#440 na kioscima

24.11.2016  

Petra Belc  

Filmske mačke – feministička kritika zoomorfizma na filmu

Reprezentacija filmskih žena i mačaka iz feminističke perspektive, pri čemu lik mačke u popularnoj kulturi muškarce oplemenjuje, a žene negativno stereotipizira.

17.11.2016  

Boris Beck  

Čovjek s njuškom i repom – o filmskim životinjama

Autor daje pregled mogućih modusa pojavljivanja životinja na filmu i značenje govora filmskih životinja uz naglasak na mehanizmu metaforizacije.

06.11.2016  

Žarko Paić  

Pogled gologa Drugoga

Ulomak iz veće cjeline koja će biti objavljena u zborniku radova "Mačkozbornik ili od Bastet do Catwoman" (ur. Suzana Marjanić i Rosana Ratkovčić)

03.10.2016  

Terri Windling  

Mačji folklor

Spisateljica, umjetnica, urednica i utemeljiteljica studija Endicott i časopisa mitskih umjetnosti (Journal of mythic arts) Terri Windling piše o vjerovanjima o mačkama te nekima od poznatih književnih maca i macana.

15.03.2016  

Suzana Marjanić  

Slaven "Lunar" Kosanović-Knjižnica,Saturn i 29 mačkografita

Razgovaramo s grafičkim dizajnerom i graffiti majstorom u povodu iscrtavanja mačkografita u knjižnici Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu

26.02.2016  

Magda Sindičić  

Žica u mom srcu

Hrvatsko-slovenska populacija eurazijskog risa ugrožena je parenjem u srodstvu, a žilet-žica mogla bi je osuditi na propast

26.02.2016  

Suzana Marjanić  

Vidljivi i nevidljivi logori

Željezna zavjesa koja je nekoć nastojala izolirati tzv. komunistički svijet od kapitalističkog danas ograničava kretanje šumskih životinja

26.02.2016  

Udruga Prijatelji životinja  

Dan prava životinja obilježen žilet-žicom

Na marginama izbjegličke krize već mjesecima događa se veliko stradavanje životinja na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom. Žilet-žica smrtonosna je za divlje životinje kojima presijeca prirodne migracijske putove. O tome svjedoče uznemirujuće fotografije životinja koje se pokušavaju osloboditi iz nazubljene žice, čime ih žica još dublje ranjava i izaziva teške ozljede, gušenje, prijelome i polaganu smrt.


ŽILET-ŽICA KAO MONSTRUOZNI IZUM

Udruga Prijatelji životinja na Međunarodni dan prava životinja, u četvrtak 10. prosinca 2015. u 11 sati performansom na zagrebačkome Trgu bana Jelačića ukazala je na zidove, ograde, kaveze i žice kojima su ljudi osudili životinje na zatočeništvo, patnju i smrt. Aktivisti u lancima, uz žilet-žicu, simbolično su prikazali agoniju divljih životinja na granici, ali i patnju koju svakodnevno proživljavaju mnoge druge životinje.
Građani su mogli vidjeti koliko je žilet-žica monstruozni izum i kakve stravične rane može uzrokovati svakom živom biću. Fotografije koje su aktivisti držali u rukama prikazivale su nevjerojatne okrutnosti koje ljudi čine životinjama iza zidova, kaveza, ograda i lanaca posvuda oko nas.
Kao što se divljim životinjama opasna žilet-žica urezuje sve dublje u meso i ranjava ih do smrti, tako ni prestravljene životinje u klaonicama ne mogu pobjeći od oštrice noža. Divlja životinja jednako se koprca na žici kao što se koprca kokoš okrenuta naglavačke na liniji za klanje, činčila koja trpi strujne udare ili gušenje plinom ili pak pas zarobljen u pokusnom laboratoriju.


KULTURA IZOSTANKA SUOSJEĆANJA PREMA ŽIVOTINJAMA

Ograde, kavezi i lanci ograničavaju i onemogućavaju životinjama kretanje i prisiljavaju ih na boravak u skučenim prostorima. Odrezanih repova i kljunova, kastrirane bez anestezije, žigosane, silovane itd., prepuštene su rutinskom tovu i ubijanju, bez ikakve osude šire javnosti. U kulturi izostanka suosjećanja prema životinjama, ono u konačnici izostaje i kada se radi o suosjećanju prema drugim ljudima.
Međunarodni dan prava životinja ciljano se obilježava na Međunarodni dan ljudskih prava od 1998. godine. Taj dan podsjeća nas da planet dijelimo s drugim životinjskim vrstama. Svi mi imamo pravo na život bez iskorištavanja i držanja u ropstvu. Vrijeme je da uvidimo povezanost raznih oblika diskriminacije i uklonimo ograde na fizičkim granicama i u vlastitoj svijesti.
Za veliku pozitivnu promjenu dovoljna je odluka da životinje ne jedemo te da ih ne koristimo za izradu obuće i odjeće, u pokusima, za zabavu i ostale svrhe koje su nam nametnute navikom i tradicijom.
Što se tiče Hrvatske u žičanom okruženju, Prijatelji životinja pozivaju hrvatsku vlast da službeno urgira prema Sloveniji i Mađarskoj, zahtijevajući uklanjanje žice koja se ionako prema pravilima struke ne smije postavljati na tlo, zbog zaštite životinja te slobode i dobrobiti svih nas.


Tekst je uz dopuštenje Borisa Kvaternika preuzet s portala www.prijatelji-zivotinja.hr.

26.02.2016  

Lidija Bernardić  

Žilet-Žica kao početak ekocida

“Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem…”

17.02.2016  

Mirela Holy  

Feministički pogled na žice, granice i životinje

Da živimo u matriji, a ne u patriji, bismo li i tada imali žilet-žicu na granicama?

 

22.02.2016  

Lidija Bernardić i Suzana Marjanić  

Konačan ulazak životinja u muzeje

Razgovarali smo s ravnateljicom Etnografskoga muzeja u Zagrebu u povodu promocije Etnografskoga muzeja kao prve “pet friendly” muzejske destinacije u RH

22.02.2016  

Dijana Adžić  

Ekofeminizam i alternativna društvena uređenja

Ekofeminizam u svom holističkom pristupu analizira ne samo "drugost" žena, već i društveno marginalizirane skupine društva, kao i prirode i prirodnog

24.02.2016  

Lidija Bernardić  

Nomen est omen: slučaj Činčija

Da smo znali da ima ime, bismo li ga nosili?

11.02.2016  

Nikica Prvanović Babić  

Liječenje, zaštita i porađanje životinja - nekad i danas

Pregled povijesti liječenja, zaštite i porodništva domaćih životinja

23.09.2015  

Lidija Bernardić  

Ivana Bakal-Ulazak životinja u galerije

S kostimografkinjom, docenticom na TTF-u, predsjednicom ULUPUH-a i uzgajivačicom dalmatinskih pasa razgovaramo o izložbi Nacionalna baština – hrvatske autohtone pasmine pasa koja je u srpnju održana u zagrebačkoj Galeriji Karas