Jezična raznolikost na Internetu

Ovih dana Unesco obilježava Međunarodni dan materinskog jezika, proglašen na 30. zasjedanju Generalne konferencije Unesca 1999. u znak priznanja važnosti svjetske jezične raznolikosti i promicanja uporabe materinskih jezika. Na taj dan, 21. veljače, svake godine se u Unescu organizira konferencija o jezičnoj raznolikosti na kojoj se raspravlja o ugroženosti jezika i inicijativama za zaštitu jezične raznolikosti. Ove godine prikazan je izvrsni danski dokumentarni film In Languages We Live – Voices of the World, snimljen 2005. Unesco je oduvijek poticao istraživanja u području jezične problematike, osobito o ulozi materinskog jezika u obrazovnom procesu, a posljednjih godina sve važnije mjesto imaju istraživanja o jezicima na Internetu. Podaci o tome da je desetak jezika dominantno na Internetu, odnosno da je samo 10 posto od 6000 jezika u svijetu predstavljeno na Internetu, poticaj su istraživanjima o zaštiti i promicanju jezične raznolikosti u kojima, djelomice uslijed brzog razvoja novih tehnologija i nedostatka reguliranja tog širokog područja, nedostaju valjani statistički indikatori. To se prije svega odnosi na statistike o modalitetima uporabe Interneta i njegovim korisnicima. Jedno od najnovijih Unescovih istraživanja je Mjerenje jezične raznolikosti na Internetu (Measuring Linguistic Diversity on the Internet, 2005.), pripremljeno za svjetski summit o informacijskom društvu koje je dalo niz zanimljivih prijedloga.

Nestajanje jezika

Poznato je da međunarodna i regionalna jezična raznolikost nije statična, nego se s vremenom mijenja i razvija pod utjecajem sociohistorijskih zbivanja kao što su masovne migracije, kolonizacije, ratovi, epidemije i drugo. Mnogi jezici nestali su u Europi, Americi, Australiji. Činjenica je, kaže jedan od autora studije John Paolillo, da je globalna jezična raznolikost već dugo u opadanju, ali istodobno naglašava da je za lingviste sadašnja situacija ravna katastrofi. Nestanak stotina jezika u novije vrijeme znači da su mnoga znanja zauvijek izgubljena, kao i književnost, povijest i kultura skupina koje su govorile te jezike. Prema nekim procjenama, gotovo polovina danas govornih jezika u svijetu nestat će do 2050. (Dalby, 2003., Nettle i Romaine, 2000.). Sve se više približavamo proporcionalnom obratu: dok jezična raznolikost nestaje s gašenjem malih jezičnih skupina, udjel ljudi koji govore neki vrlo rašireni jezik raste.

Osnovno je pitanje hoće li u budućnost Internet biti u stanju izraziti jezičnu raznolikost i hoće li, ako je odgovor potvrdan, tada već biti prekasno za mnoge jezike. Više desetljeća nakon prodora Interneta, predstavljanje različitih jezika na Internetu ostaje u velikoj mjeri u korist engleskog kao najrasprostranjenijeg. Provodeći 2002. kvantitativnu analizu o jezicima na Internetu, istraživači iz Online Computer Library Center (OCLC) ustanovili su da engleski jezik dominira na Internetu sa 72 posto, što ukazuje na činjenicu da jezična raznolikost na Internetu vrlo slabo predstavlja jezičnu raznolikost u svijetu. Istraživanje je pokazalo, na odabranim uzorcima web stranica, da je čak i tamo gdje se koristi više jezika, dakle u višejezičnom kontekstu, engleski uvijek prisutan, te da se višejezične web stranice najvećim dijelom (87 posto) odnose na zemlje koje ne pripadaju anglofonskom krugu zemalja. Istraživači (Lavoie i O’Neill, 1999., Lavoie i Bennett, 2003.) ističu snažni smjer prema monolingvizmu, jer su višejezične web stranice samo odraz dominacije engleskog jezika. Već sada bi se mogla uvesti poboljšanja, u pravcu uvođenja višejezičnosti web stranica i u anglofonskom kontekstu, što bi pridonijelo ciljevima Unescove Konvencije o kulturnoj raznolikosti – promicanju jezične raznolikosti. Istraživanja o korisnicima (2003.) pokazuju da je engleski s brojkom od 230 milijuna korisnika imao tri puta više korisnika od sljedećeg jezika – kineskog, s oko 60 milijuna korisnika.

Indikatori jezične raznolikosti

U Unescovoj studiji Paolillo uspostavlja indikatore jezične raznolikosti po regijama i u rasponu od najslabije jezične raznolikosti, tj. onih koji imaju vrlo raširene nacionalne jezike (Sjeverna Amerika, istočna Azija) do najveće jezične raznolikosti (Afrika, Oceanija, jugoistočna Azija), te pokazuje da su prve dvije regije posebno značajne za pitanje jezične raznolikosti na Internetu. Naime, SAD i Kina su dva najvažnija “igrača” na Internetu, a oba su na jezičnom planu slabije diverzificirana u usporedbi s Afrikom ili Oceanijom. U mjeri u kojoj te dvije zemlje dominiraju Internetom, Internet ne može odraziti jezičnu raznolikost na međunarodnoj razini. Prema Paolillou, slabija jezična raznolikost olakšava pristup Internetu posredstvom standardiziranih, dobro definiranih tehnoloških rješenja i normi koji se odnose na najraširenije jezike. Istodobno, u regijama i zemljama s većom jezičnom raznolikosti potrebni su kompleksniji pristupi i sredstva, koja su uglavnom nedostupna, te se velik broj jezika u regijama kao što su jugoistočna Azija, Oceanija i Afrika, (još) ne koristi na Internetu. Međutim, kako su se neki načini komuniciranja putem Interneta ipak proširili a sve noviji se uvode, moguće je očekivati pomake za te regije. Više autora studije smatra da će se značajne promjene dogoditi snažnim prodorom nekih zemalja, na primjer azijskih, Indije i Kine, na Internet (Yoshiki Mikami, Daniel Pimienta). Iako se Paolillo prije svega posvećuje tehnološkim aspektima, on ne zaboravlja naglasiti utjecaj društvenih i ekonomskih čimbenika (urbanizacija, geopolitička zbivanja, itd.) na jezičnu raznolikost na Internetu, kao i važnost javnih politika koje moraju voditi računa o promicanju jezične raznolikosti na Internetu. Također podsjeća telekomunikacijske kompanije i informatička poduzeća da imaju posebnu odgovornost u pogledu jezične raznolikosti u zemljama čija tržišta opslužuju.

Internet je omogućio globalnu međunarodnu komunikaciju i upoznavanje kultura i kulturnih posebnosti mnogih zemalja i naroda o kojima se znalo malo ili uopće nije ništa znalo. Zahvaljujući Internetu prvi put su se čula imena mnogih jezika u svijetu. U tom smjeru Internet treba postići i jezičnu raznolikost.