Blogovi su kao popularan oblik komunikacije revolucionirali prethodno uspostavljene modele vlasništva, autorstva i pristupa informacijama
Nekoliko godina nakon svjetskog trenda, kod nas se u proljeće ove godine pojavio prvi blog portal. Vrlo je brzo www.blog.hr postala jedna od najposjećenijih stranica. Statistika govori da blog.hr dnevno posjeti oko 60.000 korisnika Interneta.
Internetski prostori komunikacije – chatovi, news-grupe, MUD-ovi, blogovi – nisu otvorili samo rasprave o njihovoj popularnosti (i boomu komunikacije), nego i istraživanja društvenih, retoričkih i diskurzivnih implikacija tih praksi. Bloging tehno-teoretičari smatraju revolucionarnim načinom komuniciranja. Prednost bloga pred ostalim oblicima je što pored pisanja omogućuje i slobodno linkanje i komentiranje tuđeg sadržaja. Zbog toga blogovi nisu samo još jedna mrežna forma, nego i kanal koji obećava razvoj komunikacijskih praksi i redefiniranje prethodno uspostavljenih modela vlasništva, autorstva i pristupa informacijama.
Struktura webloga
Weblog ili skraćeno blog je stranica koja se često obnavlja, komentarima, linkovima ili novim, kronološki poredanim zapisima. Sadržaj blogova kombinira razmišljanja, sjećanja, šale, komentare o istraživanjima, fotografijama i esejima (Into the Blogosphere). No ono što određuje blogove nije zapravo njihov sadržaj, nego njihov oblik i funkcija: obrnuta kronološka struktura bloga obilježena je najrecentnijim odgovorom, zapisom pri vrhu.
Rebecca Mead u jednoj od ključnih analiza fenomena bloginga (You’ve Got Blog, http://www.rebeccamead.com/2000_11_13_art_) komentira kako je pisanje bloga poput objavljivanja vlastite on-line verzije Reader’s Digesta. Bloger kruži Internetom i kad spazi članak ili web stranicu koja ga privuče – linka se na nju, ili rječnikom webloga, “bloga” ju. Zatim drugi ljudi koji pišu blogove – poznatiji kao blogeri – čitaju taj blog koji, ako im se svidi, blogaju na svoj. Neki komentiraju i kako je ova incestuozna praksa ipak na kraju poraz izvornog smisla linkanja na blogu – a to je nalaženje novih online sadržaja (Joe Clark u Deconstructing “You’ve Got Blog”, http://fawny.org/decon-blog-book.html).
Postoje i rasprave o stvarnoj demokratičnosti blogova, koji stvaraju sustav blogerskih super-starova. No, uglavnom je riječ o popularnosti onih koji su najinteresantniji (iako na popularnost utječu i neki drugi čimbenici, poput sustava linkanja). Činjenica je i kako, omogućavajući svima da objavljeni tekst komentiraju, blogovi radikalno decentraliziraju sustav objavljivanja. Na račun te prakse profitirat će i znanstvena zajednica, što najbolje ilustrira primjer zbornika Into the Blogosphere, objavljenog u formi bloga, čiji su čitatelji dali korisne komentare.
Povijest blogova počinje u razdoblju između 1994. i 1998. godine. Kao prvi blog navodi se onaj Justina Halla Links from the Underground iz 1994. godine. Izvori navode i 1997., kada je Jorn Barger počeo upotrebljavati termin weblog koji se odnosio na njegov online časopis, dok su poslije autori sličnih stranica slijedili njegov primjer.
Prije razvoja softvera, većina blogera bili su web dizajneri i dizajneri softvera, informatičari, znanstvenici, koji su razmjenjivali podatke o računalnim jezicima (kao što su HTML i Java). Novi softverski programi učinili su objavljivanje na blogu jednostavnim poput slanja e-maila, što je proširilo zajednicu blogera. Autori softvera Blogger čak smatraju kako je taj program stavljanje sadržaja na web učinio prejednostavnim, zbog čega se u blogerskoj zajednici ustalio termin blogoreja kojim se komentiraju česti postovi (poput Umoran sam ili Ovo je koma). Popularnost blogova zasigurno je i posljedica njihove dostupnosti i lakog korištenja.
