i kulturna zbivanja
#440 na kioscima
Zvonimir Bajević
Jureći vlak u smjeru rock’n’rolla
Orgazmički Spencerov glas, gitaristički raspašoj Bauera i Spencera, te Simminsove vragolije na bubnjevima dobitna su kombinacija za stjecanje statusa jednog od najboljih live bendova
Zvonimir Bajević
Meditacija u ritmu salse
Rubalcabina glazba na suptilan, pomalo chopinovski način oblikuje ili preobličava afro-kubanske teme, dajući im uvijek neko novo, uzbudljivo značenje
Trpimir Matasović
Instantizacija glazbenog procesa
Svijet glazbe nije iznevjerio svoje ime – u svijetu u kojem su sve važniji samo brzi uspjeh i zarada imperativi ni glazba nije pošteđena takvih trendova, koji već poprimaju obilježje dominantnog pristupa
Trpimir Matasović
Vrt umornog cvijeća
U prosjeku, ovaj je bijenale zaista bio bolji od nekoliko proteklih izdanja. No, teško bi bilo izdvojiti neko posebno slabo djelo, a još i teže nešto što bi svojom kvalitetom iskočilo kao posebno vrijedan događaj koji će se pamtiti na dulje staze
Marko Grdešić
Tramvajem do raja
Sjajan za gitarom, kao i u produkciji, Smith je u viziji svoje glazbe bio krajnje dosljedan i efektan, uvijek majstorski pogađajući one emocije koje je najteže pogoditi, ali koje najtrajnije zadržavaju pozornost te stvaraju neraskidivu vezanost sa slušateljem
Marko Grdešić
Eklektičan glazbeni svijet
Šteta je što Feist uopće puni svoje albume obradama, kada su njezine pjesme i bolje od obrađenih, a sama ima reći i više i zanimljivije od drugih
Zvonimir Bajević
Skladbe kao zasebna bića
Osim onih odlika koje treba imati svaki ozbiljni profesionalni ansambl, poput štimanja, izbalansiranog zvuka i slično, Briselski jazz orkestar u svakom svom članu ima izvrsnog solista
Trpimir Matasović
Razapeti Mesija i uskrsli simfonizam
Zahvaljujući Milanu Horvatu, Mesija je na Veliki petak uistinu mučen, umro i pokopan
Marko Grdešić
Pratilac na putovanju vlakom
Kao i mnogi drugi elektronički izvođači, Max Richter bi vjerojatno rado skladao soundtrack za film, pa i u ovim pjesmama možete zamisliti različite scene koje bi ih mogle pratiti
Trpimir Matasović
Ruska škola u postkomunističko vrijeme
Jedinstvena i neizreciva lakoća, ali i dubina Amadeusove glazbe, koju u zvuk uspijevaju uvjerljivo prenijeti samo najveći, pod Rjepinovim prstima blista punim i prirodnim sjajem
Trpimir Matasović
Tko je kome okrenuo leđa?
“Ravnatelj u ostavci” napokon je dobio priliku napraviti sve po svome, a rezultat je takav da bi ga neki budući intendant svakako trebao uzeti u obzir prije negoli triput razmisli hoće li prihvatiti Juranićeve usluge – kad i ako ih ovaj ponudi
Trpimir Matasović
Lakoća s pokrićem
S obzirom na to da je i sam Koopman itekako svjestan “zabavnosti” glazbe koju je predstavljao, on se i potrudio razonoditi publiku, bez potrebe za pretjeranim strahopoštovanjem prema izvedenim partiturama
Trpimir Matasović
Razgovor s Tonom Koopmanom
S baroknim orkestrom uvijek znam koliko ću daleko dospjeti – no s modernim mi je orkestrima uvijek vrlo zabavno istraživati koliko se može napraviti
Zrinka Matić
Intrige, konflikti i nepravde
U iščitavanju radnje i odnosa među likovima, režija Petra Selema nije tražila nikakvu suvišnu izražajnost
Trpimir Matasović
Ljubavna blagoglagoljenja
Sa šarolikim je izvodilačkim sastavom Tonči Bilić bio u mogućnosti kreirati zvukovno raznolike glazbene brojeve, pri čemu mu je nedogmatski pristup povijesnoj obaviještenosti omogućio i neka riskantna, ali učinkovita rješenja
