Festival je posebno godišnje doba

Ovaj reportažni prikaz 47. Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik (od 23. lipnja do 7. srpnja 2007.) nastao je kao izbor radova iz dječje radionice NORA (novinarska radionica za učenike osnovnih škola), a objavljeni su u dijelu festivalskog biltena koji nosi ime po radionici

23. lipnja 1. dan MDF-a

Festival u dječjem duhu

Nakon stanke od godinu dana u Šibeniku se ponovno i po 47. put otvorio Međunarodni dječji festival, ponos svih Šibenčana a pogotovo onih manjih, nas djece. Prvi put na sceni otvaranja se pojavilo i filmsko platno koje je svojim detaljnim doprinosom predstavi dopunjavalo i dograđivalo tematiku i srž samog otvorenja. Također, platno nas je informiralo o mišljenju poznatih Šibenčana koji je njima izum najbolji. To su bili: struja, mobitel, računalo pa čak i daljinski upravljač, no predstava sigurno ne bi imala filmsko platno i ne bi vjerojatno bila ovako dobra da  nije stvorena u koprodukciji s našom nacionalnom televizijom HRT-om, koji je doveo na otvorenje festivala nekoliko poznatih „faca“: voditelje Stojana Matavulja (koji je u predstavi igrao ulogu Jure Fantažije) i poznatog Pjera Meničanina (koji je odigrao ulogu Fausta Vrančića), a tu su još bili Đani Stipaničev te Špiro Guberina.

Mora se istaknuti da je ove godine bilo mnogo političara, saborskih zastupnika te pomoćnika raznih ministara, dok je prošlih godina dolazila samo delegacija predsjednika Mesića, ali pustimo sad to i okrenimo se nečemu veselijem, na primjer djeci. Naš dječji zbor Zdravo maleni je kao i svake godine publiku veselio svojom vrlo poznatom pjesmom, na otvorenju se sudjelovala djeca iz Turske u pratnji glasnih bubnjeva te djeca dramske scene Virko. Kao i svake godine festival je bio dječji i u dječjem duhu a tako treba i nastaviti, činiti svaki festival boljim, smješnijim i naklonjenijim djeci za koju uvijek govore da je naša budućnost.

Ante Skelin (7. r)

24. lipnja 2. dan

Značajan dan za Festival

Jučer je bio značajan dan za Festival. Otvorene su čak 3 izložbe, neposredno jedna iza druge. Prva je otvorena u Studiju galerije sv. Krševana u 12 sati. Među nazočnima ‘’snimili’’ smo mnoge uvažene kulturnjake. Izložbe su bile zanimljive, a predstavljam ih po vremenskom slijedu otvaranja.

Neotkriveni kutak umjetnosti je izložba dječjih radova iz Pinakoteke kraljice Sofije, Valladolid, Španjolska. Izložba je zanimljiva. Saznali smo da se pod paskom fondacije Cristobala Gabarrona organizira Godišnje međunarodno natjecanje dječjeg slikarstva, a pet najboljih radova svake godine završi u Dječjoj pinakoteci kraljice Sofije. Tako smo po prvi put na MDF-u imali čast vidjeti tu cijenjenu zbirku. Teme se kreću od Olimpijade u Barceloni 1992., preko životinja i mira do pejzaža. Tehnike su različite, no prevladavaju tempere, akvarel i flomasteri. Bilo je nekoliko zaista kvalitetnih i izvrsnih radova, obzirom na dob autora.

Nakon kratke šetnje po uskim kamenim kalama, stigli smo u Galeriju sv. Krševan. Radovi učenika OŠ na temu Svetac zaštitnik moga mjesta pristizali su iz svih krajeva Hrvatske. Tehnike su uglavnom bili kolaž, tkanina, tempere, pa čak i flomaster (svi na velikom formatu). Treba pohvaliti neke izvrsne radove- „Susret sv. Franje s gubavcem“(OŠ Stjepana Radića, Imotski), „Sv.Vid, zaštitnik grada Rijeke“ (OŠ Zamet, Rijeka), „Ivan Krstitelj“ (OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice) te „Sv. Ivan“ (OŠ Majstora Radovana, Trogir).

