjetničkoj sceni
Kad bismo kojim slučajem poželjeli izlučiti zajednički nazivnik svih članaka, eseja, kritika i ostalih srodnih tekstova o recentnom stanju umjetničke scene u Hrvatskoj i Srbiji, margina, publika i financiranje bez sumnje bi se nametnuli kao pojmovi nad kojima autori ustrajno zdvajaju. Unatoč postupnom, ali stabilnom razvoju umjetničke produkcije u obje države tijekom proteklih dvadeset godina, otvaranju brojnih galerijskih prostora i procvatu online medija, suvremena umjetnost u nas i dalje uporno ostaje na margini. Ona ne privlači dovoljan interes šire publike. Ne postoje sigurni, stalni izvori financiranja izložbene djelatnosti i povezanog izdavaštva i marketinga. Činjenice imamo; što dalje?
Upravo takva situacija je u zadnjih desetak godina dovela do potrebe za formiranjem neprofitnih nevladinih umjetničkih organizacija u regiji. Iako se metode rada i konkretna aktivnost pojedinih udruga često poprilično razlikuju, u pravilu dijele dva glavna stupa djelatnosti: povezivanje umjetnika s publikom i senzibiliziranje javnosti za raznovrsne nove medije i forme umjetničke produkcije. U kontekstu kulturne scene u Hrvatskoj i Srbiji, spontano se sve jače profiliraju Kontejner biro suvremene umjetničke prakse u Zagrebu i Remont - nezavisna umetnička asocijacija u Beogradu.
U načelu, Kontejner i Remont nemaju dominantnih dodirnih točaka. Kontejner je programski posvećen povezivanju umjetnosti sa znanošću i tijelom; sustavnom organizacijom tematskih trijenala već godinama upoznaju javnost s novim medijima i tehnološki utemeljenim oblicima umjetničke prakse. Remont ima univerzalniji karakter; utemeljen je s ciljem promoviranja nezavisne umjetničke scene u Srbiji i usmjeren na popularizaciju suvremene umjetnosti općenito.
Manifesti dviju udruga službeno se razlikuju, no vidljivo je u kolikoj mjeri zapravo djeluju s istim ciljevima na umu. Ako se ponovno osvrnemo na marginalizirani položaj suvremene umjetnosti u Hrvatskoj i Srbiji, jasno je zašto i Kontejner i Remont pridaju izrazitu važnost interakciji s publikom na više razina: organizacijom izložbi, formiranjem baza podataka na webu, umjetničkim izdavaštvom i poticanjem prisutnosti suvremene umjetnosti u medijima. Obje organizacije potiču suradnju s inozemnim institucijama s ciljem približavanja domaće umjetničke scene aktualnim svjetskim tokovima, pri čemu spontano dolazi i do međuodnosa na regionalnoj razini. Primjerice, Device_art, Kontejnerov festival osmišljen 2004. godine, među ostalim promovira međunarodnu suradnju na polju suvremene umjetničke produkcije vezane uz tehnologiju. Shodno tome, u Srbiji su nedavno pokrenuta dva festivala – Share i Resonate – čije su teme vezane za umjetnost i tehnologiju, internet i aktivizam.
Kontejner i Remont najbolje je usporediti na osnovi njihovih aktivnosti i rezultata koji dovoljno govore za sebe. Ili, u ovom slučaju, uputiti predstavnicima organizacija nekoliko ključnih pitanja o njihovoj djelatnosti i sučeliti odgovore u pokušaju oslikavanja stanja nezavisne scene u dva različita grada, ali u istoj specifičnoj kulturnoj klimi.
Koji su osnovni ciljevi vaše organizacije i koliko ih uspješno provodite?
R: Remont već skoro 14 godina intezivno radi na realizaciji ciljeva koji su postavljeni na samom početku našeg angažmana, a koji su opšte vezani za sve aspekte funkcionisanja umetničke scene u Srbiji i recentne umetničke produkcije. Kroz programske i projektne aktivnosti promovišemo savremeni umetnički izraz, sarađujemo sa umetnicima različitih generacija, ukazujemo i pokušavamo da rešimo neke od problema koji postoje na sceni. Zadovoljni smo dosadašnjim načinom, tempom i učincima naših aktivnosti, i u prilog tome ide ne samo veliki broj realizovanih izložbi na godišnjem nivou, projekata, raznih inicijativa i saradnji, već i pozitivne reakcije i umetničke i šire kulturne javnosti.
