Projektom net.cube koji je započeo u siječnju 2015. kao dio programa Centra za dramsku umjetnost žele se osigurati uvjeti za umjetničke internetske projekte i poticanje domaćeg internetskog stvaralaštva, njegovo kontekstualiziranje i mapiranje, kao i komunikaciju među zainteresiranim akterima medijske scene. Program se stoga ostvaruje na dvije razine – kao internetska galerija i diskurzivni program koji se odvija paralelno s istraživanjem.
Ime projekta referira se na net.art umjetnike iz 90-ih godina koji su i danas autoriteti u području teorije i prakse internetske umjetnosti (npr. Vuk Ćosić). “cube” u imenu referenca je na modernističku bijelu kocku galerije čija se ograničenja i specifičnosti stavljaju u kontekst cyberspacea.
Digitalna “bijela kocka”
Virtualne galerije proizlaze iz nematerijalnosti svoje lokacije, odnosno nematerijalnosti Interneta. Internet uvjetuje i definira kodove, jezik i način produkcije, reprezentacije, medijacije, dokumentacije i arhiviranja umjetničkih radova. U tom kontekstu važan je način na koji umjetnički radovi reagiraju na okruženje Interneta kao međunarodne mreže mreža1 – javnih, akademskih, vojnih, korporacijskih, komercijalnih isprepletenih telekomunikacijskim tehnologijama u rasponu od telefonskih kablova starih stotinu godina do optičkih i satelitskih veza. Koji su specifični uvjeti cyberspacea u kojima umjetnički rad djeluje? Koji jezik preuzima i gdje je prostor za subverziju? Na kojim mjestima se isprepliću i podržavaju hakerski i umjetnički angažman?
Tematski fokus projekta postavljen je kao razgradnja digitalne “bijele kocke”, drugim riječima, stvara se online galerija koja će se u nekim segmentima nadovezati na ideju materijalnog, fizičkog prostora galerije. Žele se naglasiti aspekti bijele kocke u cyber prostoru, ali i načini na koji postaje fleksibilnijom i dostupnijom pod utjecajem Interneta kao okruženja čiji je dio. Pitanje je na koji način nevidljivi zidovi internetske galerije daju izloženim radovima dodanu vrijednost. S obzirom na to da kontekst uvelike određuje sadržaj, ili McLuhanovski “medij je poruka”, internetski rad prezentiran unutar virtualne galerije zapravo određuje galeriju i njene zakonitosti. Istražujući analogiju između “bijele kocke“ i cyber prostora, nastojat će se analizirati uključuje li doista internetska umjetnost, kako je definira Lev Manovich, samo transformaciju tradicionalnog diskursa, a ne inovaciju (umjetničkog jezika).
Prema navedenom, kuriranje bi bilo simptom onoga što Lev Manovich naziva selekcijom, jer ne stvara se iznova, već se koriste već postojeći elementi. Internet kao polazna točka i mjesto umjetničkog djelovanja postavlja pitanje o brisanju kategorije autorstva i utjecaju na promjene u umjetničkoj produkciji i recepciji. I izvan medija Interneta prisutno je kolektivno autorstvo koje modificira pojam autorstva, a prepuštanje dovršavanja rada uključuje nekog drugog osim umjetnika.
net.cube
Iako se medijska umjetnost u Hrvatskoj može pratiti još od 60-ih, do danas ona velikim dijelom ostaje neadekvatno istražena i prezentirana. U tom kontekstu smatramo važnim doprinos Darka Fritza koji je radio niz novomedijskih projekata od kojih su neki ostvareni na Internetu, kao i nekoliko međunarodnih kustoskih projekata.
Iz tog razloga se diskurzivni ciklus net.cubea, nakon gostovanja u Galeriji Miroslav Kraljević s otvorenim studiom Dine Karadžić, nastavlja predavanjem Darka Fritza o medijskoj umjetnosti u hrvatskom kontekstu 28. 5. u Showroomu Galerije Nova. Predavanjem medijske teoretičarke Katarine Peović Vuković 11. 6. u istom prostoru se želi obuhvatiti aktualna promišljanja šireg društvenog i političkog konteksta te pozicije ideologija u digitalnim medijima.
Planirane su nove umjetničke produkcije od kojih će dvije biti izabrane kroz nedavno zaključen natječaj, dok je troje autora pozvano izvan natječaja (Darko Fritz, Dina Karadžić i Darko Masnec).
////
Za naslovnicu temata je odabran rad/tekst Darka Fritza Fresh Flesh -> 3000+ Updated na koji se referira tekst Susanne Paasonen posvećen ne samo navedenom radu, već i fenomenu internetske pornografije, “sveprisutne i nagomilane” i samim time jednim “od ključnih elemenata u raspravama o Internetu, njegovoj estetici, politici i tehnologijama” (S.P.)
Donosimo i tekstove o Internetu kao javnom prostoru iz pozicije korisnika i publike (Martina Kontošić), kao i tekst o online i offline prostoru reprezentacije digitalne umjetnosti (Irena Borić).
Razgovor s Dinom Karadžić, koja je gostovala u Otvorenom studiju Galerije Miroslav Kraljević (GMK) u veljači 2015., donosi uvid u njenu umjetničku praksu, a Renata Šparada osvrnula se na internetske projekte realizirane i preko web stranice GMK.
Net.cube je u svojoj prvoj godini fokusiran na sadržajne punktove za koje smatramo da bi mogli potaknuti raspravu i sugestije koje će u budućim fazama dovesti do sistematičnog i pouzdanog pregleda internetske umjetnosti i konteksta u kojem je nastala i nastavlja postojati.
Bilješke:
1 RFC 1122, Requirements for Internet Hosts -- Communication Layers, 1.1.2 Architectural Assumptions, 1989. Dostupno na: https://tools.ietf.org/html/rfc1122#page-7