Izložba skulptura i slika predstavlja više autora: Petar Dolić-kipar, Denis Krašković-kipar, Tatjana Politeo-slikarica u Muzeju Grada Šibenika. Sada smo se već osjećali kao češki turisti na turi po „Chorvatsky“. Opet smo prolazili kraj znamenitosti, u zbijenoj grupi, slijedeći predvodnika. U Muzeju nas je dočekala zanimljiva izložba, a isticala se nazoviigra „spasi ugrožene gljive“. Ostalo je također bilo zanimljivo, a dobar je bio i mobil riba i ostalih objekata.

Domagoj Babić (7. r)

Romantična predstava

Jučer u kazalištu odigrana je lutkarska predstava Ljepotica i zvijer, u izvedbi Kazališta lutaka iz Zadra. Dramatizaciju i režiju obavili su Zheny i Petar Pashov. Predstava je bila odlična i vrlo je zainteresirala publiku koja je ispunila kazalište. Bila je vrlo romantična. Najbolji mi je dio bio kad se Bell sažalijevala nad Zvijeri. Sve u svemu bilo je jako dobro.

Matea Skelin (3.r)

25. lipnja 3. dan

Traženje pošiljatelja

Predstava Kolbaba i Brzojavko bila je namijenjena djeci od 7 do 14 godina. Izvodilo je gostujuće kazalište Virovitica i Kazalište Branka Mihaljevića iz Osijeka. Redatelj je Robert Woltl. Ovo je početak zanimljive dječje predstave. Kolbaba je poštarica koja jedne noći naiđe na patuljka Brzojavka. Sljedeće jutro oni se dogovore naći. Istog toga jutra Kolbaba je našla pismo bez adrese, a kako patuljak ima moć čitanja zatvorenih pisama oni odluče pronaći pošiljatelja pisma. Tako započinje zaplet vrlo zanimljive bajke. Ova predstava, iako namijenjena starijim uzrastima, više se svidjela najmlađima koji su uživali u ovoj zabavnoj bajci. Bilo je jako lijepo.

Mirela Tabula (6.r) i Nino Stojić (7. r)

Večer turskog folklora

Predstava počinje plesom laganog ritma, a kasnije se čuje veseliji ritam. Predstavu izvode djeca iz Turske. Lupanje uz bubnjeve i sviranje puhačkih instrumenata dali su više čari i zanimljivost ovoj predstavi. Svi plesači se slažu s ritmom bubnja. Kostimografija mladih plesača je turska narodna nošnja koja se sastoji od širokih hlača, haljine i kapa. Među mnoštvom rasplesanih djevojčica, tu su se našla i tri dječaka. Kasnije je došla trbušna plesačica, a još kasnije je došao i bubnjar. Svi suradnici predstave su bili odlični, ali najveću pohvalu zaslužio je svirač puhačkog instrumenta koji je bez prestanka svirao cijelu predstavu.

Anđela Đelalija (5. r)

26. lipnja 4.dan

Velika kraljeva pogreška

Dana 26. lipnja Gradsko kazalište Trešnja i Studio za suvremeni ples Zagreb izveli su plesnu predstavu Slavuj prema istoimenoj bajci Hansa Christiana Andersena. Predstava je bila zanimljiva i jako mi se svidjela. Vjerujem da moje mišljenje dijeli i publika koja je velikim pljeskom nagradila izvođače. U predstavi se kralj trebao odlučiti između prirodnog i mehaničkog slavuja, a on je velikom pogreškom odabrao mehaničkog. On se pokvario i kralj se od velike tuge razbolio jer je pustio prirodnog slavuja pa mu više nitko nije mogao pjevati. Preko noći posjetio ga je prirodni slavuj i zapjevao mu, a kralj se odmah oporavio i predstava je završila. Pouka ove bajke je da prednost moramo uvijek dati prirodnome. Kazalište je bilo puno što znači da se priča mnogim gledateljima činila zanimljivom.