K: Kontejner je kroz svoje projekte i programe uspio uspostaviti kontinuitet u provođenju temeljnih ciljeva: stvaranja modusa povezivanja umjetnosti i znanosti; povećanja produkcije kvalitetnih umjetničkih radova domaćih autora s područja umjetnosti, tehnologije i znanosti te tjelesne umjetnosti; uspostavljanja novih i osnaživanje postojećih partnerstva s organizacijama i institucijama na internacionalnoj razini i lokalno; promoviranja recentne hrvatske i svjetske produkcije u Hrvatskoj i internacionalno te sudjelovanja u akcijama i inicijativama civilnog društva s područja nezavisne kulture. Aktivnost udruge je od početka vrlo dinamična, a s vremenom se i sve više intenzivira, tako da zadovoljstva, entuzijazma i uživanja u radu nikada ne nedostaje.
SURADNJA KAO TEMELJ DJELOVANJA
Kako funkcionira suradnja s inozemstvom? Radi li se o suradnji samo sa stranim organizacijama sličnim vašoj, ili i s kustosima, umjetnicima, institucijama...?
R: Remont je do sada ostvario niz regionalnih i internacionalnih saradnji koje su se odvijale kroz razmenu umetničkih sadržaja ili zajedničke projekte. Za Remont takvi vidovi saradnje predstavljaju ključnu aktivnost u razvoju komunikacije i povezivanju između naše i inostranih scena, stvaranja mogućnosti neposrednijeg uvida u tokove i dešavanja kada je reč o savremenom umetničkom stvaralaštvu kod nas i u inostranstvu i u tom kontekstu podsticanje daljih umrežavanja, kooperacijskih i kooprodukcijskih angažmana. Do sada su realizovane partnerske saradnje sa Muzejom Suvremene Umjetnosti Istre - Pula, Galerija Photon – Ljubljana, Akto – Bitolj, Rotor – Grac, Mobile Studios – Berlin, Akademija lepih umetnosti – Prag, Gallery B-312 – Montreal i dr.
K: Suradnja s inozemnim partnerima je gotovo uvijek na visokoj razini, znači uspješna i kvalitetna. Ona je rezultat dugog planiranja i intenzivne komunikacije. Bitno je napomenuti da se ne radi samo o organizacijama koje su na neki način slične Kontejneru niti samo o suradnicima i partnerima koji su vezani uz struku (bili oni pojedinci ili institucije) – iako je takvo unutarsektorsko povezivanje važno za Kontejnerove projekte, ono na čemu se inzistira je surađivanje s osobama i organizacijama koje nisu direktno povezane s umjetničkim područjem. Taj tip suradnje jako je zahtjevan i specifičan, ali predstavlja jedan od temelja našeg djelovanja. Međusektorska suradnja najčešće je uspješna i rezultati su iznimno dobri: uz međunarodne organizacije vezane uz struku poput Galerije Kapelica (Ljubljana), Live Art Development Agency (London), KIOSK-a (Beograd), sonic space labs-a (Berlin), blasthaus galerije (San Francisco) i mnogih drugih, suradnja je uspostavljena i s organizacijama izvan kulturnog sektora – Centrom za autizam, Psihijatrijskom bolnicom Jankomir i Vrapče, Udrugom za samozastupanje, Fakultetom elektronike i računarstva, Prirodoslovno-matematičkim fakultetom itd.
Surađujete li s državnim umjetničkim institucijama?
R: Remont na lokalnom nivou svakako sarađuje i sa institucijama koje se bave savremenom kulturnom produkcijom i to kroz zajedničku realizaciju projekata, izložbi i različitih događaja. Saradnja se intezivno odvija i na druge načine, najčešće kroz uzajamnu tehničku i logističku podršku u realizaciji programa. Neki od konkretnih primera saradnje su projekat “Ideja-(ne)-Realizacija” sa Gradskom galerijom Požega, izložbe “Zbogom Underground” i “Fotodokumenti 02” sa Muzejom savremene umetnosti Beograd, II međunarodna dunavska konferencija za umetnost i kulturu realizovana u saradnji sa Kulturnim centrom Beograd i dr.
K: Kontejner kontinuirano surađuje s različitim državnim umjetničkim institucijama, primjerice hrvatske likovne i umjetničke akademije, MSU Zagreb, a ove godine su nam partneri na festivalu Ekstravagantna tijela: Ekstravagantne godine Galerija Klovićevi dvori Zagreb i MMSU Rijeka. Radi se o partnerskom odnosu koji podrazumijeva potpuno ili djelomično zajedničko planiranje projekata i zajedničku provedbu – sufinanciranje je često, ali nije nužno – ili o uključivanju pojedinaca iz institucija u projekt. Često je i “host“ partnerstvo odnosno korištenje prostora institucija za projekte, kao i razmjena umjetnika, teoretičara, gostovanja i sl.
Kako se vaša organizacija financira?
