Komunikacija nasljeđa: Nova vizija Jugoistočne Europe

“Možemo govoriti o već uspostavljenoj tradiciji”, rekao je generalni sekretar Vijeća Europe Terry Davis, u pozdravnom govoru na Regionalnom forumu predsjednika država Jugoistočne Europe, koji je održan od 31. svibnja do 2. lipnja 2006. u Opatiji. Doista, bio je to četvrti forum u nizu, kojem je ove godine domaćin bio predsjednik Stjepan Mesić. Održavanje foruma pokrenuli su predsjednici država Jugoistočne Europe u suradnji s Unescom i Vijećem Europe radi promicanja interkulturnog dijaloga, komunikacije i suradnje u regiji. Prvi regionalni forum održan je 2003. u Ohridu, Makedonija, na temu dijaloga između civilizacija, drugi 2004. u Tirani, Albanija, s temom razvoja interreligijskog i interetničkog dijaloga, te treći 2005. u Varni, Bugarska, na temu kulturnih koridora u Jugoistočnoj Europi.

Redefiniranje kulturnih identiteta

Ovogodišnji forum nosio je naslov Komunikacija nasljeđa: Nova vizija Jugoistočne Europe. Na ovom forumu, kao i na prethodnima, isticano je da Jugoistočna Europa obiluje raznolikim kulturama i različitim intelektualnim, kulturnim i znanstvenim tradicijama. Današnje vrijeme traži evaluaciju ukupnog povijesnog i kulturnog nasljeđa, a do takve evaluacije moguće je doći poticanjem intenzivnije međusobne komunikacije i razmjene znanja o nasljeđu. Taj proces komunikacije nasljeđa dio je ukupnog redefiniranja kulturnih identiteta u regiji i prezentacije ključnih vrijednosti naroda koji u njoj žive. Ona obuhvaća povijesno, kulturno, prirodno i intelektualno nasljeđe cjelokupne Jugoistočne Europe i tako određuje položaj regije u europskom kontekstu.

U posljednjih petnaest godina regija Jugoistočne Europe doživjela je velike promjene na svim razinama: političkoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj. Kulturna suradnja obilježena je tranzicijskim procesima koji obuhvaćaju liberalizaciju tržišta, sve snažnije otvaranje prema globalizaciji, te naglo rastući utjecaj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Tragedija rata i sukoba, raspad Jugoslavije, usmjerili su kulturnu razmjenu i suradnju prema zemljama Europske unije, i radikalno smanjili regionalnu komunikaciju. Danas je još kulturna suradnja u regiji malog opsega i sporadična, ali se javljaju i razvijaju novi oblici suradnje i komuniciranja, vidljivi u umrežavanju (na primjer, osnivanje mreža za razmjenu informacija), transferu znanja (osobito u području kulturnih politika), mobilnosti umjetnika (rezidencijalni programi, manifestacije), razvoju tržišne razmjene zasnovane na kulturnim industrijama (glazba, knjige). Nastaju novi kreativni clusteri. Ovu suradnju financijski podupiru najvećim dijelom međunarodne organizacije, nedostaje potpora na nacionalnim razinama, te suradnja ovisi, uglavnom, o individualnim naporima kulturnih aktivista, istraživača ili umjetnika.

Opatijska deklaracija

Opatijska deklaracija, koju su usvojili predsjednici država Jugoistočne Europe, zalaže se za daljnji razvoj i jačanje suradnje u regiji, što je istodobno poruka  o Vladinim organizacijama i državnim ministarstvima da daju veću potporu sve raznovrsnijim oblicima kulturne suradnje unutar regije. Navodi se da je potrebno mobilizirati financijske izvore vlada, privatnog sektora, fondacija, itd. za kulturne koridore, interkulturni i interreligijski dijalog, te za razvoj postojećih mreža. “Suradnja u Jugoistočnoj Europi, ističe se u Opatijskoj deklaraciji, mora se graditi na njenoj bogatoj i raznolikoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, i na njenoj povijesti intenzivne kulturne razmjene i dijaloga.” Posebno se ističe uloga civilnog društva i važnost demokratskih i inovativnih kulturnih politika, jer “dobro zasnovane nacionalne politike i efikasna suradnja u području kulture, obrazovanja, znanosti i turizma osnova su za daljnji razvoj Jugoistočne Europe kao dinamičke europske regije”.

Moderna europska regija

To je upravo nova vizija Jugoistočne Europe: moderna dinamična europska regija. Realizacija tog koncepta zahtijeva cjelovitu preobrazbu društava Jugoistočne Europe, njihov ekonomski i ukupni napredak, i funkcionalno uključivanje u međunarodnu razmjenu i razvoj. Premda Jugoistočna Europa još nije potpuno konstituirana kao regija u modernom smislu, razvijaju se različiti oblici međuodnosa, od promicanja međusobne trgovine, zajedničkih razvojnih projekata do ponovnog uspostavljanja kulturnih veza i razmjene. Glavni poticaj prihvaćanju i razradi koncepta moderne europske regije daju znanost i kultura, utemeljeni na naslijeđenim kulturnim i intelektualnim vrijednostima. Poštivanje naslijeđenih kulturnih vrijednosti, znanje, stvaralački dometi, mogu, simbolički se na prošlom forumu u Varni izrazio generalni direktor Unesca, Koichiro Matsuura, “preobraziti koridore prošlosti u povlaštene pravce interkulturne komunikacije sutrašnjice”.

Sljedeći regionalni forumi bit će 2007. u Sibiu, Rumunjska, 2008. u Grčkoj i 2009. u Crnoj Gori.