#440 na kioscima

17.8.2015.

Udruženje KROKODIL  

Margina teksta

Tema ovogodišnjeg regionalnog književnog festivala KROKODIL, koji se sedmi put održao u Beogradu, bila je “Središte periferije”


Festival KROKODIL (Književno Regionalno Okupljanje Koje Otklanja Dosadu I Letargiju) na jedinstven i originalan način predstavlja književnost regiona u njenom punom obimu – bez generacijskih, poetičkih, rodnih ili bilo kakvih drugih isključivosti. Svojim modernim i dinamičnim pristupom u prezentaciji pisaca, koji čini čitanje uz korišćenje savremenih video i audio medija te muzičko-scenski performansi, kao i širokim izborom koji uključuje poeziju, prozu, publicistiku i dramski tekst, festival KROKODIL je od svog osnivanja 2009. godine postao jedan od najposećenijih književnih događaja u regionu. Dosad je održano sedam letnjih festivala i dvanaest gostujućih izdanja našeg festivala u sedam evropskih zemalja, uz učešće preko sto dvadeset pisaca iz zemlje, regiona i Evrope.

Festival periferije

Novo izdanje književnog festivala Krokodil pod nazivom “Centers of Periphery” (Središta periferije) odvilo se u petak i subotu 12. i 13. juna 2015. godine na već dobro poznatom prostoru otvorenog amfiteatra ispred Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu.

Ove godine festival Krokodil si je dao za zadatak da preispita odnos centra i margine: u fizičkom smislu, ali jednako tako i u poetičkom, a ništa manje i u političkom. Eksperiment, provokacija, kritičko preispitivanje stvarnosti, sve su to elementi svesno perifernog pozicioniranja u književnosti, javnosti i društvu uopšte, ali i onoga što nazivamo “radom na malom prostoru”. Autori poput legendarne Dubravke Ugrešić, čuvenog filmskog reditelja Lazara Stojanovića, provokativnog crnogorskog pisca i kolumniste Andreja Nikolaidisa, ovogodišnjeg dobitnika NIN-ove nagrade Filipa Davida, ili našeg gosta iz Bugarske, istaknutog pisca Aleka Popova, samo su neka od imena koja su se pred beogradskom publikom predstavila na ovogodišnjem Krokodilu. Uz njih, našli su se i nešto mlađi pisci i pesnici – poput Marka Pogačara, Dragane Mladenović, Marka Tomaša i Bojana Babića – koji hrabro i beskompromisno dovode u pitanje brojne ustanovljene društvene tabue, izazivaju politički ili društveni mainstream i često plivaju protiv struje ne strahujući od mogućih direktnih negativnih posledica po lični integritet i društveni status, ponekad i po bezbednost. Lista autora koji su učestvovali na ovogodišnjem Krokodilu tu se ne isrcpljuje, već podrazumeva i one pisce čija smo prva dela želeli da predstavimo na ovogodišnjem Krokodilu, poput Branka Rosića i Miguela Rodrigueza Andreua.

Također smo se upoznavali i s literaturama perifernih delova evropskog kontinenta. Želeli smo da publici na atraktivan način pokažemo šta znači stvarati na dva različita ruba Evrope, ovde kod nas, na jugu, i ujedno na krajnjem severu kontinenta – u Švedskoj. Zahvaljujući odličnoj saradnji s istaknutim švedskim književnim festivalom LITTFEST iz severnošvedskog grada Umea te Švedskim Institutom iz Stockholma, s nama je bilo i nekoliko interesantnih švedskih autora, poput Pernille Berglund i Mickea Berglunda, a na Krokodilu je nastupao i čuveni Steve Sem-Sandberg, autor romana Ubogi u Lođu koji je proglašen za najbolju knjigu u Švedskoj 2009. godine te je preveden na preko trideset jezika. Gostovanje švedskih autora na Krokodilu nastavak je njegove martovske posete Umei tokom koje se naš festival uspešno predstavio na najpopularnijem književnom festivalu u toj zemlji – Littfestu.

Razgovori ugodni

Dušan Šaponja i Dušan Čavić, autori čuvenih TV-emisija Ciklotron i Marka Žvaka bili su zaduženi za vizuelna i performativna intermeca između nastupa autora. Javna čitanja smenjivala su se sa sofa-intervjuima – razgovorima na sceni koje je Krokodil kao tradiciju ustanovio pre dve godine – na zadovoljstvo mnogobrojne Krokodilove publike.

Posebnu draž ovogodišnjeg festivala predstavljala je serija dinamičnih debata, nova programska celina, koja se održala u potpunosti na engleskom jeziku u subotu 13. juna s početkom u 11 sati u foajeu Muzeja istorije Jugoslavije. Debate su pokrivale tri teme: odnos centra i periferije, pitanje svrsishodnosti književne i umetničke provokacije i raspravu o neophodnosti književnosti o holokaustu danas.

Petoro voditelja koji su predstavljali različite segmente programa još jedna su novina ovogodišnjeg Krokodila. Pored dosad poznatih voditelja Krokodilovih večeri, Ivana Bevca, Krune Lokotara i neizostavne Mime Simić, iz Švedske nam se pridružio i sjajan Litfestov voditelj – Per Bergström dok je Vladimir Arsenić, naš poznati književni kritičar, moderirao jednu od debata u okviru debatnog programa.

preuzmi
pdf