Molimo sve koji žele potpisati pismo podrške da se jave na zarez@zg.htnet.hr. Pismo nije sastavilo uredništvo Zareza, nego naši kolege i kolegice iz E-mreže.
Hvala Vam svima na podršci!
Na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano je u srijedu, prvog aprila – baš kao u lošoj šali – prvo ročište u kojem Državno odvjetništvo u ime države traži povrat 1,2 milijuna kuna za financiranje Zareza, dvotjednog časopisa za kulturu i društvena zbivanja u 2012. i 2013. godini zbog optužbi za sukob interesa na račun sada već bivše ministrice kulture Andree Zlatar Violić. Kao što je na održanom ročištu istaknuo odvjetnik Druge strane – nakladnika Zareza, ovaj se predmet ne može svoditi isključivo na pravno pitanje. Pogotovo ne onda kada se radi o mrtvom slovu na papiru, kao što je slučaj s pozicijom bivše ministrice u Zarezu. Činjenica da Andrea Zlatar Violić nije bila izbrisana iz službenih dokumenata Zareza stvar je obične indolencije, a ne kakve eventualne materijalne koristi koju bi bivša ministrica imala od rada ove firme. Pravni epilog te indolencije doznat ćemo po okončanju sudskog slučaja. U međuvremenu, želimo podsjetiti na nekoliko činjenica koje se u medijskom izvještavanju o tom slučaju uporno, tendenciozno i maliciozno prešućuju, vjerojatno zato što se ne uklapaju u standardne senzacionalističke konstrukcije o krađi, korupciji i parazitiranju na državnom budžetu.
Časopis već godinama posluje jedva držeći glavu iznad vode. Suvlasništvo u Zarezu stoga je prije svega suvlasništvo u dugovima i u besplatno doniranom radu redakcije i brojnih autora. Pokrivaju se tek osnovni troškovi koji se u prvom redu svode na troškove računovodstva i tiskanja.Tako se prošlog četvrtka, 27. ožujka 2015., nakon 16 kontinuiranih godina i 404. broja, ostvario najgori scenarij na koji je redakcija Zareza višestruko upozoravala na svojim stranicama, te se časopis po prvi puta nije pojavio na kioscima. Razlog tome je kroničan nedostatak novca. Unatoč tome što su u siječnju ove godine napokon uspjeli podmiriti cjelokupni dug tiskari Slobodne Dalmacije, za financiranje sljedećih otisnutih brojeva opet nije bilo sredstava. Još jedne novine upisale su se tako u popis poslovnih partnera s kojima je rizik poslovanja postao prevelik. Vijest o prekidu šesnaestogodišnjeg kontinuiteta jedne kulturne institucije u medijima, međutim, nije dobila ni približno toliko pažnje kao što će, nekoliko dana kasnije, dobiti vijest o novom nastavku sudske trakavice. Eventualno je bila nadopisana uz nju, kao manje-više nevažna fusnota. Takav prikaz nesumnjivo odgovara dominantnoj hijerarhiji kulturnih i medijskih tema, hijerarhiji protiv koje se Zarez sa svojih marginalnih pozicija od samoga početka borio. Kao što je, u javnom istupu nakon neizlaženja broja, upozorilo uredništvo časopisa: „Usprkos činjenici da neizlaženje Zareza naizgled koincidira s preslagivanjem snaga u Ministarstvu kulture, o poveznicama između dva događaja može se govoriti isključivo osvrnemo li se na širi plan: sektor kulture je i dalje marginaliziran, podfinanciran, narušen tržišnom logikom unutar koje ne može funkcionirati i obilježen krajnjom nesigurnošću kako svojih proizvoda, tako i svojih radnika.“
Zašto smatramo da je takav, podfinanciran i marginalan Zarez ipak značajan? Zato što je u dugom vijeku izlaženja odradio iznimno važan dio posla u afirmiranju mladih, neafirmiranih autora koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream. Jednim dijelom i zbog nedostatka financiranja te mogućnosti plaćanja honorara autorima, a drugim dijelom zbog toga što je Zarez prepoznao važnost otvorenosti kulturnog polja, trudio se otvarati prostor različitim diskursima unutar jednog medijskog okvira preispitujući govor u kulturi stavljanjem kulturnih djelatnosti u kontekst društvenih fenomena, javnih politika i općedruštvenih kretanja. Kao što sami kažu: oblikovanje vrsnih autora s društveno-humanističkom pozadinom zahtijeva iscrpan i dugotrajan rad s urednicima koji odvajaju vrijeme kako bi stilski i sadržajno radili na edukaciji budućih radnika u medijima, unatoč aktualnoj medijskoj krizi.