Antea Malenica (3. r)

Ljubav i godišnja doba

Sinoć se na ljetnoj pozornici održala predstava pod imenom Ljubav. Svi znamo da je ljubav nešto čudesno, a to su sinoć pokazali lutak i lutkica. Predstava je bila podijeljena na četiri dijela odnosno na četiri slova koja su predstavljala godišnja doba: L/O/V/E.

Predstava je meni bila vrlo šaljiva kao i svim ostalim gledateljima. Ova predstava je nagrađivana prvim nagradama u Mađarskoj i Srbiji. Meni se predstava jako svidjela zato što nije bila kao neka obična lutkarska predstava. Bila je jako zabavna.

Danas možete pogledati strku u šašavom kraljevstvu dramske scene Virko.

Lucija Grubić (5. r)

27. lipnja 5. dan

Novinarski život

Unatoč malom zakašnjenju predstava Strka u šašavom kraljevstvu je započela u 21.15. Predstava je po našem mišljenju i mišljenju gledatelja bila pretiha tj. ozvučenje je bilo kao opuštajuća muzika u yoga centru (čuli smo komentare), ali koreografija koju je osmislila gđa. Zorana Mihelčić bila je savršena kao i kostimografija koju je osmislila Sara Lovrić- Caparin. Sve je bilo za pohvalu kao i rekviziti koji su bili upotrebljavani.

Da se vratimo na ozvučenje. To grozno ozvučenje stvaralo je žamor i nezadovoljstvo među mnogobrojnom publikom. Za kraj loša kritika ide redatelju i autoru predstave Sergeju Mioču koji na kraju nije htio dati intervju tj. Rekao je: ne može. Ali to u našem novinarskom životu nije tako rijetka stvar (navikli smo na to).

Ivan Tabula (7. r) i Iris Perica (6. r) 

28. lipnja 6. dan

Važan kovčeg

Na početku predstave koju su izveli glumci Kazališta mala scena iz Zagreba izvoditelji su puštali balone i razne stvari koje su se nalazile iznad kartonskog zida, zabavljale su mnoštvo djece i najmlađe iz publike. Djeca su na neki način sudjelovala u predstavi govoreći glumcima što da rade i što ih čeka iza zida. Pozornicom vladaju dvoje glumaca koji pokušavaju otkriti umjetnost padanja. Izvode razne zabavne stvari, lete, skaču, prevrću se pa tako zadobiju i poneke ozljede. Glumci Larisa Lipov i Damir Klemenić obučeni su u obične bež gaće i tamno zelenu majicu. U predstavi je važan i kovčeg iz kojeg glumci vade pojedine stvari za neke točke predstave. Predstava završava otkrićem umjetnosti letenja. Glumci su nakon mnogo istraživanja napokon otkrili padobran.

Anđela Đelalija i Ana-Marija Krnić (5. r)

Zabava i pouka o ljubavi

Dok sam odmarao oči na odličnim Gipsonkama i Yamahinim gitarama visoke kvalitete, netko mi je uvalio prospekt na kojem je velikim slovima pisalo Maturanti, dobrog dizajna i jasnog sadržaja. Odlučio sam se premjestiti na Medulić, te pogledati o čemu se radi. Dakle, predstava se zove Maturanti, a nastala je prema istoimenom romanu Ivice Ivanca. Glavni glumci su četiri maturanta koji započinju novu školsku godinu uz novu učenicu, nove vragolije i nove ljubavi – djevojke zvane Trica. Svestrani Boris Kovačević preuzeo je ulogu režisera, scenografa i kostimografa. Prateću glazbu izvode klavijaturist i udaraljkaš, te je bila na razini dobre muzike, dok je autor glazbe bio Vlatko Panić. Meni se predstava svidjela, te je prva koju sam posjetio na Meduliću. Ako nastave sa predstavama poput ovih, mogao bih i češće biti prisutan na ovakvim zabavnim, ali i poučnim događajima.

