Miće Gamulin  

Brojevi / Depopulacija otoka

I sama riječ Mediteran asocira na neko drevno prokušano iskustvo, natopljeno romantikom i kulturom. Sudbina istočne obale Jadrana i njezinih otoka samo je mali dio toga vjekovnog nataloženog sjećanja podložnog mijenama ljudi i njihovih običaja. Naši su otoci, kao i cijeli Mediteran, imali svoje uspone i padove, krešenda i teško izmjerljive ambise. U cijeloj toj poetici razmišljanja o obali, često punoj emocionalnih naboja i uspomena, teško se snaći i razotkriti bitno. Mediteran nikad ne podnosi površnosti, čak ni u trenucima najgrublje turističke eksploatacije. Na njega se uvijek dolazi da bi se doznala neka tajna i razotkrila neka duboko skrivena istina.

Neumoljivi brojevi statističkih popisa koji su obavljani u desetogodišnjim ritmovima u našim krajevima nasuprot lirizmu i poetičnosti neumoljivo razotkrivaju slijed depopulacije naših otoka. Otoci su postali nepoželjno mjesto za biološku reprodukciju i trajan život. Brojke neupitno razotkrivaju demagošku blagoglagoljivost kad je u pitanju mediteranska orijentacija i stvarnu situaciju koja dovodi do smanjenja broja stanovnika, što je jedini realni faktor prosudbe iskrenosti i uspješnosti politike. Nakon neupitnog vrhunca naseljenosti na našim otocima pri kraju vladavine carstva KUK, slijedi gotovo permanentan pad broja stanovnika. Brojke neupitno razotkrivaju političko okružje koje je propisivalo zakone. Iščitavanjem brojki postaje jasno da su otoci bili najpoželjniji i imali najbolji tretman za stare Austrije, kada su se gradile danas napuštene škole i luke. Iz brojki se s lakoćom može vidjeti da sve politike koje su došle nakon toga zapravo nisu mislile mediteranski. Danas, u doba strahovitih akceleracija, izazovi su veći nego ikad – kako će im se naši otoci prilagoditi, veliko je pitanje. Činjenica je da u doba integriranja Europe i mira na Levantu nama nikad nije bilo loše.

UHA, Nagrade Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata u 2003.; Državni arhiv // Ivan Oštrić, Zadarski arhitekti – crta iskoraka; Galerija sv. Andrije i sv. Petra starog Udruge 3000 godina za dar // UHA, Fragmenti – pogled u povijest, The best of; Dom hrvatske mladeži // Miće Gamulin, Brojevi – Depopulacija otoka; Državni arhiv Zadar // Mladen Jošić / de architectura habitationis (o arhitekturi stanovanja); Znanstvena knjižnica u Zadru // Oris ideja, Izložba arhitektonskih skica i “skica”, hrvatski autori; Narodni muzej Zadar // Guallart, Manuel Gausa, Willy Müller i Luis Falcón, HyperCatalunya, Kazalište lutaka Zadar – sv. Dominik // Dalibor Martinis, Krajolik promjenjivog rizika; Državni arhiv i billboard oglasna mjesta // Aleksandar Ilić&Ivana Keser, Zvučni esej grada; Kazalište lutaka Zadar – sv. Dominik