Hermann Huppen u Makarskoj

Međunarodni festival stripa Crtani Romani Show koji se u Zagrebu održava od 1998. više nije jedina manifestacija takve vrste u Hrvatskoj. Autori, izdavači, vlasnici specijaliziranih knjižara i čitalačka publika dobili su ove godine priliku družiti se na još jednom festivalu čije je prvo izdanje zaslužilo svaku pohvalu i najveću ocjenu za organizaciju odrađenu na visokom profesionalnom nivou. Od 19. do 21. svibnja 2006. u Makarskoj je predstavljen prvi MAFEST – Međunarodni festival stripa na kojem je specijalni gost bio Hermann Huppen iz Belgije, prisutan više od četrdeset godina na europskoj strip-sceni i kojeg čitateljima nije trebalo posebno predstavljati. U bivšoj Jugoslaviji radovi su mu objavljivani u gotovo svim značajnijim magazinima i revijama (Čak, Stripoteka, Denis, Strip Art, Spunk...), učinivši ga tako jednim od najpoznatijih autora domaćoj publici. Svaka nova pojedina epizoda različitih serija na kojima je radio ili još radi već se desetljećima dočekuje uz posebnu pažnju i velik publicitet, a na stripovskoj mapi ovih prostora njegovi likovi sasvim ravnopravno stoje uz bok najpopularnijima – Alanu Fordu, Modesty Blaise, Poručniku Blueberryju, Zagoru, Velikom Bleku i Cortu Malteseu. Neosporno je: Hermann Huppen ovdje odavno uživa kultni status, a njegovo gostovanje u Makarskoj, u koju je tim povodom stiglo mnoštvo posjetitelja i novinarskih ekipa iz susjednih zemalja, definitivno je to potvrdilo.

Strip kao brand

Na festivalu su promovirana dva njegova najnovija djela: Vlad Nabijač, nedavno objavljen prvi dio ambiciozno zamišljene trilogije Drakulinim tragovima belgijskog izdavača Casterman (za koju je scenario napisao njegov sin Yves) i Dulle Griet, novi album iz serije Bois-Maury, koji se u rujnu tek ima pojaviti na tržištu. Hermann Huppen u svojoj dosadašnjoj karijeri ostvario je impresivnih osamdeset i sedam albuma, što ga svrstava među najplodnije u struci i govori o produkciji od dva albuma godišnje, a to je iznimno mnogo uzme li se u obzir da je njegov crtački pristup realistički i da posljednjih desetak godina sam kolorira većinu svojih radova. Nesuđeni drvodjelac i crtač interijera u arhitektonskom uredu, nakon nekoliko kraćih stripova objavljenih tijekom prve polovice šezdesetih godina prošlog stoljeća, Hermann Huppen biva zapažen od Michela Reigniera poznatijeg kao Greg, urednika i scenarista ugledne belgijske revije Tintin u razdoblju od 1965. do 1974. Njih dvojica kreirat će dvije serije koje danas pripadaju najznačajnijim ostvarenjima u povijesti europskog stripa. 1966. objavit će prvu epizodu pustolovne serije Bernard Prince, a tri godine kasnije predstavit će i vestern sagu Comanche. Hermannov raskošni crtež kistom, i naturalizam kakav do njega nije viđen u svijetu stripa (predbacivanje nekih čistunaca da crta ružne ljude, naravno, deplasirano je) uz u to vrijeme inovativnu filmsku montažu kadrova učinilo ga je slavnim i mnogo prije nego što će sljedećih godina pokrenuti vlastite projekte u kojima će preuzeti i scenaristički dio posla. Godine 1978. objavljuje Noć grabljivaca, pilot-epizodu serije Jeremiah, čiju radnju smješta u postapokaliptičnu Sjevernu Ameriku, ostatke nekadašnjih Sjedinjenih Država kojima caruje “zakon” sličan onome na Divljem Zapadu. U skladu s kadriranjem kojim stvara iluziju gledanja igranog filma, Hermann uvodi još jednu novinu – naslov epizode ne ispisuje na početku stripa, nego ga daje tek nakon uvodnih sekvenci na način jednak onome koji u to vrijeme rabe i neki filmski redatelji. Ova najdugovječnija Hermannova serija do danas broji čak dvadeset i šest nastavaka, a njezini protagonisti, simpatični antiheroji, skitnice Jeremiah i Kurdy, postali su zaštitni znak samog autora, ali i jedan od najprepoznatljivijih brandova europskog stripa.

