Noga filologa - Lorem ipsum

Lorem ipsum

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam, quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodo consequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillum dolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident, sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

Greek to me

Gornji tekst nema značenja. On je sastavljen tako da nema značenja, i time se razlikuje od (većine) ostalih tekstova. Njegova je svrha – pomoći nam da obratimo pažnju isključivo na formu. Taj Lorem ipsum ili “lipsum” – kojiput se naziva još i “slijepi”, “privremeni tekst”, “ispuna”, ili čak engleski “greeked text” (“It is all Greek to me”, kažemo kad nemamo pojma o nečemu) – koristi se u tiskarstvu i slovoslagarstvu za probne otiske i uzorke prijeloma, tipova sloga itd. Od šezdesetih godina prošlog stoljeća Lorem ipsum se, u različitim veličinama i tipovima slova, nalazio na samoljepivim listovima tvrtke Letraset. U ono vrijeme, prije dolaska računalne priprema teksta, grafički bi urednik s Letrasetova lista skalpelom izrezivao tekst i lijepio ga na maketu stranice. Zbog te je tradicije i računalna tvrtka Aldus uključila Lorem ipsum u PageMaker, jedan od prvih programa za grafičku pripremu, tako da isti tekst i danas susrećemo u primjerima grafičkog dizajna – osobito na Internetu (po tom se tekstu prepoznaju stranice u nastajanju; pokušajte, na primjer, pretražiti hrvatske stranice po Lorem ipsum da vidite primjere).

Prednosti su Lorem ipsum u tome što izgleda kao pravi tekst, što mu je distribucija slova približno jednaka onoj u smislenim (engleskim) tekstovima (nasuprot eventualnom “proba proba” ili “asdfjghjklč”) – a pritom ipak, kako smo spomenuli, ne odvlači pozornost svojim značenjem, omogućavajući dizajnerima da se koncentriraju na prijelom i odnose među slovima.

Pobrkani latinski

Međutim, Lorem ipsum nije posve besmislen tekst, nije sastavljen od sasvim zaumnih riječi. Tko je imao prilike negdje se susreti s latinskim, prepoznat će pojedine komadiće, oni će ga podsjetiti na nešto. Onome tko bolje zna latinski, Lorem ipsum izgledat će kao pobrkani latinski. A baš tako i jest.

Dijelovi Lorem ipsum nalaze se u jednom književnom djelu na latinskom, Ciceronovoj filozofskoj raspravi De finibus bonorum et malorum (O krajnjem dobru i krajnjem zlu), iz 45. g. pne. (1,10,32-33). Dio Ciceronova izvornika izgleda otprilike ovako – u kurzivu navodim dijelove Lorem ipsum: neque porro quisquam est, qui dolorem ipsum, quia dolor sit, amet, consectetur, adipisci velit, sed quia non numquam eius modi tempora incidunt, ut labore et dolore magnam aliquam quaerat voluptatem. Ut enim ad minima veniam, quis nostrum exercitationem ullam corporis suscipit laboriosam, nisi ut aliquid ex ea commodi consequatur? Quis autem vel eum iure reprehenderit, qui in ea voluptate velit esse, quam nihil molestiae consequatur, vel illum, qui dolorem eum fugiat, quo voluptas nulla pariatur?

To bi u prijevodu bilo: “osim toga, nema nikoga tko bi bol upravo zato što je bol volio, tražio, htio iskusiti, već zato što katkad nastaje takva situacija da kroz napor i bol traži kakav osobit užitak. Jer, da navedem jednostavan primjer, tko će se od nas ikad prihvatiti napornog tjelesnog vježbanja, osim da se time nekako okoristi? I tko bi mogao s pravom kritizirati bilo onoga tko bi želio užitak koji ne izaziva tegobe, bilo onoga tko izbjegava bol iz koje ne nastaje nikakav užitak?”

Dobro – ali odakle Ciceron u probnom tipografskom tekstu?

Consectetur

Raspravu O krajnjem dobru i krajnjem zlu kao izvor Lorem ipsum prepoznao je američki filolog Richard McClintock, profesor latinskog i ravnatelj izdavačke djelatnosti na Hampden-Sydney koledžu u Virginiji, SAD, dok je istraživao pojave oblika consectetur u rimskoj književnosti. Slučaj je htio da McClintock poznaje i latinski i grafiku, dizajn i tipografiju, tako da mu je paralela s Lorem ipsum lako pala na pamet. Identificiravši izvornik, McClintock je predložio i hipotezu o nastanku Lorem ipsum: sjetio se, naime, da je tekst vidio u knjizi o ranim tipovima metalnih slova. Kao rasprava o etici, O krajnjem dobru i krajnjem zlu bilo je popularno u renesansi, na samom početku tiska (uostalom, većina je prvih tiskanih knjiga bila na latinskom). Posve je moguće da je već negdje u XV. stoljeću neki tipograf, da bi demonstrirao osobitosti različitih tipova slova posegnuo za prvim tekstom koji je imao pri ruci – a to je bio Ciceron – te izmiješao redove ili njihove dijelove, i tako dobio “pokazni tekst” koji su potom preuzimali drugi tipografi. McClintock, dakle, smatra da je Lorem ipsum star pet stoljeća. “Ovaj je tekst bio standardan ne samo tijekom četiri stoljeća slaganja slova jedno po jedno, već je, gotovo neizmijenjen, preživio i skok u elektronski slog.”

Teorija ima i slabih strana. Jedna je, naravno, da je tipograf iz XV. stoljeća vjerojatnije bio Talijan nego Englez – što znači da Lorem ipsum ne predstavlja distribuciju riječi u engleskom, već u talijanskom (ili možda latinskom). Druga je da su tipografi – poput Williama Caslona (1692. – 1766.), dizajnera čijim je tipom slova složena i Deklaracija nezavisnosti – svojedobno kao općepoznati probni tekst koristili početak Ciceronova prvog govora protiv Katiline: Quo usque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? Quam diu etiam furor iste tuus nos eludet? itd. Treći – i najveći – problem je u tome što McClintock nije uspio naći knjigu s ranim tipografskim uzorkom Lorem ipsum; Letraset ostaje najranija potvrda našega probnog teksta. No, kao što primjećuje jedan internetski kolumnist, slabo je vjerojatno da su Lorem ipsum tamo izmislili – grafičarska poduzeća u šezdesetima nisu baš zapošljavala klasične filologe. Prihvatljivija je mogućnost da je netko iz Letraseta naprosto reciklirao tekst nekog ranijeg tipografskog izvora.

Latinski za nas

Bilo kako bilo, posljednju riječ mora imati filolog. Lorem ipsum možda je tekst bez značenja, ali nije posve lišen smisla. Prvo, apsolutno slučajne permutacije slova – čak i odabranih po učestalosti – moglo bi dati tek računalo, ili matematička funkcija. Nadalje, određenu količinu smisla Lorem ipsum i mora imati: da bi tekst bio standardan, do te mjere poznat da na nj ne obraćamo pozornost, moramo ga moći prepoznati. A i u ljudskoj je prirodi tražiti smisao, tražiti veze, sličnosti, pravilnosti; to je jedan od temelja naše spoznajne moći. I napokon, stanovit smisao naš privremeni dobiva već svojim odnosom prema jeziku na koji podsjeća. Lorem ipsum ne demonstrira samo tipove slova, već i način na koji tijekom posljednjih nekoliko stoljeća većina čovječanstva doživljava latinski. To je, dragi moji, jezik koji je uzvišen i važan – dovoljno važan da se tiska u knjigama, da se tiska lijepim slovima – i, u isti mah, nerazumljiv. It’s all Greek to us.