Tribina u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva održana je s namjerom da se okupe tvorci javnog mnijenja i oni koji se zalažu za demokratsku i slobodnu javnu riječ
Inicijativa: Forum članak 38.
Pojam cenzure može se definirati kao službena kontrola javnih publikacija, kazališnih djela, filmova, TV i radio emisija kako bi se spriječilo objavljivanje i propagiranje nečega što vrijeđa javni poredak, moral, što je štetno za interese države, vladajuće klase i privilegiranih krugova, što dovodi u opasnost uspjeh ratnih ili diplomatskih napora.
Sastanak novinara organiziralo je krajem siječnja Hrvatsko novinarsko društvo s predstavnicima nevladinih organizacija i istaknutim pojedincima zainteresiranim za status javne riječi u Hrvatskoj, pod egidom Cenzura - predvorje diktature, a održao se u Velikoj dvorani Novinarskog doma, 28. siječnja. Tribina je održana s namjerom da se okupe tvorci javnog mnijenja i oni koji se zalažu za demokratsku i slobodnu javnu riječ. Najvažniji povod za sastanak ukidanje je televizijske emisije Jedan plus jedan, zabrana distribuiranja znanstvenog i stručnog časopisa za interdisciplinarna istraživanja rata i mira Polemos, manipulacija HRT-a s odlaskom predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića te prisluškivanje, praćenje i pritisci na novinare. Predsjednica Hrvatskog novinarskog društva, Jagoda Vukušić, naglasila je kako je nužno da se potaknu institucije civilnog društva kako bi se učinkovitije suprotstavile cenzuri, autocenzuri i manipuliranju informacijama. Sastanak je bio zamišljen kao mogućnost da se progovori o slobodi izražavanja misli.
Kao jedna od mogućnosti suprotstavljanja aktualnoj situaciji, prisutnim je gostima ponuđen Članak 38 (Forum za zaštitu i promicanje slobode mišljenja i izražavanja misli), koji je već 1996. godine osmislio Slaven Letica, a osnovna svrha mu je zaštita i promicanje slobode mišljenja i govor zajamčenim Člankom 38. Ustava Republike Hrvatske. Spomenuti Članak 38. Ustava RH glasi: "Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli osobito obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Jamči se pravo na ispravak svakome kome je javnom viješću povrijeđeno Ustavom utvrđeno pravo."
Forum Članak 38 različitim će se metodama rada zalagati za zaštitu i promicanje slobode mišljenja i izražavanja misli na svim područjima djelovanja, a na sastanku je oformljena grupa koja će dalje raditi na zaštiti Članka 38. i Članka 68. Ustava RH (Člankom 68. jamči se sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva).
O vlastitim iskustvima, stajalištima i stavovima na sastanku je govorilo osamnaest istaknutih ličnosti iz hrvatskog kulturnog i javnog života. Budući da raspolažem s nedovoljno prostora, izdvojit ću samo neke.
Slaven Letica u svojem je izlaganju govorio o potrebi, razlozima i načinima promjene diskursa i strategije promicanja i zaštite slobode mišljenja i izražavanja u Hrvatskoj te napomenuo kako iz defenzivne treba prijeći na ofenzivnu strategiju zaštite slobode izražavanja. Također je naveo neprijatelje slobode izražavanja kao i metode cenzure kojima se koriste: "Sada djeluje nekoliko metoda: uhođenje i prisluškivanje novinara, intelektualaca, političara i znanstvenika kao tzv. sigurnosnih problema, uvođenje PDV-a koji je praktički uništio nakladništvo u Hrvatskoj te korištenje političke represije prema prosvjednicima koji su koristili pravo okupljanja i javnog protesta u poznatom slučaju blokade Trga bana Jelačića."
Ozren Žunec, glavni urednik znanstvenog časopisa Polemos, distribucija kojega je ukinuta prije nekoliko tjedana, izjavio je kako su ti koji zabranjuju više predmet sažalnog podsmijeha i prezira nego straha te kako je javnost sada najbolje sredstvo u odupiranju moći.
"Ako je cenzura predvorje diktature, onda je prisluškivanje i praćenje, stvaranje kategorije unutrašnjeg neprijatelja radna soba diktature. Ako u ekonomiji postoji termin puzajuće inflacije koja korak po korak ide naprijed i eskalira, onda bi cenzura bila ostvarenje puzajuće dikatature" kazao je Mladen Vedriš, političar koji se nekada nalazio u vrhu vlasti, a koji je sada zbog prisluškivanja odlučio tužiti državu. Zaključio je kako se sada, nakon ovoga sastanka treba reagirati i djelovati, a ne stati na izrečenom.
Ivo Pukanić napomenuo je kako je građanska dužnost tjednika Nacional, kojega je on glavni urednik, upozoravati javnost o događanjima u Hrvatskoj, bez obzira na posljedice: "Mi smo, uz još samo nekoliko medija jedini korektiv ove vlasti. Ono što bi trebala biti oporba nažalost su postali mediji. Umjesto da mediji prate i komentiraju ono što se događa, oni su postali korektivi".
Vesna Alaburić govorila je o problemima prava i pravosuđa upozorivši kako najznačajniji problem predstavlja problem neovisnog pravosuđa te kako treba podržati suce Ustavnog suda, Udrugu sudaca i sve one koji su se javno suprotstavili i time ugrozili vlastito profesionalno djelovanje. Damir Matković se osvrnuo na probleme Hrvatske televizije, Branimir Donat je predložio sastanak s predstavnicima oporbe (kao potencijalnom budućom vlasti) kako bi iznijeli svoje mišljenje i ponudili rješenja, ukoliko dođu na vlast, dok Ljubo Čučić iz Europskog pokreta za građansku Hrvatsku tvrdi kako od tog prijedloga nema nikakve koristi te smatra kako je "Hrvatskoj potreban jedan masovni pokret koji će u svojoj kolektivnoj energiji imati sve preživjele, sve znanstvenike, sve kulturne radnike, sve stranke..."
Svi sudionici tribine imali su priliku potpisati peticiju HND-a o aktualnom statusu javne riječi u Hrvatskoj, kojom će se od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane tražiti da prestanu praćenja, prisluškivanja, prijetnje i pritisci na novinare.
Sastanak je pokušaj da se okupljanjem ljudi različitih profesija zaštiti javna riječ te da se odgovori na pitanje kako djelovati zajedno i pridonijeti da bude drugačije, a samim sudionicima ovo zasigurno neće biti posljednji sastanak.
Polazište za peticiju HND o aktualnom statusu javne riječi u Hrvatskoj
Usvim demokratskim društvima novinari su kritičko oko i uho javnosti. U društvu u kojem novinari, kao i mnoge druge javne osobe, postaju predmetom istrage tajnih službi zbog navodne nacionalne (ne)sigurnosti, ozbiljno je dovedena u pitanje njihova osnovna zadaća, a time i sama bit političkog sustava. Zainteresirani za demokraciju u Hrvatskoj i punu slobodu odgovornih novinara profesionalaca, čiji je osnovni posao javnosti podastrijeti pravodobne, točne i sveobuhvatne informacije, zahtijevamo od Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane da prestanu prijetnje, praćenja, prisluškivanja i pritisci na novinare.