Niko Grgurev (7. r)

29. lipnja 7. dan

Sanja Pilić u našoj knjižnici

Jučer je našu knjižnicu posjetila spisateljica Sanja Pilić s namjerom da predstavi svoje nove knjige: „Jesam li se zaljubila“, „Sasvim sam popubertetio“ i „Što mi se to događa“. Kako kaže, nije je baš privlačilo zanimanje spisateljice. Ali se ipak uputila u te vode nakon pokušaja kao fotografkinja i slikarica. Fotografija joj je bila velika ljubav, ali u to vrijeme (kad je bila mlada) to nije bio posao za ženu zbog čega je ona i odustala. Kasno je počela pisati, s oko 30-ak godina, za razliku od ostalih književnika. Znala je da ima talenta za pisanje pa se zato okušala i u tome. Kaže da joj pisanje i nije neka velika ljubav, to joj je više način zarade. Sanja najčešće piše o tinejdžerima i u ženskoj perspektivi. Kaže da je pisanje u ženskom licu isplativije jer cure više čitaju knjige. „Jesam li se zaljubila“ i „Što mi se to događa“. Romani su napisani u ženskom licu, ali tu postoji i iznimka – roman „Sasvim sam popubertetio“. U pisanju romana „Sasvim sam popubertetio“ pomoglo joj je to što je proživljavala pubertet sa svojim sinom koji joj je bio najveća inspiracija.

Sanja je uspjela ostaviti odličan dojam na mene i mislim da je uspješno predstavila svoje nove knjige. Savjetujem vam da svratite do naše knjižnice i pročitate njene nove knjige, jer će te sigurno naći neku poveznicu između vašeg proživljavanja puberteta i proživljavanja likova iz Sanjinih romana.

Karla Nižetić (7. r)

Dobro pobjeđuje

Jučer u kazalištu imali ste priliku pogledati predstavu Ronja, razbojnička kći. Predstavu je režirala Nina Kleflin.

Oh, da! Ta razbojničeva kći je zaista izopačena djevojčica. No, kad shvati da zlo dobro ne prolazi popravila se i odlučila ići u školu. Glumci su to dobro odradili prikazavši nam pravu sliku male Ronje. Iz predstave smo svi mi shvatili da u životu samo dobro pobjeđuje.

Iva Sladić (5. r)

Kronika Ivana Bukića (5. r):

Prijevod strane predstave

U kazalištu je održana predstava Ronja, razbojnička kći. Predstava je bila odlična i mislim da je na kraju zasluženo dobila veliki aplauz.

Na Ljetnoj pozornici održana je predstava Maria Bonita. Predstava je bila dobra i mislim da je zasluženo zaradila veliki pljesak. Predstava mi se posebno dopala zbog prijevoda iako se nije cijeli vidio, no znate poslovicu:“Bolje išta , nego ništa“.

Mislim da je Ljetna pozornica sve manje posjećena. Ali to se samo događa na stranim predstavama. Ipak, mislim da je ono što su jučer napravili (preveli predstavu) jedan veliki korak naprijed, prema sve većoj posjećenosti stranih predstava. Mislim da je ovo jedan od posebnih dana festivala jer su se počele prevoditi strane predstave.

30. lipnja 8. dan

Dobroćudni balet

Dana 30. 6. održana je predstava Cipollino. Tribine su bile pune i predstava je bila odlična. Svi su dobro odglumili predstavu. Keograf je Henerik Majofor, asistentica keografa Ana Mojorova, scenografkinja Dinka  Jeričević, kostimografkinja Sonja Obradović, oblikovatelj svijetla Srđan Barbarić, baletni majstori i pedagozi su Vlaimir Šuvalov i Almira Osmanović. Učenice baletnog studija uvježbala je Dunja Njegovan, oslikao scenografiju Petar Periš, asistent scenografije Ozren Bakotić. Meni se ta baletna priča svidjela jer ima puno dobroćudnih djela.

Mateo Andrijanić (3. r)

1. srpnja 9. dan

Svidjeli joj se kostimi

Zagrebačko kazalište lutaka jučer je izvelo predstavu Mačak u čizmama u šibenskom kazalištu. Predstava mi se jako svidjela i kazalište je bilo skoro puno. Mislim da se predstava svidjela i većini gostiju koji su na kraju izvedbe nagradili izvođače pljeskom. Vesna Balabanić izvrsno je obavila svoj posao izrađujući prekrasne kostime koji su mi se veoma svidjeli.

