Književnost, zaključuje Nussbaum, može pomoći u senzibiliziranju građana za stradanja, poniženja i teške okolnosti drugih ljudi, što čini i kultivirajući osnovnu društvenu empatiju koja nikad ne isključuje i kritički sud. No, gdje prestaje empatija, a počinje kritičko rasuđivanje?
Autorefleksivnost prikaza na kraju ideologije “objektivnoga očišta”
Potpuna istina o obiteljskom nasilju otkriva da je obiteljsko nasilje ljudski, a ne rodni problem. Gotovo 30 godina nudi nam se samo jedna strana jednadžbe. S obzirom na društvenu povijest diskriminacije i podčinjavanja žena u mnogim područjima, to je bilo prikladno, ali danas više nije. Postala je to bitka “mi protiv njih”. No, stvarnost obiteljskog nasilja govori nam da je ono znatno složenije od toga
Za pristaše novoga urbanog “sporta” parkoura (“skejtbordinga bez skejtborda”) gradovi su divovska trkališta: cilj je spojiti akrobatske pokrete u skladne, neprekinute nizove, trčeći kao da vam o tome ovisi život. Istodobno, parkour ima smisao za duh zajedništva i po tome se razlikuje od mnogih drugih sportova. “Tu uopće nema natjecateljstva; nitko te ne ismijava zato što nešto ne možeš napraviti”, kaže jedan entuzijast
Prva velika međunarodna konferenciju o kritici internetske pornografije Art and Politics of Netporn, održana u Amsterdamu od 30. rujna do 1. listopada 2005., potvrdila je da živimo na vrhuncu bestidne izopačenosti, u usporedbi s kojom de Sadeovih 120 dana Sodome izgledaju poput priče za malu djecu
Najslavniji portugalski pjesnik zanimao se za povijest okultnog, bio je opčinjen tajnim društvima i organizacijama, a i sam je imao “okultne” sposobnosti i interese. Vjerovao je u postojanje svjetova koji su uzvišeniji od našega i u postojanje bića koja ih nastanjuju, te da možemo komunicirati s njima
Ulomak iz kronike Toposi erotike, s razgovorom Rite R. i Andree Laurentisa u ljetu 1969. na splitskom brijegu Turska kula. Prethodi ulomku O erotoposu dirkanja objavljenom u Zarezu iz 21. listopada 2004.
Autonomizacija kulture u jugoslavenskome socijalizmu doprinijela je izuzetnoj kulturnoj, intelektualnoj i umjetničkoj produktivnosti svoga doba te uvažavanju modernizma kao prevladavajućeg i dominantnog umjetničkog pravca, pa čak i “zvanične” umjetnosti
Teze koje slijede pitanja su koja bi o Očuhu filozofije postavio Čarli, junak autorova romana Krvoslednici, u pokušaju da opovrgne tvrdnje o, navodnoj, nevinosti Sokratovoj
U povodu nedavnoga gostovanja istaknute američke teoretičarke u Zagrebu donosimo tekst koji je prilagođeni ulomak njezine knjige Publicity’s Secret: How Technoculture Capitalizes on Democracy, u kojoj se istražuju načini na koje suvremeni subjekt stvara svoj identitet u kategorijama publiciteta i slave
U povodu dodjele pjesničke nagrade Kvirin za životno djelo Miloradu Stojeviću
U povodu nagrade za najbolju zbirku pjesama autora do 35 godina Ani Brnardić na Kvirinovim susretima u Sisku