Nova sezona Dokukina
U novoj sezoni Dokukino se useljava u Art-kino Grič u kojem će kroz narednih godinu dana prikazivati odabir recentnih dokumentarnih ostvarenja. Vrata Dokukina na ovoj novoj adresi otvaraju se u petak, 22. studenog u 20 sati s besplatnom projekcijom posljednjeg dokumentarca poljskog redatelja Michala Marczaka, Fuck for Forest, o neobičnoj udruzi za zaštitu okoliša koja je Amazonu odlučila spasiti - pornografijom. Dan kasnije, u subotu, 23. studenog u 16 sati gostovat će autor filma Michal Marczak i napraviti case study svog ranijeg filma Na rubu Rusije te Fuck for Forest. Program Dokukina u Art-kinu Grič odvijat će se svakog četvrtka i petka u 19 i 21 sat, a program će biti uskoro objavljen na službenim stranicama.
Akcija: Arkzin
Pod sloganom “Vratile se devedesete! Vraća se i Arkzin!” najavljen je jednokratni izlazak ovog časopisa dok je arhiva svih brojeva Arkzina u pripremi za skori izlazak na DVD-u. “U Hrvatskoj se ponovno mahnito uvježbava monolitni poredak 1 države, 1 nacije, 1 crkve, 1 jezika i pisma, 1 braka, 1 ekonomskog uređenja. Iznova se sniva hrvatski san o nepomućenom jedinstvu i čistoći. Vratile se devedesete! … vrijeme je da se vrati i Arkzin! Jednokratno, kao medijska akcija, Arkzin se idućih dana na kioske vraća zajedno s Novostima, Le Monde diplomatiqueom i Zarezom. Dok je fašizacija sve izraženija a politički i kulturni život sa svih strana ostaje paraliziran fatamorganom osvajanja središta, nužno je reaktualizirati bastardnu arkzinovsku formulu koja pogađa ideološku srž poretka: Ne, ne volim Hrvatsku!” Za ovo izdanje Arkzina pišu i govore: Boris Buden, Dejan Kršić, Borislav Mikulić, Rada Iveković, Milorad Pupovac, Srđan Dvornik, Ada Beier, Boris Rašeta, Dejan Jović, Srećko Pulig, Obrad Savić, Đole Balašević …
Kritika i umjetnost danas
Umjetnost kritike/ The Art of Criticism naziv je međunarodnog skupa na kojem će se pokušati istražiti kako je promjena medijskog okoliša utjecala na umjetničku kritiku tradicionalno povezanu s profesionalnim autoritetom kritičara. Ima li ova promjena utjecaja na čitatelje i konzumente umjetnosti? Kakva je budućnost ovog tipa medijacije umjetničke produkcije? “Pojava interneta i digitalnih uređaja imala je vidljiv utjecaj na umjetničku produkciju kao i na njezine forme. Svjedoci smo kolektivnog pisanja knjiga na internetu, SMS romana i poezije, digitalne umjetnosti, korištenja internetskog sadržaja kao umjetničkog materijala i slično. Ovaj fenomen se opisuje i teorijski promišlja već više od deset godina. Međutim, postoji jedan aspekt kulturne/umjetničke produkcije koji kad su u pitanju novi medijski formati još uvijek nije došao u fokus kritičke analize. To je polje umjetničke kritike koja se tradicionalno objavljivala u novinama i časopisima. Kriza tiskanih medija u posljednjih nekoliko godina izmijenila je tradicionalni status umjetničke i književne kritike. Istovremeno su porast web izdanja tiskanih medija, specijalizirani internet portali, osobni blogovi i društvene mreže promijenili način na koji doživljavamo umjetničku kritiku. Stoga, iako je manje kritika u tiskanim medijima, sad se može naći cijeli niz izvora na internetu na kojima se može čitati o knjigama, predstavama i izložbama. Ovaj prijelaz na internet utjecao je i na formate u kojima se kritika pojavljuje, pa su kritike na internetu kraće i prilagođene ekranu, a često se objavljuju u video ili audio formatu. S druge strane demokratizacija medija rezultirala je većim pristupom neprofesionalaca u polje kritike. Tako možemo naći kritiku na osobnim blogovima, etablirani mediji poput Guardiana i Die Zeita objavljuju kritike čitatelja, a možemo naći i cijele čitateljske zajednice koje razmjenjuju kritike na specijaliziranim društvenim mrežama poput Goodreadsa.” Skup će se održati 25. i 26. studenog, prvi dan u Goethe institutu, a drugi u Booksi. Gosti predavači su Ariane Mayer i Lanval Monrouzeau, Nataša Govedić, Anja Seeliger i drugi. Sva predavanja će se održati na engleskom jeziku.
