#440 na kioscima

9.6.2014.

 

Najave


U spomen velikanima u Kinoklubu Zagreb

Kontinuirani besplatni filmski ciklusi u KKZ-u tijekom ožujka i travnja bit će posvećeni nedavno preminulim filmskim velikanima koji su svojim radom zadužili sedmu umjetnost, bilo da je riječ o vodećim “arthouse” klasicima ili jednom od najduhovitijih predstavnika novije holivudske komedije. Tako će se tri “in memoriam” ciklusa otvoriti svojevrsnom retrospektivom Alaina Resnaisa, jednog od pionira francuskog Novog vala, i to u čak šest termina – 20. 3. niz otvara Vous n’avez encore rien vu (You Ain’t Seen Nothin’ Yet!)  iz 2012. godine, a zatim kronološki unazad 27. 3. slijedi Les Herbes folles (Wild Grass) (2009.), i dalje redom – 3. 4. L’Amour à mort (Love unto Death) (1984.), 10. 4. Mon oncle d’Amérique (My American Uncle) (1980.), 17. 4. Providence (1977.) te naposljetku 24. 4. Je t’aime, je t’aime (1968.). Resnaise, ljubavi naša! Paralelno s time, četvrtkom će se kroz cijeli travanj prikazivati djela Ivana Ladislava Galete, jedne od ključnih osobnosti domaćeg eksperimentalnog filma i suvremene vizualne umjetnosti; dok će premijerni KKZ-ov subotnji ciklus biti posvećen Haroldu Ramisu, majstoru koji je međunarodnu publiku desetljećima uveseljavao kultnim komedijama od kojih će biti prikazane tri – 15. 3. Ghostbusters (1984.), 22. 3. Caddyshack (1980.) i 29. 3. Groundhog Day (1993.). “It’s something new in your neighborhood... “

 

Booksin Književni budoar: Marko Šelić Marčelo

Novi Booksin gost mladi je srpski književnik, tekstopisac i glazbenik – Marko Šelić Marčelo, s kojim će tribinu 14. 3. održati Dunja Kučinac. Iako su Marčelu pripisivana mnoga ordenja – “najveći liričar među reperima”, “čovek godine”, jedan od sto najutjecajnijih Srba, generacijski glasnogovornik, svestran umjetnik – ono što će on reći jest to da se sve čime se bavi tiče u suštini jednog te istog – pisanja. A sve što piše jest, kaže, o “ljudima, psima i mišima”. Večer prije nastupa u KSET-u koji priređuje zajedno sa svojim bendom Filteri te ekipom iz benda Iskaz, u Booksi ćemo s njime razgovarati prije svega o pisanju. Saznat ćemo juri li Marčelo tekstom i dalje uporno svoje snove i što se to sve može dogoditi između papira i mikrofona, ako se pritom vjerno sluša svoj unutarnji glas. Još od samog pojavljivanja na hip-hop sceni prije desetak godina, publiku su zatekli Marčelovi izvanprosječni tekstovi i vrlo vješto baratanje mikrofonom, a upravo zahvaljujući toj kombinaciji Marčelo je, u periodu od njegovog prvog samostalnog albuma De Facto do danas, dogurao od mladića koji će “tko zna, možda i uspeti u tom repu, a on bi samo da kaže šta misli makar ga svi terali u materinu lepu”, do jednog od najdosljednijih i najprepoznatljivijih glasova srpskog i regionalnog muzičkog svijeta. Osim četiri muzička albuma (i petog u pripremi), dosad je izdao i dva romana (Zajedno sami i Maltergo), te jednu knjigu žanrovski raznolikih tekstova (O ljudima, psima i mišima), a napisao je i stotine kolumni (prije svega za Politiku, Huper te blog B92), pobrao priznanja i nagrade (što muzičke, što spisateljske), zaposlio se kao strip urednik, a debi roman mu je i kazalište Dadov uprizorilo u predstavu. Pritom je jedna od najvažnijih značajki njegovog rada, kako u tekstovima tako i mnogim suradnjama, bila i ostala upravo društvena angažiranost, zbog čega je Marčelo puno učinio za promociju književnosti i muzike kao polja društvene kritike, prije svega među mlađom publikom.

