Francusko predsjedanje Europskom unijom: zajednički živjeti raznolikost

Francuska ovih dana, točnije 1. srpnja, preuzima od Slovenije odgovornost predsjedanja Europskom unijom sljedećih šest mjeseci. Francuska predsjeda u godini koju je Europska unija, svjesna jačanja multikulturnih obilježja mnogih europskih zemalja i kulturne raznolikosti, proglasila Europskom godinom interkulturnog dijaloga. U okviru ambiciozne inicijative nazvane Europsko kulturno godišnje doba Francuska je pozvala zemlje članice Unije da u drugom dijelu ove godine prezentiraju svoju baštinu i najbolja stvaralačka ostvarenja s namjerom isticanja stvaralačke vitalnosti europskih kultura i identiteta baštine koja je velikim dijelom zajednička. Više stotina manifestacija održat će se diljem Francuske i u drugim zemljama, kako bi se najširoj publici predočila Europa stvaralaštva i baštine. Vrhunac svih napora bit će međunarodni skup u pariškom Centru Pompidou u studenom 2008. kojim završava Europska godina interkulturnog dijaloga i koji nosi naslov Zajednički živjeti raznolikost.

Važnost globalne politike

U tijeku priprema, francuska vlada potiče sve sektorske politike da pridonesu promicanju i ostvarivanju interkulturnog dijaloga. U tekstu o elementima problematike interkulturnog dijaloga, Jean Marc Lauret iz Ministarstva kulture i komunikacija navodi da “privilegirano mjesto koje imaju kulturne politike u promicanju i izgradnji interkulturnog dijaloga (uslijed samog predmeta i područja u kojima se promišlja interkulturni dijalog), ne smije zasjeniti doprinos koji interkulturnom dijalogu mogu dati druge sektorske politike kao što su obrazovna, znanstvena, socijalna, ekonomska”. Interkulturni dijalog ne smije biti predmet novog kulta, a jedino je globalna politika u stanju otkriti pravu prirodu problema interkulturnog dijaloga i pronalaziti efikasne modele integracije koji bi odgovorili izazovima što ih postavljaju multikulturna društva.

U skladu s takvim stavom i nastojanjem da se što efikasnije osmisli završna manifestacija Europske godine interkulturnog dijaloga, osnovan je znanstveni komitet koji je podijeljen u radne grupe (pojam i strategije interkulturnog dijaloga, uloga civilnog društva u promicanju interkulturnog dijaloga, odnos s trećim zemljama, pedagogija interkulturnog dijaloga, socijalna kohezija i pitanje migranata/nacionalnih manjina, umjetnička akcija, uloga novih medija), u kojima članovi, uz nekoliko međunarodnih eksperata, dolaze iz više francuskih ministarstava, povezujući na najbolji način intersektorski i interdisciplinarni pristup, odnosno zastupajući jednu globalnu politiku.

Očekuje se da će se u raspravama iskristalizirati različite definicije pojma interkulturnog dijaloga, kao i sadržaji u interkulturnom dijalogu, s obzirom na to da su odnosi između onih koji razmjenjuju sadržaje često asimetrični. Razjasnit će se uloga interkulturnog dijaloga u jačanju građanskog društva, te učinci koje promicanje interkulturnog dijaloga treba imati na poimanje građana o Europi, europskom identitetu, europskim granicama, politikama suradnje u okviru Europe i prema trećim zemljama, osobito mediteranskim. Predložit će se horizontalni i intersektorski pristup problematici jezika, jer je, kao rezultat visokog stupnja migracija, izazov višejezičnosti dobio sasvim novu dimenziju u Europi, s obzirom na veličinu, složenost i političku relevantnost.

Multikulturna i višejezična Irska

Na šestomjesečnom putu Francusku očekuju mnogi izazovi, među kojima je, neposredno pred preuzimanje predsjedanja Unijom, odbijanje Lisabonskog ugovora na referendumu u Irskoj. Francusko predsjedanje obilježeno je Europskom godinom interkulturnog dijaloga i zagovaranjem zajedničkog življenja raznolikosti. Istodobno, jedna zemlja Unije odbija Lisabonski ugovor iz “nedovoljnog poznavanja onoga što Lisabon sadrži”, premda su razlozi dublji. U svojem najnovijem istraživanju o jezičnoj i socijalnoj integraciji poljske i ruske govorne zajednice u Irskoj, David Singleton, profesor na Trinity College, Dublin, konstatirao je da je Irska najdramatičniji slučaj s kojom brzinom jedno društvo može postati višejezično. Poljski (i ruski) migranti promijenili su, kaže Singleton, etničku i lingvističku sliku Zelenog otoka. Nastala je jedna nova, multikulturna i višejezična Irska. U tri godine (od 2004.), s više od 200.000 članova, poljska zajednica čini najširu etničku zajednicu u Irskoj i inzistira na svojem home language.

Pitanje jezične prakse među migrantima kao i jezične politike na razini Europe također će se naći u agendi francuskog predsjedanja, a sudeći prema prvim sastancima znanstvenog komiteta, problematici interkulturnog dijaloga sigurno se neće pristupiti kao suvremenom mitu ili kultu, nego kao našoj zajedničkoj zbilji i zajedničkoj vrijednosti.