O časopisu budućih kroatologa s Hrvatskih studija u Zagrebu
Povezivanje je različitih znanstvenih disciplina, koje teže zajedničkom cilju, postalo temelj moderne znanosti. Projektom se interdisciplinarnosti želi doseći nova dimenzija znanstvenoga pristupa. Studij kroatologije, na Hrvatskim studijima, postao je gotovo sinonim takvog oblika istraživanja.
Iako moderna znanost omogućuje spajanje različitih znanstvenih područja s namjerom rješavanja samo jednoga problema, s druge strane, ona dovodi do demitologizacije društva, kulture i prirodnih pojava. Stvara se prividna slika svijeta u kojem apsolutno ništa nije posebno, jedinstveno i divno. Objektivnost postaje mit koji znanost održava potiskujući individualno, subjektivno i duhovno. Ako se gubitak imaginacije promatra kao problem društva i znanosti u 21. stoljeću, interakcija bi različitih znanstvenih disciplina trebala težiti ponovnom vraćanju individualne svijesti i sposobnosti čuđenja.
Književna razdoblja kao lajtmotiv Upravo netipična narav hrvatske kulture, kako ističe Radoslav Katičić, zahtijeva zasebnu metodologiju koja se temelji na povezivanju različitih dijelova percepcije, tj. “uči gledati i pismenu, i likovnu, i glazbenu, i društvenu kulturu kao razne vidove jednog cjelovitoga kulturnoga izraza, jednoga vrijednosnoga oblikovanja ljudskoga života”.
Svojom imaginacijom i vlastitim viđenjem kulturnoga izraza netipičnu narav hrvatske kulture, na poseban način, promiče Društvo studenata kroatologije koje svojim imenom – Cassius – ukazuje na dugu tradiciju hrvatskoga kulturnoga bogatstva, aludirajući na tvorca prve hrvatske gramatike Bartola Kašića (Bartholomeus Cassius).
Želeći ukazati na moć interakcije koja nastaje spajanjem različitih percepcija svijeta – što se sve može stvoriti ulaskom u imaginarnu radionicu interdisciplinarnosti – Društvo se od početka svog djelovanja povezuje s različitim aktivnostima koje su temelj promicanja hrvatskoga jezika i kulture. Organiziranje znanstvenih kolokvija, književnih večeri i izložbi studenskih radova – samo su neki od događaja povezanih s djelovanjem Društva. No, kao najveći doprinos studenske suradnje, koji se može protumačiti kao težnja za znanošću koja pruža šarolik model tumačenja različitih pojava, smatra se časopis Cassius čija povijest započinje 2008. godine. Lajtmotiv su do sada izašlih brojeva književna razdoblja, tj. njihova problematika i specifičnosti. Poštujući vremenski slijed, započelo se sa srednjovjekovnom književnošću, obradila se i renesansa te barok, a posljednji je broj, predstavljen na znanstvenom kolokviju Uloga Matice hrvatske u hrvatskoj kulturi, u svibnju 2012. godine, posvećen 19. stoljeću, tj. književnosti romantizma i realizma.
Naučivši gledati razne vidove jednoga cjelovitoga kulturnoga izraza studenti su u posljednjem broju iznijeli znanstvena i vlastita viđenja specifične kulture i književnosti romantizma i realizma u Hrvatskoj. Čitateljima je ponuđen primjer znanosti oslobođene pragmatičnih i utilitarnih funkcija.
Raznovrsne rubrike Studenti su, kao autori svih tekstova, “interpretirali” hrvatsko 19. stoljeće, ističući važnost istodobnog ispreplitanja jezične, likovne i književne problematike. Svaki je ljubitelj romantizma i realizma mogao pronaći nešto za sebe – od radova koji je bave “tipičnim” obilježjima tog razdoblja, npr. “Putopisna proza hrvatske preporodne književnosti”, do radova koji pomalo izlaze iz okvira standardnoga tumačenja poput “Rodno-spolni odnosi u romanu Posljednji Stipančići”. Na gotovo 200 stranica obuhvaćeno je sve ono što hrvatsku kulturu 19. stoljeća čini netipičnom među ostalim europskim kulturama.
Uz standardne rubrike, koje su dio časopisa od samoga početka, posljednji je broj predstavio i novo područje znanstvenih interesa studenata – rubriku “Animalistika”. Kao “nusproizvod” kolegija Kulturna animalistika rubrika predstavlja studentske radove koji se bave jednim sasvim drugačijim aspektom života: odnosom čovjek – životinja. Ekološki i etički princip tog odnosa iznova je potvrđen nedavnim izlaskom zbornika Književna životinja. Vjerojatno će i ovaj pothvat interdisciplinarnosti pronaći zasluženo mjesto u jednom od sljedećih brojeva časopisa Cassius.
Osim što se časopis bavi određenim književnim razdobljem, demitologizacijom i remitologizacijom specifične problematike, sastavni su dio njegova sadržaja i rubrike koje se osvrću na studenske aktivnosti, kao i postignuća u određenim područjima kroatologije. Rubriku “Što smo radili prošle godine” čine prikazi određenih manifestacija koje su nastale u organizaciji studija kroatologije poput Druge kroatološke konferencije ili Druge međunarodne ljetne škole hrvatske kulture i jezika. Izvješća s terenskih nastava te ekskurzija mogu se pronaći u rubrici “Nogu pod nogu”. Posebna se pažnja posvećuje Hrvatima u dijaspori tako da se većina terenskih nastava temelji na posjetu tim područjima. No, posjet domaćim poznatim lokalitetima nimalo ne zaostaje. Svim pjesnicima i piscima Hrvatskih studija posvećena je rubrika “Mladi pisci” u kojoj se šira publika može upoznati s njihovim radom.
Četvrta godišnjica Ove je godine obilježena četvrta godišnjica izdavanja časopisa Cassius. Iako je časopis Društva studenata kroatologije relativno mlada publikacije, ne osporavajući trud i vještinu imaginacije onih koji sudjeluju u njegovoj izradi, ipak bi uredništvo Cassiusa trebalo provoditi strožu selekciji radova i težiti usavršavanju do sada stečenih vještina kako bi privuklo pozornost i ostalih akademskih te studentskih krugova. No, od prvoga broja do nedavno izdanog došlo je do pomaka koji dijelom ostvaruje ideju Radoslava Katičića o zasebnoj metodologiji kada je riječ o hrvatskoj kulturi u nacionalnim humanističkim disciplinama.Svibanj je 2013. godine rezerviran za peti broj časopisa Cassius i posljednji broj u kojem središnju temu čini jedno književno razdoblje – u ovom slučaju
moderna. Do tada se može samo pouzdati u stručni tim studenata i njihovu kompetentnost da časopis Cassius predstave kao neozaobilaznu i vjerodostojnu humanističku publikaciju.