Za opstanak medija poput Zareza koji ne podliježu profitnoj logici te koji nisu i nikad neće biti komercijalno isplativi nužno je javno financiranje. Također, kriza kroz koju prolazi Zarez nije ni po čemu kriza u kojoj se nalazi samo Zarez: prodaja i oglašavanje, kao i broj novinarskih radnih mjesta u hrvatskim su se medijima zadnjih godina doslovce prepolovili. Uzme li se u obzir da država raznim oblicima subvencija poput snižavanja PDV-a i koncesijskih naknada te omogućavanjem predstečajnih nagodbi, olakšava poslovanje komercijalnim i profitabilnim medijima, može se zaključiti da financiranje Zareza ali i ostalih medija trećeg sektora nije nikakav hir aktualne vlasti, nego javna potreba i nužnost, želimo li i dalje imati medije koji služe informiranju i educiranju javnosti, a ne samo proizvodnji jeftinog zabavnog sadržaja. Mnogobrojni su primjeri novina koje je ugasilo tržište, hoćemo li sada imati i primjer novina koje je ugasio križarski pohod protiv takozvanog sukoba interesa? Zarez je među posljednjim listovima za kulturu, a ujedno i posljednji iz pedesetogodišnje tradicije novina koje su otvarale prostor mladim autorima da bi se oni kasnije mogli afirmirati u mainstreamu, donoseći mu nove teme i žanrove. Tradicija je to koja je počela s Omladinskim tjednikom, nastavila se Studentskim listom, Poletom te u novije doba Feral Tribunom i Arkzinom, a nadamo se da sa Zarezom neće završiti.
Za kraj, još nešto o onome što je Zarez dao javnosti, boreći se iz godine u godinu s problemima osnovnog preživljavanja. Davao je prostor nebrojenim grupama, inicijativama, organizacijama, pokretima i manifestacijama koje su često bile medijski gotovo nevidljive. Skoro nijedan oglas za festival, radionicu ili promociju Zarez nije naplaćivao, znajući da oni koje promovira rade u podjednako nezavidnim uvjetima. Davao je velike tematske blokove autorima koji nisu imali gdje predstaviti svoje opsežnije projekte. Davao je prostor za prve pjesničke, prozne i dizajnerske pokušaje. Davao je, kada bi zatrebalo, čak i besplatne računovodstvene usluge drugim manjim medijima. Sve je to činio iz temeljnog osjećaja solidarnosti koji se provlačio kao kontinuitet redakcijske politike dok su se uredničke generacije smjenjivale. Nije bilo puno, ali je bilo u skladu s mogućnostima časopisa i onim što se od njega tražilo. Nadamo se da će makar dio onih koji su u prošlih šesnaest godina dobili djelić Zarezovog prostora sada iskazati svoju podršku časopisu, neovisno o raspletu sudskog slučaja za koji baš nikakvu odgovornost ne snose oni koji svojim radom omogućuju njegovo postojanje.
Mi, dolje potpisani, izražavamo punu solidarnost sa Zarezom te se nadamo da će ove dugovječne novine uspjeti riješiti aktualne probleme te da će i dalje zauzimati mjesto u medijskom polju za koje su se izborili i koje im pripada.
Organizacije
Mreža emancipacije E-net
[BLOK]
1postozagrad
ARCHIsquad - odred za arhitekturu svijesti
Art & Music, udruga za razvoj kulture i civilnog druptva
Art-kino
Bacači sjenki
Bad.co
Bilten
Blaberon
BRID
Centar za demokratizaciju
Centar za dramsku umjetnost / Frakcija - časopis za izvedbene umjetnosti
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za mirovne studije
Centar za radničke studije
Centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj
Centar za žene žrtve rata Zagreb
Centar za ženske studije
CROL
Čarobnjakov šešir
Časopis Quorum
DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta
Delve | Institut za trajanje, mjesto i varijable
Direktna demokracija u školi
Dišpet - Udruga za nezavisne medije i kulturu iz Splita
Documenta
Dom kulture Zagreb – Forum.tm
Domine Split
DvasaDva
Fališ Šibenik
Filmske mutacije: festival nevidljivog filma
Fokus Grupa
Frakura
Festival svjetske književnosti
Galerija Miroslav Kraljević
Goranovo proljeće
Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP)
HDD - Hrvatsko dizajnersko društvo
Heinrich Böll Stiftung - Ured za Hrvatsku
Hrvatski P.E.N. Centar
KOME – Kolektiv za medijsku edukaciju
Kontejner | biro suvremene umjetničke prakse
Kontra Zagreb
Koordinacija ženskih grupa SEKA Zagreb
Kulturpunkt
Kulturtreger – booksa.hr
Labin Art Express
Le Monde diplomatique
Le Zbor
Libela
Lupiga
MaxArtFest
Montažstroj
Motel Trogir - Slobodne veze
Mreža antifašistkinja Zagreba
Multimedijalni institut
Novi Plamen
Novosti
Pilula
Pjesnički festival 50 Poems for Snow
Pjesnički festival Petrarca Fest
Platforma 9,81
Pogledaj.to
POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade
Pravo na grad
Queer Zagreb
RAD.