Rat kao povod za pisanje
Postoje različiti žanrovi blogova. Od programerskih na kojima se najčešće razmjenjuju informacije o programskim jezicima, do znanstvenih, među kojima su naročito popularni blogovi o novomedijskoj umjetnosti – hipertekstu, multimediji i sl.
Neki od najpoznatijih blogova pripadaju vrsti tzv. ratnih blogova, koji su se pojavili nakon terorističkih napada 11. rujna i potaknuli mnoge da počinju pisati. Takav je danas slavni blog Gdje je Raed? Salama Paxa, iračkog arhitekta koji je 2002. počeo svoje zapise o životu u Bagdadu nakon 11. rujna, u kojima je otvoreno kritizirao Saddamov režim. Slični su i blogovi članova obitelji američkih vojnika koji su u njima izvještavali o stvarnom stanju na bojištu.
Među najstarijima i najpopularnijima su informativni blogovi koji donose komentirane vijesti. Kao oblik otpora prema hijerarhijskim modelima širenja informacija, informativni blogovi svima omogućuju komentiranje aktualnih događaja i izvješćivanje o njima. Jedan od boljih primjera informativnog bloga je japanski ISSHO Kikaku, višejezičan i eksperimentalni blog koji izvještava o globalnim kretanjima, s naglaskom na etničkim razlikama, suživotu i raznim multikulturalnim pitanjima.
Jedan od prvih informativnih blogova domaćeg autora traje još od 2001., od kada Blaženko Karesin, web dizajner i programer, održava svoj projekt Strategic.Competitor. Riječ je o angažiranom projektu koji pokušava pozornost internetskih korisnika preusmjeriti na alternativne medije, članke i web stranice koje nude drukčije poglede na aktualne događaje. Strategic.Competitor posebno je postao aktualan nakon događaja 11. rujna, od kada se Karesin posvetio vijestima koje prate američke istrage o tom terorističkom napadu, poslijeratno stanje u Afganistanu i Iraku, kampanju američkog predsjednika i slično. (Strategic.Competitor je na stranicama http://www.arkzin.com/competitor/, a svi su tekstovi na engleskom jeziku.)
Popularnijim blogovima smatraju se i pravnički, među kojima su najzanimljiviji oni o vlasničkim pravima u digitalno doba – što je slučaj s blogom Lawrencea Lessinga, profesora prava koji je objavio mnoge utjecajne studije o otvorenom kodu (open source) i copyrightu (http://lessig.org).
Bloging kao književnost
Kroz studije jezika, diskursa i komunikacijskih praksi blogera, mnoge su znanstvene studije počele proučavati weblogove kao oblike reprezentacije i iskazivanja sebe, oblikovanja identiteta, stvaranja zajednice, ali i književne forme. Blog zasigurno nije obična kolumna, iako ima određena obilježja kolumne. Čitanje bloga traži specifičan trud čitatelja koji sudjeluje u stvaranju teksta. Kako su postovi građeni na točkama uvedenim ranijih dana, zaključuje Steven Himmer, čitatelji se moraju aktivno uključiti u proces “otkrivanja” autora, otkrivajući od fragmenta do fragmenta tko im govori, i zašto, i odakle, bilo geografski, mentalno, politički ili bilo kako drugačije. Kod književnih blogova riječ je o svojevrsnim dnevničkim zapisima u kojima se javno i privatno najradikalnije susreću.
