Enciklopedija o pandemiji progona vještica

Književnost, filmovi, stručna i ostala literatura često se bave temama vezanima uz vještičarenje, magiju, demone, njihovu ulogu u društvu itd. Neki tekstovi i slike koje dopiru do nas ponekad graniče sa znanstvenom fantastikom, dok se neki drugi podaci nastoje bazirati na činjenicama i sa znanstvene strane prikazati ovaj univerzalni fenomen prisutan u svim kulturama.

Upravo zbog toga što je vještičarenje prisutno na svim kontinentima, u svim razdobljima i stoga što se pojavljuje u raznim znanstvenim, kulturnim i umjetničkim žanrovima, američki izdavač ABC-CLIO objavio je djelo Encyclopedia of Witchcraft: The Western Tradition u četiri sveska na 1238 stranica! U nadi da će “dovesti u red” percepcije koje imamo o vještičarenju kao pojavi koja neprestano lebdi između zbilje i fikcije, izdavač je angažirao 172 stručnjaka i znanstvenika iz 28 zemalja koji će na jednom mjestu okupiti gotovo sve podatke i znanstvena tumačenja ovoga fenomena.

Vještičarenje, demonologija, magija...

Njihov šestogodišnji rad objedinjen je u četiri sveska i predstavlja multidisciplinarno djelo povjesničara, antropologa, etnologa, folklorista, lingvista, filozofa, politologa, sociologa i teologa koji su svojim istraživanjima pružili kvalitetan i opširan prikaz fenomena vještica u vremenu njihovih najvećih progona (otprilike 1450.-1750.). Upravo je spomenuto razdoblje najvećih progona u ovoj enciklopediji najnaglašenije. Osim toga, većina radova, sukladno podnaslovu enciklopedije, odnosi se na zapadna društva jer od svih dijelova svijeta Zapad je u svojoj povijesti osudio i pogubio najveći broj vještica i to nakon legalnih suđenja, koji su odobrili politički autoriteti i koji su bili prihvaćeni u krugovima Crkve. Zbog toga je fenomen vještičarenja i progon vještica u ranonovovjekovnom razdoblju poprimio karakteristike pandemije koja je ostavila neizbrisiv trag u tradiciji Zapada.

Međutim, iako je sadržaj enciklopedije orijentiran na rani novi vijek i zapadna društva, koja zapravo uključuju Europu i Sjevernu Ameriku, ova enciklopedija nudi i teme iz drugih područja, poput srednjovjekovnog Bliskog istoka te područja koja su bila zahvaćena kolonizacijom, poput Južne Amerike. Isto tako, radovi se nisu usredotočili samo na ranonovovjekovni progon vještica već se obrađuju i slični događaji i pojave iz rimskog doba, biblijskih i hebrejskih tekstova, srednjeg vijeka, ali i modernog vremena, što ovoj enciklopediji daje dodatnu širinu i kredibilitet.

Obrađenim se temama pristupilo s ozbiljnog znanstveno-metodološkog stajališta koje podrazumijeva upotrebu izvora kao i recentne literature. Riječ je, zapravo, o kraćim studijama i znanstvenim radovima koji obrađuju i daju uvid u povijesni kontekst, kulturne i socijalne prilike, odnose moći u određenim zajednicama ili razdobljima. Možda je upravo to najveća odlika ove enciklopedije koja zapravo funkcionira kao zbornik abecedno poredanih radova koji obrađuju širok raspon tema vezanih ne samo uz fenomen vještičarenja na Zapadu nego i demonologije, magije, misticizma, čarobnjaštva, praznovjerja, sotonizma itd. Svaka jedinica, koja je puno više od enciklopedijske natuknice, pruža velik broj referenci i preporuka za daljnje čitanje. Upravo na tome je i inzistirao urednik Richard M. Golden, koji u predgovoru navodi da su se autorima tekstovi vraćali na doradu s ukazom na recentne radove koji se moraju uzeti u obzir pri izradi članaka. Na taj je način stvorena vrijedna zbirka radova koja će korisnicima omogućiti uvid i umrežavanje podataka i mišljenja o mističnim segmentima ljudske kulture i tradicije.

No, odlika ove enciklopedije nije samo kvalitetno informiranje čitatelja o vjerovanjima u vještice i fenomenu njihovog spaljivanja i progona nego i ispravljanje često unificiranih mišljenja o ovoj pojavi koja danas prevladavaju u široj javnosti. Kroz brojne radove objašnjavaju se glavna obilježja ranonovovjekovnog sustava vjerovanja kako bi se što objektivnije moglo pristupiti promišljanju samog fenomena vještičarenja. Stoga su autori u svojim radovima posegnuli za istraživanjem/prikazom kulturnog identiteta određene sredine, mentalnih sklopova pojedine zajednice, odnosa prema erotizmu, pojedinih konjunktura koje su prethodile nekom događaju. Postavlja se i pitanje paranoidnosti društva u pojedinim kriznim povijesnim razdobljima, kako bi se što bolje moglo opisati i shvatiti problem vještičarenja. Ovoj enciklopediji nije stoga cilj podastrijeti samo podatke prema kojima bi se korisnik/čitatelj trebao voditi već ponuditi i određena objašnjenja koja bi objasnila zašto je npr. nastala Sveta inkvizicija ili zašto je došlo do suđenja vješticama iz Salema.