R: Izvori finansiranja na lokalu su Gradski sekretarijat za kulturu i Ministarstvo za kulturu, a korisnici smo i programa različitih međunarodnih fondacija.
K: Kontejner se financira sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH, potom zaklada kao što su Zaklada kultura nova i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, zatim kroz sudjelovanje u platformi Clubture te putem različitih europskih i izvaneuropskih fondova i donatora (Europska kulturna fondacija, Erste Stiftung, Trust for Mutual Understanding) i sredstvima koja dodjeljuju veleposlanstva i institucije poput British Councila.
LOKALNO I REGIONALNO POZICIONIRANJE
Kakva je pozicija vaše organizacije u okviru kulturno-umjetničke scene u državi?
R: Remont se i u lokalnoj i internacionalnoj sredini prepoznaje i najčešće identifikuje kroz vrlo aktivan galerijski program, ali i niz delatnosti kojima dokumentuje i promoviše savremene umetničke prakse: izdavaštvo, web projekat www.serbiancontemporaryart.info, organizacija izložbi i prezentacija u zemlji i inostranstvu. Period nakon 2000-te za Remont je vreme kada aktivno učestvuje, u skoro svim segmentima na umetničkoj sceni u Srbiji. Tokom godina Remont je postao prepoznatljiv gradski punkt, mesto svakodnevnih susreta umetnika i art profesionalaca različitih generacija. Profesionalno delujemo na dva polja: u oblasti savremene vizuelne umetnosti i radu na saradnji i podršci inicijativama civilnog društva iz oblasti savremene umetnosti i kulture. Aktivno smo uključeni u dešavanja na široj kulturnoj sceni te u tom kontekstu jedni smo od osnivača mreže Nezavisne kulturne scene Srbije i regionalne platforme za kulturu Kooperativa. Kustosi Remont galerije su inače do sada pojedinačno ili kao tim angažovani na koncepciji i realizaciji značajnih umetničkih manifestacija u zemlji poput Oktobarskog salona, Belefa, Memorijala Nadežda Petrović. Vrlo često smo angažovani i kao članovi saveta i žirija u galerijama u Beogradu, zemlji i regionu.
Slične organizacije postoje i ne doživljavamo ih kao konkurenciju, već kao komplementarne inicijative sa kojima intezivno sarađujemo u cilju boljeg funkcionisanja, pozicioniranja i osnaživanja scene.
K: Pozicija Kontejnera na domaćoj umjetničkoj sceni učvrstila se kroz redovito održavanje trijenalnih festivala Touch me, Device_art i Ekstravagantna tijela koji su tematski vrlo specifični i kao takvi prepoznati na domaćoj sceni. Djelatnost Kontejnera upravo zbog tih projekata ima značajnu ulogu na domaćoj kulturno-umjetničkoj sceni, o čemu primjerice govori podatak da je upravo u sklopu naših projekata (Touch me festival) prvi put u Hrvatskoj predstavljena bioumjetnost. Kroz produkcijske platforme Uradisam_ARTLB i Sound Art Inkubator mnogim je umjetnicima omogućena realizacija zahtjevnijih koncepata i ideja (putem povezivanja sa stručnjacima iz područja znanosti i tehnologije), a budući da udruga ove godine broji 13 godina od prvog projekta iz kojeg je kasnije nastao Kontejner, kontinuitet koji je uspostavljen, kao i kontakti s mnogobrojnim važnim domaćim i inozemnim organizacijama i institucijama, zasigurno su veoma bitni za pozicioniranje u domaćim okvirima. Programski u Hrvatskoj ne postoji niti jedna organizacija slična Kontejneru.
OTVORENO PITANJE RECEPCIJE
Kako su vaši projekti prihvaćeni u javnosti?
R: Jedan od naših osnovnih ciljeva jeste i promovisanje savremene umetničke produkcije. Trudili smo se da taj cilj realizujemo kroz sve naše aktivnosti, od galerijskog programa, štampanog i elektronskog izdavaštva, web baze sa umetnicima i umetničkim radovima do različitih projekata na kojima smo bili angažovani. Tokom godina uspeli smo da izgradimo jasnu i prepoznatljivu sliku Remontove izlagačke i projektne delatnosti, i nastojimo da kroz različite vidove plasiranja i distribucije informacija svaki projekat što više iskomuniciramo i sa medijima i sa publikom. Međutim, šira društvena recepcija savremenih umetničkih dešavanja ostaje i dalje otvoreno pitanje za sve nas koji aktivno radimo na sceni, polje intenzivnog promišljanja i razvijanja različitih strategija za njeno poboljšanje.
