Gioia-Ana Ulrich  

Svjetski zarezi

Danska

Otvoren Židovski muzej

U Kopenhagenu je 9. lipnja otvoren Danski židovski muzej. Novo spomen-mjesto, poput Muzeja u Berlinu, rad je arhitekta Daniela Libeskinda. U supermodernom zdanju ništa nije ravno osim vitrina u kojima se nalaze eksponati. Tako će svaki posjetitelj, hodajući po neravnom drvenom podu, imati osjećaj da se nalazi u brodu. Cjelokupna arhitektura osmišljena je s namjerom da podsjeti na 7300 danskih Židova, od kojih je većina 1943. uz pomoć svojih sunarodnjaka prebjegla u neutralnu Švedsku – u jednoj noći na olujnome moru pokraj njemačkih brodova umakli su smrti u njemačkim logorima. No, oko 480 osoba, mahom starih i bolesnih, nije uspjelo prebjeći preko Öresunda te su završili u koncentracijskim logorima, gdje ih je umrlo 51.

No, u kopenhagenskom muzeju nema nijedne tamne rupe koja bi trebala predstavljati ožiljke duboko urezane u židovsku kulturu. Libeskind je pločama od brezina drva htio podsjetiti na skandinavsku povijest jer je sudbina danskih Židova ipak bila nešto sretnija. Izložba kronološki prati povijest danskih Židova od 1622., kada su prihvatili poziv kralja Christiana IV., sve do danas. Židovska zajednica u Danskoj danas broji oko 7000 ljudi. U gradnju Muzeja uloženo je oko pet milijuna eura koje je velikim dijelom financirala danska vlada, a nova se zgrada nalazi na mjestu nekadašnjeg brodskog spremišta sagrađenog 1598. Unutrašnje uređenje iznosilo je dodatnih 1,2 milijuna.

Kad su njemačke trupe 1940. ušle u Dansku, naišle su na minimalni otpor. Iako je vlada protestirala, istodobno je surađivala s Nacistima. Danski otpor rasplamsao se 1943. kada su započele sabotaže i nemiri. Nijemci su tada započeli i s deportacijama. No, njemački su činovnici redovito o tome obavještavali danske vlasti koje su tu informaciju proslijedile židovskim zajednicama. Japan

Praemium Imperiale

Slavni poljski skladatelj Krzysztof Penderecki, njemački slikar Georg Baselitz, američki kipar Bruce Nauman, brazilski arhitekt Oscar Niemeyer i iranski redatelj Abbas Kiarostami ovogodišnji su dobitnici prestižne japanske nagrade Praemium Imperiale, koja se smatra “Nobelovom nagradom za umjetnost“ i koja se dodjeljuje uz iznos od oko 114.000 eura.

Krzysztof Penderecki, rođen 1933., nagrađen je za iznimnu izražajnu snagu njegovih skladbi i interpretacija. Njegovo remek-djelo je Pasija po Luki iz 1966. godine.

Slikar Baselitz rođen je 1938. kao Hans-Georg Kern u Deutschbaselitzu u saveznoj pokrajini Sachsen, a dobitnik je nagrade za životno djelo. Poznat je po prikazima naopačke okrenutih figura. Njegove prijašnje slike, poput Die große Nacht im Eimer (1962/63.), svojevremeno su bile osuđivane kao opscene, pa ih je državno odvjetništvo zaplijenilo. "U svojoj karijeri Baselitz je neprestano pokušavao stilistički prekinuti sa svojom prošlošću", stoji u obrazloženju žirija.

Devedesetšestogodišnji arhitekt Niemeyer surađivao je s Le Corbusierom, a 1957. je dobio zadatak da ostvari planove Lucia Costasa za novi brazilski glavni grad. Većina najimpozantnijih građevina u Braziliji njegov su rad. Žiri je naglasio posebnost njegovih novih oblika i “liriku“ koju je podario svojim građevinama. Niemeyer se smatra pionirom moderne arhitekture dvadesetog stoljeća, a svojim je simbolizmom snažno utjecao na cjelokupne generacije arhitekata. Njegov posljednji projekt, Muzej Oscar Niemeyer u brazilskome gradu Curitaba, otvoren je 2002.

Kipar Bruce Nauman, rođen 1941. u Fort Wayneu u saveznoj državi Indiani, pripada najutjecajnijim umjetnicima moderne. Svoje je kiparsko djelovanje već šezdesetih godina počeo kombinirati s performansima. Njegovi radovi sastoji se od skulptura, fotografija, filmova, video-zapisa i holograma. “Radovi koji se temelje na performansima proučavaju naše najosnovnije emocije i psihološka stanja”, navodi se u obrazloženju nagrade.

Šezdesetčetverogodišnji Abbas Kiarostami nagrađen je kao jedan od začetnika iranskoga suvremenog filma. Prikazima suvremenog života u Iranu bez uljepšavanja, umjetnik privlači pozornost u cijelome svijetu. Godine 1997. dobio je Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Cannesu za film Ta'me guilass .

Svi laureati prije svega su nagrađeni za njihov utjecaj u međunarodnoj umjetnosti i kulturi te za važnost njihovih umjetničkih djela u društvu. Tzv. nagrada za pomladak i 38.000 eura bit će dodijeljena ansamblu Junge Klangforum Mitte Europa, u kojemu se nalaze mladi glazbenici iz Njemačke, Poljske i Češke. Slikari Anselm Kiefer i Sigmar Polke, operni pjevač Dietrich Fischer-Dieskau, dirigent Claudio Abbado, redatelji Jean-Luc Godard i Ken Loach, te glazbenik Oscar Peterson samo su neki od nagrađenih u posljednjih petnaest godina. Nagradu svake godine dodjeljuje Japansko društvo umjetnika, uz konzultaciju savjetnika iz različitih europskih zemalja i SAD-a. Nagrada će umjetnicima biti uručena u Tokiju 21. listopada

Njemačka

Ukradeni Dürer vratio se kući

Godine 1945. jedan je ruski vojnik iz bremenskoga muzeja ukrao sliku Albrechta Dürera nazvanu Sveti Ivan Krstitelj, a devedesetih ju je zaplijenila estonska carina, kad ju je jedna privatna osoba iz Rusije pokušala prenijeti na Zapad u namjeri da je proda. Nakon toga slika se desetak godina nalazila u muzeju Kadriorg u Tallinu, sve dok je 2003. nije identificirao jedan nizozemski ekspert. Estonski premijer Juhan Parts sliku je vratio muzeju 24. svibnja na svečanoj predaji. Slika je postavljena na svoje staro mjesto s kojega je uklonjena pred kraj Drugoga svjetskog rata, uz sliku Sveti Onofrije. Za vrijeme rata umjetnine iz postava bremenskoga muzeja bile su sklonjene u Brandenburški dvorac, na istok Njemačke. Povrat Dürera u bremenski muzej veoma je važan jer je jedan velik dio njegove zbirke razbacan po čitavome svijetu, a neke umjetnine nikad mu nisu vraćene.