#440 na kioscima

29.6.2006.

Katarina Luketić  

Razgovor s La Strada Bosna

La Strada je jedna od nekoliko najangažiranijih organizacija u BiH za zaustavljanje trgovanja ženama i pomoć žrtvama; ima stalno otvorenu SOS telefonsku liniju i sklonište za žene u Mostaru

Bosna i Hercegovina je jedno od najčešćih odredišta i tranzita trgovanja ženama na Balkanu. Prema izvještajima trgovanje ženama je u porastu, a, uz žene iz Ukrajine, Rusije i drugih zemalja, pojavljuje se sve više domaćih žrtava iz BiH. Kako ocjenjujete trenutno stanje po pitanju trgovine ženama? Kakva je službena statistika za proteklu godinu?

- Broj žrtava, promjenjivi trendovi i načini djelovanja, još uvijek nisu poznati. Očigledne su rupe i potrebe što se informacija tiče, uključujući i nedostatak pouzdanih brojki, podataka, pregleda i analiza trenutne situacije.

Također, postoji nedostatak informacija o novim trendovima u trgovini i pitanjima vezanim uz trgovinu, kao što su iskorištavanje migranata u radne svrhe, kao i djece u tom kontekstu, uz djecu Rome, komercijalan rad u seks industriji, trgovinu i prostituciju u privatnim stanovima, mrežu trgovine i trgovce.

Smanjenje broja žrtava kojima se pruža pomoć može navesti na zaključak da je trgovina u jugoistočnoj Evropi, uključujući BiH, u padu, što je netačno. Uzmimo u obzir i informaciju da žrtve trgovine u sve većem broju putuju sa validnim dokumentima, te da je sve više žrtava zrakom/avio-transportom “prevezeno” u zapadnu Evropu. Što se zemalja porijekla tiče, ovo u većoj mjeri implicira promjene u rutama trafikinga, nego što upućuje na bilo kakvo smanjenje trgovine.

Sve veća ovisnost o svodniku

- Pojačana granična kontrola rezultira navodno manjim brojem ilegalnih prelazaka granice. Pored toga, smanjenje broja mirovnih snaga, čiji je dolazak na Balkan bio direktno povezan s porastom trgovine ljudskim bićima, moglo je dovesti do smanjenja iste, upravo zato što ne postoji toliko velika potražnja vezana za seksualne usluge, kakva je postojala dok su mirovne snage bile brojnije no što su danas. Međutim, različiti izvori u zemljama jugoistočne Evrope, tvrde da razlog nižeg broja žrtava kojima se pruža pomoć i nedostatak sudskih tužbi u regionu, uključujući BiH, ne leži u smanjenju trgovine već u neefektivnosti policije uslijed promjene metodologije trafikinga.

Trgovci ljudskim bićima (trafikeri) su promijenili način djelovanja, te se kao rezultat smanjila učinkovitost policije:

- žene žrtve trgovine, u sve većoj mjeri držane su u iznajmljenim stanovima/kućama i hotelima u koje je policija imala otežan pristup – stoga racije u barovima imaju sve manje učinka;

- veći broj žena ima valjane/validne dokumente – stoga su i provjere dokumenata sve neučinkovitije;

- sve više žena sklapa brakove unutar zemlje kako bi posredstvom braka stekle pravo na legalan status, što ih ne “spašava” od rizika da postanu žrtvama trgovine ljudima.

Akcije provedene od strane policije, pokazale su se ne samo neučinkovitima, već i kontraproduktivnima. Trgovci i vlasnici barova premještaju žrtve trgovine iz jednog prostora u drugi, na nepristupačna mjesta, otežavajući tako pristup samim žrtvama.

Sve je više žena koje imaju legalan status (državljani Srbije i Crne Gore, lokalne žene i muškarci iz istočne Evrope sa reguliranim statusom, koji imaju dozvolu da borave i rade u BiH).