 

Izgubljeni grad Joshue Goodea u G-MK-u

Što je to povijest koju prihvaćamo kao egzaktnu znanost, a što doživljavamo kao fikciju? Kako određujemo povijesnu važnost ljudi, mjesta i događaja? Kako se povijest bilježi i interpretira? Društvo je ulogu interpetatora dodijelilo pojedincima čija tumačenja oblikuju naše poglede na prošlost, u konačnici stvarajući mnoge alternativne pravce i proturječne poglede na zajedničku povijest. Na izložbi Izgubljeni grad, američki umjetnik Joshua Goode prikazuje ostatke podzemnog grada izmišljene stare civilizacije. Nalazi su pronađeni tijekom arheološkog istraživanja na više lokacija u blizini Galerije Miroslav Kraljević u razdoblju od 11. do 14. ožujka 2014. godine. Goode je javno, u ulozi arheologa koju je sam sebi dodijelio, vodio inscenirano arheološko iskapanje te otkrio nevjerojatna izgubljena blaga. Tijekom iskapanja, prolaznici su svjedočili otkrivanju predmeta izgubljenog grada, propitujući zajedno s umjetnikom granice između stvarnosti i fikcije. Joshua Goode predstavit će pronađene predmete u galerijskom prostoru, privremeno transformirajući G-MK u mali arheološki muzej gdje stvarnost i fikcija postaju jedno, što će potrajati od 14. do 29. 3. tekuće godine.

 

Zajednička mini-turneja VUM-a i ManMachine

Plemenitom sintetičkom bukom i melodijama povezani glazbeni suborci, kalifornijski bend VUM i zagrebački solo igrač ManMachine, u sklopu prve VUM-ove europske turneje zajednički će održati tri (dosad najavljena) koncerta u regiji: 18. 3. u Mariboru (Stolp 3), 19. 3. u Zagrebu (Močvara) i 20. 3. u Rijeci (Tunel). Prepuštanje je poželjno, a propuštanje je porazno. VUM nastaje 2008. godine kada autorski duo Jennifer Pearl i Christopher Badger započinje eksperimentirati sa sintesajzerima, ritam mašinama, melodijama i raznim zvukovima, a već godinu dana kasnije izdaju svoj prvi EP nazvan Strange Attractor koji zvuči kao pustinja, kao područje tropskog pojasa i kao ulice noću, sve u jednom i sve odjednom. Debi album Night Sun izdaju 2011. godine, koji slušatelje odvodi još dublje u džunglu i istraživanje tamne strane svijesti. Perkusionist Scott Spaulding sastavu se pridružuje 2012. godine, a trio tada ulazi u studio, snima i izdaje 7” vinil Laura Palmer/Are You Animal?. Drugi studijski album Psychotropic Jukebox objavljen je digitalno u listopadu 2013. godine, te na vinilu u studenom prošle godine, nakon čega VUM kreću na europsku turneju, na Balkanu upareni s još jednom jedinstvenom “underground” pojavom. Goran Uroić alias ManMachine, domaća snaga new-new wave i synth pop scene, disciplinirani čovjek plus sintesajzer vraća se još jači i još bolji nakon nedavnog fantastičnog Močvarnog nastupa neposredno prije mlade švedske dive Molly Nilsson, u organizaciji Žive muzike, fantastičnog društva gospođa, pustolova, DJ-a i glazbenih promotera. Pjesme ČovjekaMašine su značajne, melodijski bezvremene, a njegovi su nastupi nesputani i emotivni. On će promijeniti vaš život zauvijek.

preuzmi
pdf