Deveta umjetnost i politika

Serijom Tornjevi Bois-Mauryja, čija je prva epizoda Babette premijerno objavljena 1984. u sarajevskom Strip Artu, vraća nas u srednji vijek, pri čemu s velikom preciznošću i okom za detalj s antropološkog aspekta Herman dočarava narode i običaje viteške Europe iz 11. stoljeća. Od arhitekture do odijevanja, religije i ratovanja daje vrlo vjernu sliku tzv. “mračnog doba” na način na koji je to uspjelo rijetko kojem umjetniku prije njega. Upotrebljavajući rapidografe i ostavljajući kist po strani na neko vrijeme, dobiva tanju i finiju liniju, a crtež mu postaje još dorađeniji i minuciozniji. Kao da pred sebe stavlja još težu zadaću koju svakom novom stranicom, uvjerili smo se, uspijeva riješiti na najefektniji mogući način. U to vrijeme Hermannov menadžer već je Ervin Rustemagić iz Sarajeva, tako da smo u drugoj ediciji njegove odlične revije Strip Art mogli prije ostalih u svijetu čitati neke od epizoda serija Jeremiah i Tornjevi Bois-Mauryja. Na žalost, rat je naprasno prekinuo izlaženje ovog kvalitetnog mjesečnika, i tek kasnije u Hrvatskoj se pojavio izdavač koji danas kontinuirano objavljuje Hermannove recentne albume s iznimkom onih u Europi objavljenih u vrijeme rata u regiji.

Dobro upoznat s prilikama u ratom zahvaćenim državama bivše Jugoslavije, posebno sa situacijom okupiranoga glavnog bosanskohercegovačkoga grada, Hermann 1995. albumom Sarajevo Tango upućuje oštru kritiku međunarodnoj zajednici zbog dugog oklijevanja u poduzimanju konkretnih mjera na prekidanju agonije i spašavanju života civila. Na konferenciji za novinare, organiziranoj u Hotelu Milenij prvog dana festivala u Makarskoj, dok odgovara na pitanje o angažiranom stripu u glasu mu se još osjeća ogorčenje zbog licemjerja političara koji su mogli spriječiti razaranja i masakre. Humanist iz čijeg se rada često mogu jasno iščitavati moralne pouke, kaže kako nakon rata u Bosni više ne vjeruje u ispravnost i korektnost politike međunarodne zajednice.

Drakula na stripu

Od kolega u struci izdvaja velikana belgijskog stripa Jijea (Joseph Gillain) i Francuza Jeana Girauda-Moebiusa, a od mlađih sjajnog Španjolca Juanja Guernida (čijeg Blacksada zahvaljujući ažurnosti zagrebačkog izdavača Bookglobe odnedavno možemo čitati i na hrvatskom jeziku). Uz dvije aktivne autorske serije Jeremiah i Tornjevi Bois-Mauryja, Hermann radi i na one-shot albumima u suradnji sa sinom Yvesom kao scenaristom. Uz izložbu originalnih radova belgijskog majstora, s čak šest stranica iz još neobjavljenog albuma Dulle Griet, važno je spomenuti i tribinu na kojoj su gostovali domaći autori. Predvođeni centralnom figurom hrvatskog stripa – književnikom, kritičarom, teoretičarom, scenaristom i crtačem Darkom Macanom, na njoj su učestvovali Robert “Bob” Solanović, autor famoznog Mister Macka, zatim Frano Petruša, istaknuti crtač sa stranica Macanovog magazina Q-strip, Goran Sudžuka, jedan od crtača hvaljene američke on-going serije Y – The Last Man izdavačke kuće Vertigo i Esad Tomislav Ribić, ilustrator i crtač stripova već dulje uposlen u velikom Marvelu, koji nakon mini-serije Loki trenutno radi na novom projektu o Silver Surferu. Crnogorski crtač Borislav Grabović pridružio im se na tribini u zajedničkom nastupu i odgovaranju na pitanja posjetitelja koja su se uglavnom odnosila na proces nastajanja stripa i kontakt s urednicima u izdavačkim kućama.

Uz bogat program i mnoštvo događanja vezanih uz strip (burza, humanitarna aukcija, after party...) na festivalu je promovirano čak šesnaest novih tvrdoukoričenih izdanja domaćih izdavača stripova. Libellus je predstavio šest prekrasno opremljenih knjiga (epizode 19-24) serije Ken Parker, prva dva albuma klasičnog pustolovnog stripa Riđobradi i prva dva Gigant izdanja znanstveno-fantastičnog stripa Nathan Never, Porat Strip humorističnu zbirku Nirvana - Meditacije na početku tisućljeća, a Strip Agent dva debela toma u kojima je kompletiran Hermannov rad na western seriji Comanche, dva Gigant izdanja vestern stripa Tex (koja su crtali španjolski autori Alfonso Font i Jordi Bernet) te album povijesnog žanra Drakulinim tragovima: Vlad Nabijač. S koliko je ozbiljnosti organizator pristupio poslu govori i ponuda majica raznih boja s logotipom festivala i motivima Hermannovih stripova, plakata i prigodnih suvenirskih šalica, ali i Hermannovog portfolija te numeriranih i potpisanih grafičkih reprodukcija pojedinih tabli njegovih stripova.

Na kraju trećeg dana bilo je jasno da su organizatori Darijo Antunović (direktor festivala) i Damir Rajić (zamjenik direktora) potpuno uspjeli ostvariti ideju o zajedničkoj promociji stripa i prirodnih i kulturnih znamenitosti Makarske i njene rivijere.

Kako će na drugom izdanju MAFEST-a gosti biti Talijani Alfredo Castelli, originalni pisac i u nas odlično prihvaćene serije Martin Mystere, te Lucio Filippucci, jedan od brojnih crtača na istoj seriji, uopće ne treba sumnjati u ponovni masovni odaziv i posjet ljubitelja stripa Makarskoj u svibnju iduće godine.