Sve gore rečeno rezultiralo je time da pomenute kategorije često ne smatraju žrtvama trgovine, iako to one zapravo jesu. Negativan odraz ovih promjena je, da žene i djevojke, žrtve trgovine, imaju sve manje kontakata sa vanjskim svijetom i sve više ovise o svojim svodnicima. Dodajmo tome i pojačan trend tzv. internog trafikinga, odnosno trgovine državljanima BiH unutar njenih granica, što dodatno otežava uočavanje žrtava, pa time i pristup istima.

Što se zvaničnih statistika tiče, prema izvještaju Ureda Državnog Koordinatora za anti-trafiking, u BiH je tokom 2005. godine tek nešto preko 60 osoba identificarno kao žrtve trgovine ljudskim bićima. Ipak, zvanične statistike ne odgovaraju stvarnoj situaciji na terenu, iz svih gore navedenih razloga.

Kazne za prekršaj umjesto krivičnog djela

Izvještaj Državnog sekretarijata SAD-a hvali vladu BiH za napore koje je uložila u suzbijanju trgovine ženama, zbog čega je BiH iz treće, posebno rizične skupine zemalja prešla u drugu skupinu na njihovoj listi. Slažete li se s tom ocjenom?

Vlada BiH je tokom 2004. godine pokazala vrlo snažnu političku “predanost”, što se  pitanja trgovine ljudima tiče. Došlo je do primijetnog napretka, koji se ogleda u sljedećem:

- BiH je uspostavila Ured Nacionalnog Koordinatora za anti-trafiking;

- Oformljena je radna grupa za anti-trafiking;

- Donesen je Nacionalni Plan Akcije za borbu protiv trgovine ljudskim bićima;

- Donesen zakon koji regulira ovu oblast;

- Postoji bliska saradnja između nacionalnih struktura za borbu protiv trgovine i međunarodnih organizacija.

Uveden je Akcioni plan, izmijenjene su stavke Krivičnog zakona, uveden i nacionalni koordinator, OSCE ima osobu zaposlenu samo na tom problemu itd. No, jesu li sve te mjere dovoljne i funkcioniraju li one u praksi? Naime, sudeći po pisanju medija, unatoč svemu, trgovci ženama su nedohvatljivi, malo ih je procesuirano i po vrlo blagim kaznama.

- Slažem se da su se uvedene/primijenjene mjere uistinu pokazale nedovoljnim, te da broj procesuiranih slučajeva ne odgovara broju slučajeva na terenu. Dodajmo tome i činjenicu da se u većini slučajeva “angažman” trafikera kvalificira kao “posredovanje u prostituciji”, pa stoga podliježe kažnjavanju za prekršaj, umjesto za krivično djelo trgovine ljudskim bićima.

Problem, dakle, nije u samom zakonu koji tretira trgovinu ljudskim bićima, nego u načinu interpretacije istog.

120 žena u skloništu La Strade

Imate stalnu otvorenu liniju za pomoć ženama žrtvama traffickinga. Koliko ste prošle godine imali poziva i na koji način pomažete ženama nakon što vas nazovu - surađujete li s policijom, pokušavate li ih konkretno “izvući”...?

- Da. Naša četverecifrena SOS-linija 1261, dostupna je na području cijele BiH bez predbroja, što je, pored činjenice da je dostupna 24 sata dnevno svakog dana, čini jedinstvenom u cijeloj državi. Svim pozivačima se pružaju informacije u vezi sa problematikom trgovine ljudskim bićima, najnovijim trendovima, aktivnostima i uslugama koje nudi La Strada BiH žrtvama ove pojave, metodologiji vrbovanja žrtava, trafiking kanalima, opasnostima traženja posla u inozemstvu, viznim režimima, kao i sve informacije o mogućim načinima spašavanja iz rizičnih situacija u zemlji i izvan nje, te organizacijama u BiH i izvan nje koje pružaju direktnu podršku žrtvama trgovine ljudskim bićima. Informacije traže razne kategorije društva: aktuelne/potencijalne žrtve trgovine ljudskim bićima, njihova rodbina/susjedi/prijatelji, ali nerijetko i korisnici “usluga” žrtava trgovine ljudskim bićima (sa namjerom da doprinesu njihovom izbavljenju). Tokom 2005. godine primili smo ukupno 518 poziva.

