Na marginama izbjegličke krize već mjesecima događa se veliko stradavanje životinja na granicama Hrvatske s Mađarskom i Slovenijom. Žilet-žica smrtonosna je za divlje životinje kojima presijeca prirodne migracijske putove. O tome svjedoče uznemirujuće fotografije životinja koje se pokušavaju osloboditi iz nazubljene žice, čime ih žica još dublje ranjava i izaziva teške ozljede, gušenje, prijelome i polaganu smrt.
ŽILET-ŽICA KAO MONSTRUOZNI IZUM
Udruga Prijatelji životinja na Međunarodni dan prava životinja, u četvrtak 10. prosinca 2015. u 11 sati performansom na zagrebačkome Trgu bana Jelačića ukazala je na zidove, ograde, kaveze i žice kojima su ljudi osudili životinje na zatočeništvo, patnju i smrt. Aktivisti u lancima, uz žilet-žicu, simbolično su prikazali agoniju divljih životinja na granici, ali i patnju koju svakodnevno proživljavaju mnoge druge životinje.
Građani su mogli vidjeti koliko je žilet-žica monstruozni izum i kakve stravične rane može uzrokovati svakom živom biću. Fotografije koje su aktivisti držali u rukama prikazivale su nevjerojatne okrutnosti koje ljudi čine životinjama iza zidova, kaveza, ograda i lanaca posvuda oko nas.
Kao što se divljim životinjama opasna žilet-žica urezuje sve dublje u meso i ranjava ih do smrti, tako ni prestravljene životinje u klaonicama ne mogu pobjeći od oštrice noža. Divlja životinja jednako se koprca na žici kao što se koprca kokoš okrenuta naglavačke na liniji za klanje, činčila koja trpi strujne udare ili gušenje plinom ili pak pas zarobljen u pokusnom laboratoriju.
KULTURA IZOSTANKA SUOSJEĆANJA PREMA ŽIVOTINJAMA
Ograde, kavezi i lanci ograničavaju i onemogućavaju životinjama kretanje i prisiljavaju ih na boravak u skučenim prostorima. Odrezanih repova i kljunova, kastrirane bez anestezije, žigosane, silovane itd., prepuštene su rutinskom tovu i ubijanju, bez ikakve osude šire javnosti. U kulturi izostanka suosjećanja prema životinjama, ono u konačnici izostaje i kada se radi o suosjećanju prema drugim ljudima.
Međunarodni dan prava životinja ciljano se obilježava na Međunarodni dan ljudskih prava od 1998. godine. Taj dan podsjeća nas da planet dijelimo s drugim životinjskim vrstama. Svi mi imamo pravo na život bez iskorištavanja i držanja u ropstvu. Vrijeme je da uvidimo povezanost raznih oblika diskriminacije i uklonimo ograde na fizičkim granicama i u vlastitoj svijesti.
Za veliku pozitivnu promjenu dovoljna je odluka da životinje ne jedemo te da ih ne koristimo za izradu obuće i odjeće, u pokusima, za zabavu i ostale svrhe koje su nam nametnute navikom i tradicijom.
Što se tiče Hrvatske u žičanom okruženju, Prijatelji životinja pozivaju hrvatsku vlast da službeno urgira prema Sloveniji i Mađarskoj, zahtijevajući uklanjanje žice koja se ionako prema pravilima struke ne smije postavljati na tlo, zbog zaštite životinja te slobode i dobrobiti svih nas.
Tekst je uz dopuštenje Borisa Kvaternika preuzet s portala www.prijatelji-zivotinja.hr.