O priopćenju Društva studenata kroatologije Cassius
Nedavno medijsko priopćenje studenata kroatologije lako se uklapa u sliku svakidašnjice gdje studentske reakcije nisu slika još jednoga studentskoga bunta ili još jedan studentski ishitreni čin, kako se često opridjeva nikad bezrazložni studentski neposluh, već je to slika jedne opće društvene melankolije, pa tako i one kulturne u kojoj se kultura sve češće tjera na ulicu. Obrazovanje kao temelj izgradnje i nadgradnje cjelovite kulture stoji danas na klimavim nogama, a institucije zadužene za njegovu obnovu šute. Obraćanje studenata kroatologije upozorava na sve izraženiju diskriminaciju magistara/ica kroatologije koji svojim istupima žele ubrzati spore administrativne poslove te probuditi uspavane institucije.
Nešto je trulo u obrazovnom sustavu Odjel za kroatologiju Hrvatskih studija njeguje kulturološki pristup proučavanja cjelokupne hrvatske kulture, a interdisciplinarnost vidi kao temeljnu znanstvenu metodu koja svojom širinom zahvaća područja od egzaktnih znanosti i arheologije preko filozofije i glazbe do filmske i likovne kulture i sl., ali jezgru studija čine kolegiji iz povijesti, književnosti i hrvatskoga jezika koji utopljeni u tako bogatu lepezu domaće i svjetske kulturne baštine proširuju ustaljene obrasce vlastite percepcije te potiču na revalorizaciju zaboravljenih dijelova kulturne prošlosti.
Prošla je dvadeset i jedna godina od utemeljenja Hrvatskih studija i zaista je neopravdano, ali i naivno tvrditi da se ništa nije promijenilo. Hrvatski studiji, sveučilišni centar sa statusom podružnice Sveučilišta u Zagrebu, pokrenuti su isprva kao dvosemestralni sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva, a već sljedeće godine kao četverogodišnji sveučilišni studij s nekoliko znanstvenih disciplina, među kojima i studij hrvatske kulture. Studiji se od 2007. nalaze u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj i danas izvode sveučilišne studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini s područja filozofije, komunikologije, kroatologije, latinskoga jezika, povijesti, psihologije, sociologije te studije filozofije i religijske kulture u suradnji s Filozofskim fakultetom Družbe Isusove. Pozitivni pomaci koji su se dogodili unutar Studija, 2005. g. pokrenut je i nastavnički smjer na Odjelu za kroatologiju, nisu u skladu sa zastarjelim obrazovnim sustavom. Danas se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za određene provedbe oslanja na Pravilnik iz 1996. g. Radi se o Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN47/96) koji u startu eliminira kroatologe jer 1996. g. nije bilo diplomiranih kroatologa budući da je studij kroatologije utemeljen 1993. g. I dok taj pravilnik nepodrazumijeva zapošljavanje kroatologa u osnovnim školama, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjim školama (NN 80/1999) podrazumijeva zapošljavanje kroatologa na radnom mjestu profesora hrvatskoga jezika u srednjim školama. Pravilnik o dopuni toga pravilnika (2001) odnosi se samo na učitelje razredne nastave. Dopuna Pravilnika najavljivana je više puta, no nikada nije obavljena. Apsurdno je da kroatolozi mogu u srednjoj školi predavati, ali ne i u osnovnoj.
Hrvatski studiji od 2001. kontinuirano šalju MZOS-u dopise i predlažu pokretanje postupka izmjena i dopuna Pravilnika s odgovarajućim obrazloženjem i argumentacijom, ali za sve ove godine rezultata nema, a sve je više magistara/ica koji se žale na svoju situaciju i kojima se onemogućuje rad u osnovnim školama i polaganje stručnoga ispita za profesore hrvatskoga jezika. Nešto je trulo u obrazovnom sustavu, a nadležne institucije šute.
Problem se diplomiranih kroatologa/inja odavno trebao riješiti, prije svega jer sporni Pravilnik nije usklađen s bolonjskom reformom tako da svi nastavnici s novim bolonjskim titulama u osnovnim školama rade polulegalno. Nadalje, nastavnički smjer na Odjelu za kroatologiju ima trajnu dopusnicu MZOS-a, dakle i na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Kroatologija je u novom Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 78/08) uvedena kao znanstveno polje u interdisciplinarnom području pa izlazi da ju isto Ministarstvo i priznaje i ne priznaje. Također, s edukacijskim blokom od 60 ECTS-a nastavnički smjer osposobljava kroatologe za rad u školama, što potvrđuje i sam MZOS zapošljavanjem kroatologa u srednjim školama.
Ravnopravan tretman i jednake mogućnosti Ignoriranje kroatologa/inja MZOS je pokazao i najnovijim natječajem za radna mjesta na inozemnim lektoratima koji kao kvalificirane osobe navodi isključivo kroatiste, a ne i kroatologe, iako su prema programu studija osposobljeni za ta radna mjesta budući da se hrvatska književnost i hrvatski standardni jezik kao sociolingvistička kategorija ne može valjano predavati bez poznavanja cjelokupne hrvatske kulture, upravo studij hrvatske kulture (kroatologija) osposobljava ponajbolji nastavnički kadar za izvođenje hrvatske nastave u inozemstvu, ali i za nastavu hrvatskoga jezika u zemlji.
Posljednjem dopisu Društva studenata kroatologije Cassius od 14. siječnja 2013. priložen je Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama na koji u zakonskom roku Ministarstvo nije odgovorilo i koje konstantno odugovlači s rješavanjem ovoga problema.
Kako bi se zaustavila diskriminacija s kojom se kroatolozi već godinama suočavaju, potrebno je dopuniti i izmijeniti sporni pravilnik o stručnoj spremi nastavnika u osnovnim školama i o lektoratima u inozemstvu koji bi uključivali i diplomirane kroatologe/inje te im se tako omogućio ravnopravan tretman i jednaka mogućnost zapošljavanja na tržištu rada