Interdisciplinarno o vještičarstvu

Jedan od odgovora na pitanje o fenomenu suđenja vješticama ponudit će svakako i članak o antropologijskom viđenju problema iz pera Tanyje Marije Luhrmann, profesorice na Sveučilištu u Chicagu, koja se priklanja funkcionalističkom pravcu predvođenom Johnom Middletonom, Maxom Marwickom i Mary Douglas, koji su u vještičarenju vidjeli “održivu tenziju u društvu”. Drugim riječima, kao vješticu ili vješca optuživalo se osobu koja bi u mirnu i harmoničnu agrarnu zajednicu unosila veći nemir, bilo pretjeranim isticanjem, “erotskom moći”, bilo neslaganjem s opće prihvaćenim vrijednostima društvene zajednice.

Isto tako, članak o vještičarenju u historiografiji, koji je napisao Wolgang Behringer, pročelnik na Katedri za rani novi vijek na Povijesnom institutu u Saarbrückenu, govori o raznim pravcima i promišljanjima ovog problema od antike do modernog doba i feminizma. Freud tako u ženama koje su optužene za vještičarenje vidi zarobljenu podsvjesnu želju za moći i agresijom. Pripadnik socijalnog funkcionalizma Émile Durkheim u vješticama prepoznaje devijacije koje potvrđuju norme i stoga osiguravaju identitet; Bronisław Malinowski je s druge strane vještice i njihove progone karakterizirao kao produkt kriza u društvu itd.

Na sličan način predstavljena su mišljenja i rezultati drugih struka čime se omogućuje interdisciplinarno sagledavanje ovoga problema. Osim vještičarenja obrađene su i razne druge teme i pojedinosti vezane uz ovaj fenomen, poput značajnih povijesnih dokumenata, pojedinih regija, pokreta, sljedbi ili pojedinaca koji su kroz povijest imali bilo kakve veze s vještičarenjem, magijom ili mistikom, poput Paracelsusa ili Bernarda Guija, mnogima poznatijega po spaljivanju vještica u romanu Ime ruže Umberta Eca, premda se, kako doznajemo u ovoj enciklopediji, za svoga života nije pretjerano bavio tim problemom nego pisanjem o herezi među klerom i praznovjerju među pukom. Isto tako, pažnja je posvećena i pojedincima koji su ovoj temi dali svoj doprinos kroz povijest, bilo u slikarstvu (npr. Albrecht Dürer), književnosti (npr. Jacob Grimm) ili znanosti (npr. Carlo Ginzburg) te ova enciklopedija i na taj način zaokružuje široku tematiku koja se odnosi na praksu vještičarenja.

Suđenja vješticama u Hrvatskoj

Domaćim će čitateljima svakako biti zanimljivo potražiti i dijelove koji se odnose na Hrvatsku i progone vještica na ovim prostorima. Dva članka Croatia i Balkans napisao je Trpimir Vedriš, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. On s historiografske stane opisuje i donosi podatke o suđenjima vješticama u Hrvatskoj, čiji se počeci mogu datirati u 1214. godini na području Dalmacije, a završavaju uredbama Marije Terezije 1756. i 1758., u kojima, doduše, ti procesi nisu potpuno zabranjeni, nego su postroženi mehanizmi suđenja. Očito da je s općom intelektualnom klimom u Europi krajem 18. stoljeća i u Hrvatskoj prestalo suđenje vješticama, koje autor spretno obrađuje, s obzirom na to da su se u spomenutom razdoblju na raznim područjima današnje Hrvatske izmjenjivale mnoge vlasti, jurisdikcije pa i kulture, od kojih je svaka sa sobom donijela nešto od “tradicije” spaljivanja vještica.

Ova enciklopedija svakako će dati odgovore na pitanja zašto su Europljani vjerovali da vještice lete na sijela, da imaju seksualne odnose s vragom, te zašto su bile opasne za kršćanstvo, ali će također dati uvid i u društvenu i kulturnu klimu zapadnog svijeta u kojemu su te iste vještice “nastale”. Velikim brojem članaka, kojima je pokriveno gotovo sve što se odnosi na vještice, magiju, mistiku i demonologiju u zapadnoj tradiciji obrađeno je na način da početnicima zorno opiše svaki problem, a stručnjacima ponudi nova, šira, interdisciplinarna tumačenja s referencama na recentnu literaturu koja pruža dobar oslonac za daljnja istraživanja. Encyclopedia of Witchcraft: The Western Tradition svakako će predstavljati dragulj u knjižnici svakog pojedinca ili znanstvene i kulturne ustanove.