Nismo imali pravo biti ravnodušni na Dretelj i Ahmiće
Mislim da treba govoriti o Dretelju i da još uvijek nije kasno da se o tome govori. Ono što mene zanima je pitanje krivnje, pitanje naše kolektivne krivnje i pitanje naše ravnodušnosti s kojom je hrvatska javnost dočekala rat u Bosni. S jedne je strane ta ravnodušnost nekako bila ljudski razumljiva: taj se rat dogodio nakon rata u Hrvatskoj, bilo nam je dosta svinjarija i htjeli smo da se to ciklonalno polje rata makne s našega područja, ma gdje otišlo. Međutim, ono što bi nas trebalo zabrinuti, o čemu se treba pričati, je pitanje naše krivnje u ratu i svih onih svinjarija koje je hrvatska vlast napravila u Bosni.
Rat u Hrvatskoj je bio - a to je ono što pokazuju prednje korice Matanove knjige - moralno neupitan. Ako vjerujete da postoje pravedni ratovi, onda je rat u Hrvatskoj bio pravedni rat. Rat u Bosni bio je moralno puno kompleksniji – kako to sugerira fotografija na stražnjoj korici djela o kojemu večeras govorimo - i mislim da smo se morali odrediti, kako se već i Matan odredio, da nismo imali pravo biti ravnodušni. Nas je hrvatska vlast sa svojom krvavo pogrešnom politikom u susjednoj zemlji stavila pred jednu veliku moralnu kušnju na koju smo morali reagirati. Nismo imali pravo biti ravnodušni na Dretelj i Ahmiće, jer ako su oni koji su otvarali koncentracijske logore to radili u ime hrvatskog naroda, onda im je hrvatski narod trebao kazati: nemojte u naše ime raditi takve svinjarije. Kako već ratove ne vode pojedinci, nego ih vode narodi, za ratni zločin nije odgovoran samo pojedinac nego i narod. Ratni zločin je različit od pojedinačnog zločina. Ako netko ubije svoga susjeda zato što mu je ovaj posjekao šljivu, kriv je samo on. Ali ako netko ubije svoga susjeda zato što je on Musliman, posredno smo krivi i svi mi koji smo pristali na idiotsku politiku koja je Muslimane učinila našim neprijateljima. Mislim da nije kasno za ovu knjigu i volio bih da se svakodnevno pojavljuju knjige kao što je Matanova, sve dok jednoga dana Republika Hrvatska ne prestane s posezanjem za tuđim državnim teritorijem.