Radio 808
Radio Student
Savez udruga Klubtura - Mreža Clubture
Sindikat visokog obrazovanja i znanosti "Akademska solidarnost"
SKD Prosvjeta
Skateboard Klub Augusta Šenoe iz Fažane
Skribonauti
Slobodni Filozofski
Subversive Festival
Što, kako i za koga / WHW
TESERAKT
TRIS
Udruga "Krater"
Udruga Kurs
Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja - UIII
Udruga SFius
Virtualni muzej Dotrščina
Vizkultura
Vox Feminae - Prostor rodne i medijske kulture K-zona
Zadruga Praksa
Zagreb Pride
Zelena Akcija
Zelena Istra
Ženska mreža Hrvatske
Regionalna podrška
Balkanski Književni Glasnik
BIRN
CPE - Centar za politike emancipacije
FAK - Feministički antimilitaristički kolektiv iz Sarajeva
Inštitut za delavske študije, Slovenija
Kolektiv Tribune 2009-2015, Slovenija
Kontekst kolektiv, Beograd
Kontrapress
KPK Beton
LAPID - Laboratorija progresivnih ideja Dimitrije Tucović
Mašina, Beograd
Ministarstvo prostora Beograd
Nezavisno društvo novinara Vojvodine
Omladinski centar CK 13 Novi Sad
Qendra Multimedia, Kosovo
SEEcult.org, Beograd
Sindikat novinara i medijskih radnika, Makedonija
Udruženje Kurs Beograd
Pojedinci
Agata Juniku
Aleksandar Hut Kono
Aleksandar Novaković
Aleksandra Janeva Imfeld
Aleksandra Mišak
Aleš Debeljak
Alida Bremer
Amila Puzić
Ana Dana Beroš
Andrej Nikolaidis
Andreja Kulunčić
Anera Ryznar
Anita Kojundžić Smolčić
Ante Pavlov
Biljana Romić
Blaženka Perica
Boris Buden
Boris Greiner
Borka Pavičević
Borut Vild
Dalibor Matanić
Damir Dević
Damir Hršak
Danka Derifaj
Daša Drndić
Dragan Markovina
Drago Pilsel
Dubravka Petrović
Dubravka Sekulić
Dušan Gojkov
Dušan Vejnović
Eldin Hadžović
Elizabeta Gojan
Elvira Jahić
Emina Višnić
Filip Balunović
Franka Perković
Goran Pavlić
Gordan Duhaček
Goran Tozija
Hana Jušić
Helena Puljiz
Hrvoje Tutek
Igor Bezinović
Igor Despot
Igor Kuduz
Igor Ružić
Igor Štiks
Irena Lukšić
Iva Jozić
Iva Nerina Sibila
Ivan Galić
Ivana Slunjski
Ivica Mladenović
Ivona Grgurinović
Jadranka Ostić
Jagoda Munić
Jasna Babić
Jerko Bakotin
Jeton Neziraj
Josip Pino Ivančić
Josipa Lulić
Jovana Gligorijević
Karla Lončar
Katarina Peović Vuković
Kruno Lokotar
Ksenija Klasnić
Leonida Kovač
Lidija Butković Mićin
Lujo Parežanin
Ljudmila Mindova
Marija Benko
Marijana Hameršak
Marin Juraga
Marina Protrka Štimec
Mario Aničić
Mario Slugan
Marko Golub
Marko Gutić Mižimakov
Marko Pogačar
Markus Schatten
Marta Baradić
Maša Kolanović
Mašenjka Bačić
Melisa Skender
Miloš Živanović
Miodrag Sovilj
Miranda Levanat Peričić
Mirko Božić
Miroslav Kirin
Mitre Georgiev
Morana Panjkota
Nada Crnogorac
Nataša Škaričić
Nedim Sejdinović
Nikola Biliškov
Nikoleta Kosovac
Nikolina Pristaš
Olga Dimitrijević
Petar Car
Petar Jandrić
Petra Pavić
Predrag Lucić
Renata Jambrešić Kirin
Richard de Boer
Rino Efendić
Roman Simić
Sana Perić
Sandra Križić Roban
Sandra Sabovljev
Sanja Iveković
Sanja Sarnavka
Saša Blagus
Saša Ćirić
Saša Šimpraga
Sergej Pristaš
Sead Serdarević
Silvia Marchig
Slađan Lipovec
Slobodan Čače
Sonja Leboš
Srđan Dvornik
Srđan Sandić
Srđan Srdić
Srećko Horvat
Stanko Andrić
Tajana Tadić
Tomislav Jakić
Tomislava Sila
Toni Prug
Tonka Maleković
Una Hajdari
Vesna Janković
Viktor Ivančić
Vilim Matula
Vjeran Katunarić
Vladimir Arsenijević
Vladimir Lulić
Vlatka Radaković
Zlatka Salopek
Zoran Đukanović
Zoran Skaut Ivančić