K: Projekti su uvijek izvrsno prihvaćeni, posjećenost manifestacija je velika, a uspjeli smo i izgraditi široku stalnu publiku koja prati rad udruge. Teme se koncipiraju i komuniciraju na način kojim nastojimo privući i zainteresirati heterogenu publiku i opću, širu javnost – što znači da nam je komunikacija dizajnom od samog početka jako bitna, kao i promoviranje festivala, umjetnika i ostalih sudionika publikacijama. Pojedini projekti usmjereni su direktno na involviranje različitih marginaliziranih društvenih skupina kako bi im projekt bio zanimljiv i prihvatljiv. Distribucija i promocija publikacija osigurava dugotrajnu vidljivost novih autora, tema kojima se bavimo i udruge uopće. Unatoč tome što su Kontejnerovi projekti uvijek na neki način provokativni jer se bave rubnim temama i ne ulaze u mainstream kategoriju, publika dobro zna prepoznati njihovo značenje i vrijednost.
POGLED UNATRAG I BUDUĆI PROJEKTI
Je li se nešto promijenilo u radu organizacije otkada je osnovana?
R: U koncepciji se nije ništa promenilo, osim što je naš angažman postao intezivniji. Nastojali smo da svaku promenu najpre dobro sagledamo i analiziramo i na osnovu toga reagujemo. Bilo je tokom godina i kriza, preispitivanja šta i kako dalje, ali su upravo takve situacije otvarale brojne kreativne mogućnosti i rađale nove ideje, zavrtele neke nove priče, čiji su prioriteti ostajali u skladu sa našim osnovnim ciljevima i misijom.
K: Kontejner je formalno osnovan 2002. godine iako se s radom krenulo već 2000. godine. Od tada se mnogo toga promijenilo: imamo već treću generaciju kustosa, organizacijski kapaciteti su se povećali i stabilizirali kao i broj zaposlenih, uspostavljena je mreža stalnih suradnika koji bitno doprinose projektima, ušlo se naravno u brojne nove projekte i programe dok su neki stari preoblikovani u druge formate itd. Ono što se nije promijenilo su temeljni ciljevi djelovanja udruge, znači razlozi zbog koje je Kontejner krenuo s radom i zbog kojih danas postoji – a to su produkcija, promocija i kontekstualizacija umjetničkih projekata posvećenih znanosti, tehnologiji i tijelu.
Imate li već definirane neke buduće projekte ili daljnji smjer u kojem se želite razvijati?
R: Nekoliko projekata je u toku, poput nove postavke web projekta Dokumenta 2000 www.serbiancontemporaryart.info, jedine baze podataka o umetničkoj sceni Srbije nakon 2000. godine. Projekat se realizuje u saradnji sa mladim istoričarima umetnosti i pod pokroviteljstvom Telenor fondacije. Takođe u toku je i finalna faza projekta Preslišavanje, u okviru kojeg smo organizovali deset izložbi kao svojevrstan presek dešavanja na umetničkoj sceni u Srbiji poslednjih deset godina. Trenutno radimo na prikupljanju dokumentacije i koncepciji prateće publikacije koja će ponuditi podrobniji uvid kako u umetničku produkciju, tako i u kontekste u kojima je ista nastajala i u kojima se razvijala poslednju deceniju. Nastavljamo sa galerijskom aktivnošću, kao i sa realizacijom partnerskih projekata, te u tom kontekstu su dogovorene saradnje sa Laubom iz Zagreba i galerijom B – 312 iz Montreala. Ostajemo na kursu daljeg aktivnog praćenja scene, valorizujući i promovišući njena dostignuća, ojačavajući njene pozicije i prisustvo u internacionalnim okvirima.
K: Temeljni smjer djelovanja i glavni programi definirani su od osnutka udruge, dok se strateški fokusi udruge definiraju trogodišnjim strateškim planom. Provodimo četiri glavna projekta (festivale Touch me, Device_art i Ekstravagantna tijela te produkcijsku djelatnost) koji se izmjenjuju ciklički (tri trijenalna festivala, jedan svake godine, te 3-5 novih produkcija umjetničkih radova godišnje), s time da smo uvijek otvoreni za nadgradnju postojećih projekata kao i nove projekte i suradnje. Primjerice, posljednje dvije godine Kontejnerove kustosice vode program Galerije Močvara koji smo usmjerili prema sound-artu. Naši projekti su definirani unaprijed, što je iznimno važno, ne samo radi planiranja financijske konstrukcije i radi komunikacije s umjetnicima i partnerima, nego i zbog razvoja i rasta organizacije iznutra. Ono čemu Kontejner uvijek teži, bez obzira na promjene na strateškoj bazi, je povećanje publike kroz razvoj inkluzivno-participativnih modela i povećanje vidljivosti našeg djelovanja, autora koje predstavljamo i tema kojima se bavimo u zemlji i međunarodno