Ispitivanja javnog mišljenja pokazala su da su Europljani uglavnom zabrinuti brzinom ekonomskih i tehnoloških promjena, te procesima globalizacije: oni se boje gubitka identiteta i često imaju osjećaj distance u odnosu na Europsku uniju. S obzirom na takve pokazatelje, sve snažnije prevladava stav da umjetnost i kultura mogu značajno pridonijeti približavanju EU građanima
Europska komisija pokrenula je široku inicijativu u prilog kulture i razmišljanja o europskoj kulturnoj politici. Tijekom 2007. Europska komisija predviđa niz aktivnosti s namjerom da se zemlje članice EU-a uvjeri u važnost raznolikih kulturnih izraza u Europi. Brojni dosadašnji napori bili su usmjereni u tom pravcu, od analiza i studija o ekonomiji kulture do najnovije Platforme civilnog društva za interkulturni dijalog. Objedinjavanje i angažman svih zainteresiranih za kulturnu politiku su neophodni s obzirom da sve zemlje članice EU-a neće nužno biti sklone uvođenju jedne nove europske politike, osobito iz praktičnih razloga, na primjer, povećanja proračuna koji bi uslijedio. Umjetnici, stručnjaci, kulturne organizacije i mreže imat će mogućnosti, u okviru savjetovanja koja je pokrenula Europska komisija, iznositi stavove o uspostavljanju europske kulturne politike.
Komunikacija o kulturi
Savjetovanja tijekom 2007., odnosno za predsjedanja Njemačke u prvoj polovini godine i Portugala u drugoj, pridonijet će oblikovanju Europske strategije za kulturu, a glavne teme o kojima će se raspravljati su kulturna raznolikost, ekonomska i politička dimenzija kulture, te institucijski oblici dijaloga. Prva verzija teksta buduće Komunikacije (Priopćenja) o kulturi, izrađene na temelju rezultata savjetovanja, bit će predstavljena u svibnju 2007. Kako je uopće došlo do ideje o nužnosti Komunikacije o ulozi kulture u Europskoj uniji?
Ispitivanja javnog mišljenja pokazala su da su Europljani uglavnom zabrinuti brzinom ekonomskih i tehnoloških promjena, te procesima globalizacije: oni se boje gubitka identiteta i često imaju osjećaj distance u odnosu na Europsku uniju. S obzirom na takve pokazatelje, sve snažnije prevladava stav da umjetnost i kultura mogu značajno pridonijeti približavanju EU građanima. Kao što se poetski navodi u dokumentima Europske komisije, “umjetnost i kultura mogu udahnuti mnogo humaniju dimenziju projektu europske integracije”. U tom kontekstu, mjesto i uloga kulture u EU neprestano se mijenjaju. Dok se u prethodnim razdobljima postavljalo pitanje što Europa može učiniti za kulturu, danas je riječ o obratu, spoznaji da se kultura nalazi u središtu europskog projekta, te mora imati jedinstvenu ulogu: nužno je upitati se što kultura može učiniti za Europu, što je njezina uloga u prodoru i konkurentnosti Europe.
Ambicija Komunikacije o kulturi je raspravljati o tim pitanjima, uz poštivanje kulturne raznolikosti, promicanje interkulturnog dijaloga, razvijanje osjećaja europskog identiteta koji je komplementaran drugim identitetima. Komunikacija o kulturi analizirat će različite aspekte uloge kulture u europskom projektu i dati pregled postojećih inicijativa, ali će, također, naznačiti nove izazove i inovativne pristupe kako u sadržaju, tako i u metodama djelovanja, prije svega u području suradnje i dijaloga. Očekuje se da će Komunikacija imati veliki utjecaj na budući rad Europske komisije.
Reforme u provedbi Lisabonske strategije
Interkulturni dijalog pridonosi ostvarivanju strategijskih prioriteta Europske unije, ne samo u smislu socijalne kohezije i poštivanja vrijednosti unutar EU nego i jačanja suradnje sa susjednim i drugim zemljama u svijetu. Promjene koje se danas zbivaju indiciraju potrebu produbljenog i bolje strukturiranog dijaloga koji će obuhvatiti civilno društvo u cjelini. Stoga će Europska komisija u prvoj fazi započeti proces valorizacije na osnovi projekata koji se podupiru u EU. U drugoj fazi interkulturnim dijalogom bit će obuhvaćeni svi relevantni programi, ne samo u kulturi nego i programi mladih, obrazovanja itd. u razdoblju od 2007. do 2013. godine.
Programi će biti usklađeni s ekonomskim i socijalnim ciljevima Lisabonske strategije, a njih istražuje najnovija knjiga Instituta za međunarodne odnose – Reforms in Lisbon Strategy Implementation: Economic and Social Dimensions (Reforme u provedbi Lisabonske strategije: ekonomska i socijalna dimenzija), urednica Višnja Samardžija. Knjiga naglašava opravdanost reformi, osobito europskog socijalnog modela, i važnost Lisabonske strategije za Hrvatsku u ovom pretpristupnom razdoblju. S Lisabonskom agendom i njezinim ciljevima naša je sredina nedovoljno upoznata, te će ovaj zbornik radova uglednih domaćih i stranih stručnjaka pridonijeti približavanju strategije hrvatskoj javnosti.