Antea Malenica (3.r)

2. srpnja 10. dan

Ero je prevario Fatu

Lutke i kostimi potrebni za predstavu Mate s onega svita izrađeni su u radionicama Gordane Krebelj i GKL-a Split. Scenografija je izrađena u radionicama Mojmira Mihatova i GKL-a Split. Predstava govori o prevarantu Eri ili Mati, koji iskorištava Fatu (Suljinu ženu), čiji je muž umro prije tri godine. Ero je prevario Fatu i krenula je u potragu za njim. Ero je prevario Turčina Muju i ukrao mu konja, te su on i Anđa pobjegli. Mate je vratio Turčinu Muji konja, i sve je završilo dobro. Pouka ove predstave je da ne treba vjerovati nepoznatim ljudima. Predstava je završila dugim i jakim aplauzom gledatelja.

Lorena Ujević (5. r)

Pjesme i plesovi Sicilije

Jučer je na Ljetnoj pozornici održana predstava: Pjesme i plesovi Sicilije. Gledalište nije bilo ispunjeno do kraja, no svi su bili radoznali. Izvedba je kasnila 15 minuta i to je zasjenio trud glumaca iz nama susjedne Italije. Gledatelji su bili sudionici izvedbe tako što su izvođače pratili pljeskom što je uljepšalo atmosferu. Gledajući izvedbu mogli su se saznati običaji Sicilije. Ovo je bila jedna od najzanimljivijih i najboljih izvedbi 47. MDF-a.

Josip Rukavina (5. r)

4. srpnja 12. dan

Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk

Dana 4.6.2007 održana je predstava Sedan kozlini i samo jedan bedni vuk. Predstava je  bila odlična. Autor je Tahir Mujičić. Redatelj je Zoran Mužić. Kazalište je bilo puno. Ja se u početku nisam baš snašao, ali sam se onda snašao.

Mateo Andrijanić (3. r)

5. srpnja 13. dan

Festival je, ipak, godišnje doba

Svake godine u Šibeniku održava se Međunarodni dječji festival. Ove godine je 47. festival po redu. Ovogodišnji je počeo 23. lipnja, a završit će 7. srpnja. Ja sam jako sretna jer živim u Šibeniku i svake godine imam mogućnost sudjelovati na festivalu, u raznim radionicama i u gledanju raznih predstava. Jednom, kad sam bila manja zbunila sam se i rekla da je meni festival najdraže godišnje doba, a Mislav, moj brat, mi se počeo rugati i rekao da festival nije godišnje doba. Kad malo bolje razmislim, meni je festival na neki način ipak jedno posebno godišnje doba prepuno zabave, zanimljivosti i radosti. Ove godine sam jedva sačekala kraj školske godine jer sam znala da će ubrzo nakon toga početi festival, a to je vrijeme kada su sva djeca radosna. Ove godine bilo je puno radionica: Radionica igranog filma, Radionica dokumentarnog filma, Radionica TV reportaže, Novinarska radionica Nora, Radio-novinarska radionica Zujalica i mnoge druge. Ja ove godine pored Nore sudjelujem u Plesnoj radionici u kojoj nas teta Shoshi Izraeli iz Španjolske uči plesati flamenco. Taj ples porijeklom je iz Španjolske, jako je zanimljiv i dinamičan, a plesni kostimi su jakih boja. Osim njega učimo i pjevati, slikamo, a učimo i razne simpatične brojalice. Sve u svemu, super mi je...

Antea Malenica (3. r)

Odlično i predugo

Nastup Francuza na trgu Nikole Šubića me je oduševio, pa sam odlučila pogledati ih i na Ljetnoj pozornici. No, nije bio hip-hop, već balet. Jedna žena priča priču o kojoj se radi u baletu. Posebno mi se svidjela scenografija. Balerine imaju razne kostime: crvene, zlatne, plave, svjetlocrvene, šarene haljine. Balerine su plesale na pozornici, a sa strane je sjedio plesač sa bijelom perikom i lukom. Pojavila su se još dva plesača.