Do posljednjeg nepravednika
Jedanaesti Human Rights Film Festival (HRFF) održat će se od 8. do 13. prosinca u kinu Europa u Zagrebu te od 17. do 21. prosinca u Art-kinu Croatia u Rijeci. Glavni filmski program uključuje izbor dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova novije svjetske produkcije, među kojima će se naći i film Edgara Reitza te dokumentarac Claudea Lanzmanna. Njemački redatelj Edgar Reitz autor je poznate serije cjelovečernjih filmova – projekta Heimat, koji prati obitelj smještenu u izmišljeno selo Schabbach, kreirajući tako monumentalnu kroniku njemačkog 20. stoljeća. U najnovijem dijelu tog serijala, Drukčija domovina (Die andere Heimat), Reitz se vraća 150 godina unazad i pokušava osvijetliti burnu epohu prije revolucionarne 1848. godine u Europi. Posljednji od nepravednika (Le dernier des injustes) dokumentarac je još jednog filmskog velikana, Claudea Lanzmanna, koji je također u sklopu svog devetipolsatnog dokumentarnog projekta Shoah estetski i etički promišljeno uprizorio traumatičnu europsku povijest. Posljednji od nepravednika njegov je ovogodišnji uradak u kojem pokazuje dosad nikad objavljeni intervju sa rabinom Benjaminom Murmelsteinom, posljednjim vođom Židovskog vijeća u nacističkom logoru u Terezinu te prokazanim kao pomagačem Adolfa Eichmanna. Na programu će se potom naći i igrani film Gore je tiho (Boven is het stil) nizozemske redateljice Nanouk Leopold. Riječ je o filmskoj ekranizaciji bestsellera Gerbranda Bakkera, priči o sredovječnom farmeru koji živi u mučnom odnosu s teško bolesnim ocem. Glavnog lika odigrao je nedavno preminuli nizozemski glumac Jeroen Willems, a film funkcionira i kao posveta njegovu talentu. Ova tiha drama potresna je refleksija o samoći, potisnutoj homoseksualnosti i starenju. Iskupljenje (Redemption) je još jedan zanimljiv rad, kratkometražani dokumentarac Portugalca Miguela Gomesa poznatog po višestruko nagrađivanom filmu Tabu. Srđan Keča, autor nagrađivanih Mirage i Pismo ocu koji su bili prikazani na HRFF-u 2011. godine, na ovogodišnjem izdanje festivala stiže s najnovijim filmom Bijeg u kojem govori o trima Romkinjama: jedna napušta roditelje i školu da bi se udala, druga je ostala sama s djevojčicom o kojoj se mora brinuti, dok treća ne može naći izlaz iz života ispunjenog zlostavljanjem i bolešću. Pored glavnog filmskog programa, popratni festivalski program uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, HRFF se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija.
O Stripu u KSFF
Večer stripa u Klubu studenata filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSFF) ciklus je tribina na kojem će 25. studenog u 20 sati gostovati Marko Šunjić, osnivač i glavni urednik nakladničke kuće Fibra. Ova nakladnička kuća od 2006. pod sloganom “samo dobri stripovi” objavila je više od 250 tvrdoukoričenih izdanja koja u grafičkom smislu udovoljavaju izuzetno strogim stripovskim kriterijima kvalitete, a u smislu odabira naslova, odnosno različitih stripovskih formi pružaju vrlo širok uvid u raznoliki svijet stripa. Tako su se, zahvaljujući uređivačkom odabiru, u šarolikom izboru našli grafički romani (francusko-belgijskih, argentinskih, talijanskih, američkih, te domaćih autora), novinski strip, japanske mange te Ken Parker s kojim je Fibra i započela svoju nakladničku priču. Stripovi se mogu pronaći i na policama gradskih knjižnica. O svemu ovome te o razlozima nastanka Fibre i još o mnogočemu govorit će se na Večeri stripa u KSFF-u