Veliki broj štićenica skloništa La Strade BiH je došlo u kontakt sa nama upravo putem naše SOS-linije, ali je jednako veliki broj žrtava proslijeđeno u našu organizaciju od strane pripadnika MUP-a i DGS-a. To najbolje ilustrira tijesnu i uspješnu saradnju između NVO La Strada BiH i policije i DGS-a, što se ogleda i u činjenici da je La Strada BiH u okviru svojih edukacijskih aktivnosti organizirala veliki broj treninga za ovu ciljnu grupu počev od 2003. godine do danas (preko 15).

Koliko žena je prošlo kroz vašu sigurnu kuću u Mostaru? Kada budu oslobođene i dođu u kuću, na koji način im pomažete? Slijedi li uskoro deportacija u zemlju porijekla ili se može dobiti dozvola dužeg boravka, tzv. humanitarna viza?

U skloništu La Strade BiH do sada je bilo smješteno preko 120 štićenica, kojima je pružena pomoć na tri nivoa:

- smještaj, hrana, higijenske potrepštine, osnovna medicinska pomoć,

- rad sa stručnim timom (psiholog, neuro-psihijatar, socijalni radnik, ginekolog, pravnik, i sl.),

- konzalting centar, treninzi za stručno usavršavanje sa ciljem olakšavanja reintegracije u normalne životne tokove (kursevi stranih jezika, računara, krojački kurs, frizersko-kozmetički kurs, obrazovanje u okviru redovnog školskog programa i/ili vanredna do-edukacija).

U vezi sa deportacijom stranih državljanki, moram istaći da se ona može odgoditi, uz obavezu dobivanja humanitarne vize ili azila, ovisno o specifičnostima svakog pojedinačnog slučaja i/ili htijenja samih štićenica. La Strada BiH je do sada uspjela uključiti izvjestan broj svojih štićenica u program izmještanja u treće zemlje (u slučajevima kada je repatrijacija predstavljala ozbiljnu opasnost za štićenicu, a dalji ostanak na području BiH rizičan).

Policija često zanemaruje žrtve

Koliki je, po vama, utjecaj međunarodnih snaga na porast trgovine ženama? Poznati su slučajevi ne samo korištenja usluga tih žena u bordelima, već i izravne kupovine i zatočeništva u stanovima. Unatoč tome, nitko nije ozbiljno krivično gonjen, tek je nekoliko ljudi izgubilo posao... Kako to komentirate?

Mislim da sam u odgovoru na vaše prvo pitanje djelomično obuhvatila i pomenutu temu. Naravno da na “ponudu” direktno utječe “potražnja”; stoga se BiH, iako u manjoj mjeri nego ranije, još uvijek može smatrati zonom velike “potražnje”, upravo uslijed činjenice da je u njoj prisutan stanovit broj predstavnika međunarodnih mirovnih snaga i brojnih međunarodnih organizacija.

Što se tiče umiješanosti pomenutih djelatnika međunarodnih organizacija/mirovnih snaga u trgovinu ljudskim bićima, nemamo nikakve konkretne podatke o tome, te stoga ne možemo dati komentar na ovo pitanje. Ipak, u svakom segmentu ljudskog društva postoji korumpiranost pojedinaca, što nikako ne znači da je ta pojava zahvatila cjelokupan sistem.

Kako ocjenjujete rad lokalne policije? Koliko je ona korumpirana, i uopće je li dovoljno educirana da prepoznaje da je riječ o žrtvama traffickinga, a ne “samo prostitutkama”?

Smatram da policijski djelatnici još uvijek nisu dovoljno educirani, iako se ulažu veliki napori na tom planu. Problem zapravo leži u činjenici da policijski djelatnici posmatraju trgovinu ljudima pretežno, ako ne i isključivo, sa stanovišta ilegalnog prelaska granice, često zanemarujući prava žrtava trgovine ljudskim bićima.

preuzmi
pdf