Mirna Đurasek  

Iz Češke o Balkanu

Zbornik radova sa Šestog međunarodnog balkanističkog simpozija, održanog u Brnu u Češkoj od 25. do 27. travnja 2005., sadrži 103 rada na češkom, slovačkom, hrvatskom, srpskom, slovenskom, bugarskom i njemačkom jeziku. Riječ je o dva pozamašna sveska koja ujedinjuju tri sekcije: 1) sekciju za povijest, politologiju i etnologiju, 2) sekciju za kulturologiju i znanost o književnosti, te 3) sekciju za filologiju.

Tradicija brnskih simpozija balkanista seže do 1969., kada je Brno na Prvom simpoziju ugostilo domaće stručnjake, Čehe i Slovake. S vremenom je Simpozij, međutim, stekao međunarodni karakter. Istraživanja iznesena na tim susretima publicirana su u zbornicima s nazivom Studia balkanica bohemoslovaca. Za prvih pet Simpozija bio je odgovoran Ivan Dorovský, dok se organizacije posljednjega, šestog znanstvenog skupa prihvatila generacija njegovih nasljednika. Većina priređivača zbornika predaje studentima balkanistike na Odsjeku za slavistiku Filozofskoga fakulteta Masarykova sveučilišta u Brnu. Studij balkanistike bavi se kompleksnom problematikom povijesti, kulture, književnosti i jezika balkanskih naroda (zasad jedino onima iz slavenske jezične skupine, hrvatskim, srpskim, makedonskim i bugarskim).

Povijesne, politološke i etnološke teme

Na Šestom se međunarodnom balkanističkom simpoziju okupilo čak 115 izlagača iz Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bugarske. “Cilj Simpozija bio je predstaviti stručne i metodologijske pomake do kojih je došlo unutar struke u posljednjih deset do petnaest godina, tj. od vremena kada je oblast Balkana iskusila burne političke promjene što su privremeno oslabile i međusobnu znanstvenu suradnju”, ističu u predgovoru organizatori ovog skupa. U sklopu Simpozija, uz mnoštvo predavanja, organiziran je i okrugli stol na temu Regionalna suradnja i problematika nacionalnih manjina i međuetničkih odnosa na Balkanu.

Prva, najopsežnija sekcija proizišlog zbornika obuhvaća referate koji balkanističke teme obrađuju s povijesnog, politološkog i etnološkog aspekta. Pored gorućih pitanja budućnosti Kosova (Miloš Fňukal), zastupljenosti mandata manjina u parlamentima balkanskih država (Jakub Šedo) i problema ekonomskog razvoja zemalja zapadnog Balkana (Judita Štouračová), tematizira se npr. aktualna vanjska politika Češke prema zemljama zapadnog Balkana (Irena Götzová). Neki se autori bave povijesnim vezama između Čeha i stanovnika jugoistočne Europe, primjerice utjecajem Čeha na razvoj bosanskohercegovačkog turizma početkom dvadesetog stoljeća (Adin Ljuca), jugoslavenskom informbiroovskom emigracijom u Čehoslovačkoj 1948.-1954. (Ondřej Vojtěchovský), suradnjom jugoslavenske i čehoslovačke industrije 1948.-1954. (Slobodan Selinić), studijskim boravkom Stjepana Radića u Pragu, gdje se Radić upoznao s Masarykovim političkim koncepcijama i pokrenuo časopis Hrvatska misao (Milan Perenčević). Niz radova posvećen je etničkim stereotipima i nacionalnim manjinama, npr. češkoj manjini u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Bugarskoj u devetnaestom i dvadesetom stoljeću (Jaroslav Vaculík), svijesti vojvođanskih Čeha o svojem porijeklu (Sandra Subotin i Biljana Bujošević), etničkim manjinama u Albaniji (Věra Stýskalíková), manje ili više klišejiziranom izvještavanju o ratu u Bosni u nekim njemačkim i austrijskim medijima (Gero Fischer i Ingeborg Deckardt-Fronek) i sl.

Druga sekcija okuplja radove o češko-balkanskim književnim vezama, suvremenoj književnosti i filmskoj umjetnosti. Razmatra se, među ostalim, suradnja češkog, slovenskog i hrvatskog kazališta na početku dvadesetog stoljeća (Radek Novák), bosanskohercegovačko žensko pismo (Alica Kulihová), refleksija jugoslavenskog konflikta u hrvatskim, srpskim i bosanskim filmovima (Dominika Prejdová), tipologija, morfologija i poetika južnoslavenskih bajki o životinjama (Irena Bogoczová), orijentalizam, nasilje i erotika u djelu Josefa Holečeka (František Šístek). Drugu sekciju također čine radovi koji veličaju doprinos znanosti i struci uvaženoga brnskog slavista, povjesničara i etnologa Ivana Dorovskog u povodu njegova 70. rođendana.

Filološke teme

U sekciju za filologiju smješteni su referati o odnosu jezika i nacionalne svijesti (npr. o nacionalnim stereotipima u albanskim, bugarskim, grčkim i rumunjskim poslovicama /Diana Freiová/) ili o odnosu jezične norme i kodifikacije, npr. o ulozi prijevoda Biblije u kodifikaciji južnoslavenskih književnih jezika (Milada K. Nedvědová). Treća sekcija sadrži brojne doprinose području stilistike, leksikologije, etimologije i frazeologije. Istražuju se, recimo, značajke verbalnog humora u govorima bugarskih političara nakon 1989. (Jordanka Trifonova) ili promjene čeških prezimena u Hrvatskoj ili Srbiji (Ivana Pivalica). Martin Mikeska uspoređuje tvorbu imenica u češkoj i bugarskoj ornitološkoj terminologiji, a Pavel Krejčí, analizirajući teorije idiomatike i frazeologije u češkim i bugarskim jezičnim priručnicima, opaža nemale razlike u frazeološkoj terminologiji.

Iz ovoga je sažetog prikaza jasno da je riječ o veoma ambicioznom pothvatu koji zadivljuje širinom i raznolikošću tematskih okvira. Ni hrvatski stručnjaci ni studenti koji se bave poviješću, kulturom i jezikoslovljem jugoistočne Europe ne bi trebali zaobići ovu nesvakidašnju znanstvenu publikaciju. U ovom će zborniku zasigurno prepoznati zanimljivo štivo.