Jedan od prvih i najpopularnijih fikcijskih blogova u nas je Pušiona – blog web portala Indeks.hr koji potpisuje Denis Lalić (http://www.indeks.hr/pusiona). Iako je sličnih blogova bilo i prije, Pušiona je podijelila svijet domaćih internetskih korisnika, promovirajući autora u jednu od prvih internetskih književnih zvijezda. Čitatelji svakodnevno komentiraju Pušionu, a komentari za i protiv Lalića znaju se pretvoriti u svjetonazorske ratove za i protiv studentskog stila života koji uključuje tulumarenje i droge, ali, što je i bitnije, određene političke stavove. Blog Denisa Lalića komentar je hrvatskoga političkog života i recentnih događaja na domaćoj političkoj sceni. Iako su komentari najčešće pretočeni u naraciju u kojoj se teško nazire granica između zbilje i fikcije – taj je blog najradikalnije približio sfere javnog i privatnog.
Webliografija nekih od popularnijih blogova različitih žanrova
http://lessig.org/ – Lessigblog – Lawrence Lessig profesor je prava koji je objavio mnoge utjecajne knjige o otvorenom kodu i copyrightu. Počeo je blogati 2002. godine.
http://appellateblog.blogspot.com/ – How Appealing – blog Howarda J. Bashmana posvećen žalbenom pravu. U jednom je slučaju Basman na svojem blogu upozorio na pogrešku suda, zbog čega je sudac promijenio presudu – s obzirom na to da je bio redoviti čitatelj Bashmanova bloga.
http://markBernstein.org/ – blog Marka Bernsteina, jednog od glavnih pokretača EastgateSystems (najpoznatijeg izdavača hipertekstualnih djela). Blog je usredotočen na teoriju hiperteksta, posebice na granice književnosti i tehnologije. Stranice su stvarane u TinderBox-u – alatu za pisanje bilješki, čiji je Bernstein autor.
http://www.issho.org – ISSHO Kikaku je naziv za zajednički projekt. Eksperimentalni sajt s višejezičnim sučeljem. Dok se koristi korejskim sučeljem, korisnik može pisati na etiopskom i ruskom. Sajt vodi neprofitna organizacija smještena u Tokiju koja se uglavnom bavi mulikulturalnim pitanjima i pitanjima višejezičnosti.
http://encuaderno.blogspot.com – enCuaderno – savjeti, linkovi i novosti o cyber-kulturi, medijima, komunikaciji i blogingu (na španjolskom).
http://www.elearningpost.com/index.asp – eLearning Post – zanimljivi komentari o stvaranju mrežnih zajednica, učenju, upravljanju znanjem i mrežnom objavljivanju. Naish Nichani povremeno nudi sažetke o nekim stručnim temama (uključujući blogove).
http://www.weblogkitchen.com/wiki.cgi?TinderBox – Diane Greco – autorica s EastgateSystems Diane Greco. Riječ je o zanimljivim blogovima koje Greco piše jednom na tjedan.
http://www.hypertextkitchen.com/ – Hypertext Kitchen – sažetak novosti o blogingu, hipertekstualnoj fikciji i net umjetnosti.
http://huminf.uib.no/~jill/ – Jill Walker – bilješke hipertekstualne kritičarke i teoretičarke blogova i sličnih fenomena. Jill je svjetski poznata kao majka norveškog blog klastera.
http://www.royby.com/research/weblog.php – blog o blogingu – ovaj blog nastao je kao dio istraživačkih stranica Komunikacijske i cyber-teorije na Sveučilištu Griffith u Australiji, koje se bave istraživanjima bloginga.
http://blogalization.org/community/weblog.php – Blogalization – eksperimentalna višejezična blogerska zajednica, koja meme na što većem broju različitih jezika razmjenjuje među članovima koji imaju barem jedan zajednički jezik.
http://ted.hyperland.com/ – Homepage Teda Nelsona – na svojim stranicama Nelson nudi svoju viziju hiperteksta i projekta Xanadu (http://xanadu.com/).