Predstava je podijeljena na tri čina, poslije koje je slijedila pauza i ponovno nastup baleta. To nisam gledala. Predstava je odlična, ali je preduga. Ipak su mi se više svidjeli plesači koji su nastupili na trgu Nikole Šubića.

Ana-Marija Krnić (5. r)

Klasična priča izvedena lutkarski

Sinoć u kazalištu održana je predstava Tri mušketira redatelja Tomaša Dvoraka u izvedbi Divaldo alfa iz češkog grada Plzena. Predstava se trebala održati večer ranije na Ljetnoj pozornici ali je odgođena zbog iznenadnog pljuska. Kazalište je bilo puno ali dječjoj publici zbog jezika predstava nije dovoljno razumljiva. Klasična priča Tri mušketira je izvedena lutkarski, praćena glazbom. Meni se osobno predstava dopala i dala bih joj ocjenu 4. Gledateljima se također dopala te su je nagradili dugim pljeskom.

Matea Skelin (3. r)

6. srpnja 14. dan

Glumci su bili plesači

Na Ljetnoj pozornici u Šibeniku predstavio se program Otoče, volim te. Bio je tu gudački orkestar i, naravno, glumci. Ovaj put glumci su bili i plesači. Nisam gledao predstavu od početka pa sam malo teže shvatio o čemu se radi. Bile su dvije vojske, crvena i crna. Oni su beskrajno ratovali, dok jedan put nije došao kraj. Crni kralj se pokorio i predao. Nakon kraja predstave kralj koji je pobijedio poljubio je kraljicu što je publiku uzbudilo i izazvalo da zaplješće.

Predstava je bila čudna (u smislu dobra), makar mi je bilo čudno da nije bilo puno publike.

Roko Bijelić (4. r)

Komentari i želje

Jučer je u 19 sati kazalište bilo domaćinom predstave Razbojnička priča, a ne kako u programu piše Razbojnička banda u izvedbi Pozorišta lutaka iz Mostara, grada naše susjedne države Bosne i Hercegovine. Ovo je još jedna predstava koja je napisana po knjizi Karela Čapeka koji je također napisao knjigu Poštanska bajka po kojoj je napravljena predstava Kolbaba i Brzojavko. Jučerašnja predstava je bila super, što nam govori da je češki pisac Karel Čapek ustvari jedan vrlo dobar pisac.

Evo nam i predstava iz neke nam susjedne zemlje. Predstava je lutkarska (kao i sve u zadnje vrijeme u kazalištu). Predstava je bila super, a s bosanskim mislim da nitko nije imao problema u prijevodu. Na žalost, kazalište je bilo poluprazno i šteta što ljudi nisu gledali ovu predstavu, dok je interes za neke mnogo gore predstave čak bio i veći. Kao što knjige ne smijemo suditi po koricama, tako ni predstave ne smijemo suditi po imenima autora i imenima onih koji te predstave izvode. Predstavi, inače, sve pohvale. Uz nekoliko jednostavnih lutaka, Bosanci su odlično igrali predstavu. Predstava je bila vrlo humoristična. Bilo je nekih scena koje su vrlo nasmijavale publiku. Na kraju sve je završilo savršeno.

Pri kraju članka uzeo bih na uvid cijeli ovogodišnji festival jer je ovo zadnji broj Biltena. Ove godine osim kazališta, Ljetne pozornice i Gorice jedno od većih tijela festivala je postala i Gradska knjižnica koja je imala čast organizirati promocije knjiga. U kazalištu je sve više predstava praćenih «živom glazbom». Ljetna također ide na bolje. Iako je bilo nekih «kikseva» i zakazivanja, ovogodišnji festival je bolji od prošlog, jer uvijek ima nešto novo i svatko može naći nešto za sebe. Jedino što bih predložio jest da idućih godina festival dovede neku azijsku ili australsku predstavu, jer takvo što rijetko ili gotovo nikad ne pogledamo.

Ante Skelin (7. r)