U povodu dvodnevne manifestacije Dani afričkih kultura koja se u Zadru održala po prvi put 3. i 4. lipnja ove godine, u cijelosti posvećena Africi i afričkim kulturama
Dane afričkih kultura organizirale su studentice etnologije i antropologije Sveučilišta u Zadru u suradnji s udrugom ANTROPOP uz financijsku potporu Studentskog zbora i podršku Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.*
Smatramo da obrazovni sustav i mediji ne posvećuju dovoljno pažnje Africi zbog čega većina ljudi u Hrvatskoj ima nejasnu predodžbu o Africi kao o nekom dalekom, egzotičnom i kulturno jednoličnom kontinentu zbog čega smo odlučili kreirati prostor za širenje vidika i znanja o kulturama Afrike. Pri imenovanju manifestacije važno nam je bilo naglasiti da afričke kulture dolaze u pluralu, odnosno da ne postoji jedinstvena homogena afrička kultura već brojne i raznolike kulture s vlastitim jezicima, običajima, vjerovanjima i drugim kulturnim specifičnostima. Željeli smo stvoriti ugodan, Afrikom inspiriran ambijent unutar kojega ćemo uz pomoć naših stručnih predavača imati prilike širiti znanje i informiranost o afričkom svijetu. No kako smatramo da se znanje ne iscrpljuje u tekstu, odnosno pisanoj i govorenoj riječi, željeli smo prizvati Afriku svim svojim osjetilima. Uredili smo prostor studentskog kluba tkaninama iz Gane sa šarenim kente uzorcima karakterističnima za kraljevstvo Ashanti. Zahvaljujući vrijednim rukama našeg kuhara Sadoua mirisi i okusi lansirali su nas put Senegala, a radionica sviranja zapadnoafričkih djembe bubnjeva omogućila nam je da probudimo smisao za ritam te stvorila zvučno ozračje koje podsjeća na Afriku.
Dalje od safarija
Nakon kratke uvodne riječi, program Dana afričkih kultura započeo je filmom Jedinstvo u zajedništvu (Together as One) kamerunskog autora Kiliana Lamtur Tamlake o kola oraščićima u koje su upisana brojna simbolična značenja te imaju važnu ulogu u obredima različitih religijskih skupina zajednice Nso' sjeverozapadnog Kameruna. Nakon filma, mlada sociologinja Pinija Poljaković govorila nam je o svom istraživanju u Keniji, o klimatskoj i socijalnoj nepravdi na globalnoj razini, te o svom osobnom doživljaju Kenije, među ostalim o genitalnoj mutilaciji, životu u slamovima i još mnogim zanimljivostima s kojima se prosječni zapadni turist, koji odbija vidjeti dalje od safarija, rijetko kad susreće. Profesorica na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru Biljana Kašić upoznala nas je s radom spisateljice, postkolonijalne teoretičarke i interdisciplinarne umjetnice Grade Kilombe koja istražuje oblike dekolonizacije znanja kroz pisanje i umjetnost te suvremenog teoretičara afričkih studija i postkolonijalnih teorija Achilea Mbembea koji se bavi epistemološkim pitanjima moći pogleda, kulturne reprezentacije i protudiskursnih modusa otpora unutar postkolonijalnih/neokolonijalnih prostora. Voditeljica Zbirke izvaneuropskih kultura Etnografskog muzeja u Zagrebu, Marija Živković, otkrila nam je zanimljive pojedinosti iz života Dragutina Lermana, Mirka i Ive Seljana te liječnice Katarine Carić koji su brojne afričke predmete donirali muzeju. Apsolventica Lucija Novak održala je zanimljivo predavanje o Hauka pokretu koji se razvio u Gani i zapadnom Nigeru 1950-ih godina kao ritualni otpor kolonijalizmu, a studentice Marija Generalić i Ksenija Paraga govorile su o užasima građanskog rata i genocida u Ruandi.
Subotnji program započeo je predavanjem scenarista, filmskog, TV, kazališnog i radio redatelja Lawrencea Kiirua o tradicionalnom kazalištu u Africi. Dotaknuli smo se polemike postoji li uopće tradicionalno afričko kazalište ili su kazališne prakse isključivo zapadna tvorevina, te zaključili da su tradicionalne kazališne prakse bile usko povezane uz religijski život i ritual. Anita Sujoldžić, znanstvena savjetnica Instituta za antropologiju i redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s nama je podijelila brojne zanimljive detalje iz svakodnevnog života zajednice Dogona u Republici Mali. Zahvaljujući mnogim francuskim antropolozima koji su se dugo vremena bavili istraživanjem Dogona, stvorena je ideja o nepromjenjivom dogonskom društvu što privlači brojne turiste pružajući neku vrst konstruiranog modela idealne tradicionalne afričke kulture, a to povratno utječe na Dogone i njihovo konstruiranje i percipiranje vlastitog nasljeđa u bliskom odnosu s turističkom djelatnošću.
Afirmacije osoba migrantskog podrijetla, azilanata, tražitelja azila i izbjeglica
Zinka Mujkić i Sadou Diagne pripremili su nam ukusno jelo thiere ndiagas. Oduševljeni rapsodijom slatkasto-ljutkastog kus-kusa s povrćem naši okusni pupoljci na trenutak su otputovali u Senegal, a zatim su nas naši vrsni kuhari upoznali s radom zadruge Okus doma koja je nastala s ciljem integracije i afirmacije osoba migrantskog podrijetla, azilanata, tražitelja azila i izbjeglica u hrvatsko društvo. Sadou nam je pored toga pojasnio kako se pravi kus-kus te kakva još ukusna jela i čajeve pripremaju u njegovom senegalskom zavičaju. Uz glazbenika i graditelja afričkih i drugih glazbala, Sama Bushara, naučili smo svirati osnovne afričke ritmove, a osim toga svirajući bubnjeve u ugodnom ambijentu sunčanog parka Kapetanski povezali smo se u bubnjarski kolektiv te kreirali harmoniju zvukova koji podižu raspoloženje i potpuno uništavaju stres. Tako ugodno oraspoloženi bili smo spremni za glazbenu slušaonicu i veseli završetak prvih Dana afričkih kultura u Zadru. Slušaonica je započela u ugodnom ozračju saharskog bluesa koji se trebao pretopiti u roots reggae, no DJ nas je iz samo njemu znanih razloga odlučio počastiti glazbenim kolažom u kojem smo imali prilike čuti mješavinu duba, trancea, indijskog ambienta i rocka, a "uletjela" je i jedna božićna pjesma. Ipak, veselo društvo nije se dalo smesti i svi smo se odlično zabavili.
Poštovanje, solidarnost i politike prijateljstva
Prilično dobra posjećenost manifestacije pokazuje da u Zadru postoji interes za Afriku i učenje o drugim kulturama te se nadamo da će sličnih manifestacija u budućnosti biti još više. Svijet danas postaje globalno selo i ako želimo bolje razumjeti sebe i svoje mjesto u svijetu trebamo biti informirani o onome što se događa oko nas. Upoznajući ljude koji s nama dijele ovu planetu stvaramo znanje o čovjeku i svemu onome što nas čini ljudskim bićima, a takva znanja neophodna su želimo li upoznati sebe, uspostaviti zdrave odnose s ljudima koji nas okružuju te pridonijeti stvaranju društvenog ozračja međuljudskog poštovanja, solidarnosti i prijateljstva.
*Autorica teksta je jedna od organizatorica Dana afričke kulture.