Koliko fašizma?
Kustoski kolektiv WHW istraživanja suvremenih oblika fašizma započeo je već izložbom Detalji u Bergen Kunsthallu u Bergenu prije dvije godine i nastavio dvjema povezanim izložbama u sklopu projekta Koliko fašizma?.“Polazeći od istoimene zbirke tekstova slovenskog filozofa i političkog aktivista Rastka Močnika objavljene 1995. godine, serija izložbi i pratećih programa Koliko fašizma? istražuje oblike organizirane, sustavne, i često zakonski utemeljene netolerancije koja prožima suvremenu javnu sferu, putanje kojima se ona razvija u posljednjih dvadeset godina, kao i načine na koji politička apatija podržava oblike ‘mekog’ fašizma u svakodnevnom životu. Radovi na izložbi bave se političkim manifestacijama u kojima se očituje oživljavanje fašizma u točkama tenzija suvremenih demokracija: rastom nacionalističkih osjećaja i anti-imigracijskih zakona, nijekanjem, zataškavanjem i iskrivljavanjem povijesti, normalizacijom rata i nasilja te brojnim oblicima prisilne administracije svakodnevnog života. Oblik pitanja omogućava da uz prepoznavanje simptoma fašizma u suvremenim društvima osvijestimo činjenicu da usprkos njihovoj brojnosti i konstantnom rastu oni nisu nepromjenjivi i ne vode razvijenim fašističkim režimima. Uvijek su na djelu ljudski odabiri i konkretni činovi koji će fašizam utkati u tkivo društva ili ga spriječiti, a akteri tih odabira i činova smo mi”. Na izložbi sudjeluju Lawrence Abu Hamdan, Milijana Babić, Gert Jan Kocken, Avi Mograbi i Milica Tomić, a može se pogledati do 30. ožujka u Galeriji Nova u Zagrebu.
Fotografija nekad i sad
U Modernoj galeriji u Zagrebu (Andrije Hebranga 1), u utorak, 5. ožujka, otvara se izložba 1’00 X Francuska - Francuska fotografija od počela do naših dana. Radovi koji će biti predstavljeni na izložbi izabrani su iz triju najznačajnijih svjetskih javnih fotografskih zbirki (Bibliothèque National de France, Musèe d’Orsay, Centre Georges Pompidou) te iz brojnih drugih državnih i privatnih kolekcija. Autorica izložbe je Sophie Schmit, povjesničarka umjetnosti, novinarka i kustosica, a izložba ostaje otvorena do 31. ožujka.
Izložene fotografije prije svega daju uvid u razvoj fotografskog medija od samoga njegova početka pa do danas: “Od Nièpceove heliografije, kronofotografije Etinnea-Julesa Mareya iz 1883. i autokroma Etiennea Clémentela iz 1916. godine, neprekidno se skraćivalo vrijeme ekspozicije i povećavale mogućnosti izrade kopija pa se fotografija počela koristiti u komercijalne, političko-propagandne i znanstvene svrhe. Majstori poput Mayer i Piersona ili pak Félixa Nadara bilježe kontinuirane društvene i socijalne promjene toga doba, osobe, ali i zanimljive vizure Pariza i francuskog sela. Fotografijom se i služe i bave i znanstvenici i umjetnici pa izložba tako obuhvaća i fotografske portrete velikana poput pisca Charlesa Baudelairea ili slikara Henryja de Toulousea Lautreca”.
Izbrisani
Prešernovo gledališče Kranj raspisalo je natječaj za idejno rješenje spomenika “izbrisanima”. Riječ je o žrtvama slovenske administracije koja je 1992., nakon proglašenja slovenske nezavisnosti, iz Registra stalnog prebivališta izbrisala 25671 stanovnika porijeklom iz bivše Jugoslavije koji su se izjasnili kao stranci. Time su navedeni stanovnici ostali bez definiranog pravnog statusa, tj. bez ikakvih građanskih prava. 1999. je Ustavni sud proglasio ovaj postupak neustavnim, ali unatoč toj sudskoj odluci, Slovenija do danas nije izdala rezoluciju kojom priznaje kršenje prava, niti je napravila formalni popis “izbrisanih“. Tako su žrtve ove odluke i dalje bez prava, a da ne govorimo o materijalnoj odšteti za 20 godina obespravljenosti.
“Izbrisani su izbrisani. Nema ih. Ne postoje. Niko ih se ne sjeća. U Prešernovom gledališču Kranj smo odlučili promijeniti zaborav u sjećanje”, izjavili su organizatori. Spomenik bi prvo funkcionirao kao dio scenografije za predstavu 25.671 koju će u Kranju režirati Oliver Frljić. Potom će organizatori poslati prijedlog slovenskoj vladi i pojedinim gradskim upravama da spomenik bude postavljen u javni prostor.
U natječaju može sudjelovati bilo tko, a traži se idejna osnova za spomenik. Natječaj traje do 4. ožujka. Prijava se može poslati na e-mail adresu pgk@pgk.si ili na adresu Javnog zavoda Prešernovo gledališče Kranj (Glavni trg 6, 4000 Kranj, Slovenija). Predstava 25.671 imat će premijeru 21. ožujka 2013.