Antiratni aktivizam
Nastavlja se serija predavanja i diskusija u kojima je predstavljen jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. U zagrebačkom Showroomu Galerije Nova dostupna je čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća.
U četvrtak, 10. travnja, u 19 sati, bit će održana tribina “Antiratni aktivizam i prostori otpora” 90-tih, a sudjeluju Vesna Janković (“Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati”), Sven Cvek (“Autonomna tvornica kulture: Fizički i mentalni prostori autonomije”) i Dražen Šimleša (“Alterglobalizacija u našem dvorištu”).
Izlaganje Vesne Janković ocrtat će društveni i politički kontekst nastanka i djelovanja Antiratne kampanje Hrvatske, temeljne ideje i vrijednosti koje ARK zastupa (antinacionalizam, pacifizam, ljudska prava...) te organizacijske forme i principe po kojima djeluje (ARK kao mrežna organizacija postavljena na principima direktne/participativne demokracije, građanskog samo-organiziranja i konsenzualnog donošenja odluka). Bit će riječi i o oblicima aktivizma koje je ARK iznjedrio, poput (novo)medijskog aktivizma Zamira i ARKzina, rada na izgradnji mira u Volonterskom projektu Pakrac, direktne zaštite ljudskih prava prilikom deložacija i mirovnog obrazovanja.
Vesna Janković polaznica je doktorskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i znanstvena asistentica na Katedri za sociologiju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sudjelovala je u pokretanju niza civilnih inicijativa: Svarun (1986), Antiratna kampanja Hrvatske (1991), Centar za žene žrtve rata (1993) i Autonomna tvornica kulture — Attack! (1997). Višegodišnja je glavna urednica ARKzina, mega-zina Antiratne kampanje. Suurednica je knjiga Rat i ljudska prava (1993), Žene oblikuju ekonomiju i politiku (2002), Žene obnavljaju sjećanja/Women Recollecting Memories, (2003), Antiratna kampanja 1991-2011: Neispričana povijest (2011), te Resisting the Evil: [Post-]Yugoslav Anti-War Contention (2012).
Izlaganje Svena Cveka dat će osvrt na specifičnost Autonomne tvornice kulture — ATTACK! u kontekstu aktivističke povijesti koju ovaj niz predavanja ocrtava. ATTACK! se ovdje izdvaja kao projekt koji je za glavnu svrhu deklarativno imao proizvodnju kulture. Ovakav pogled na ATTACK! omogućuje nam, između ostalog, da promislimo kulturu kao organizacijsku praksu i materijalnu infrastrukturu za prenošenje znanja. Sven Cvek rođen je 1975. u Puli. Radi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekad je radio i u ATTACK!-u. Bavi se kulturom u teoriji i praksi.
Glavni fokus izlaganja Dražena Šimleše pratit će razvoj aktivizma u prvim godinama novog tisućljeća, te na koji način je otvaranje Hrvatske dovelo i do otvaranja aktivizma prema novim temama u odnosu na 90-e. Možemo se svi i zapitati: je li nam išta ostalo od tog otvaranja ili smo se začepili? Dražen Šimleša rođen je 1976. godine u Bjelovaru. Doktorirao je na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu na temi ekološkog otiska nakon čega je izašla i knjiga Ekološki otisak: kako je razvoj zgazio održivost. Aktivan je u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) gdje volontira kao tajnik i sudjeluje u izgradnji edukacijskog centra Reciklirano imanje.
Ljepote Omble
Zelena akcija organizira tribinu o rijeci Ombli. Tribina će se održati u Dubrovniku, u ponedjeljak 14. travnja, u Dvorani Ivana Pavla II (Poljana Paska Miličevića, Dubrovnik) s početkom u 18 sati. Na tribini će se predstaviti prirodne vrijednosti Omble, koje su u samom svjetskom vrhu, te će se raspraviti o metodama dobrog upravljanja i zaštite špiljskog sustava, izvora i rijeke Dubrovačke.
Govornici su Ognjen Bonacci (“Hidrologija Omble”), Roman Ozimec (“Bioraznolikost Omble”) i Ivo Lučić (“Prirodna i kulturna baština Omble”). Raspravu moderira Jagoda Munić.
Prajdionica: Spol, rod, trans
“Prajdionice, Prajdov studij za početnike/ce” je ciklus predavanja u organizaciji Zagreb Pridea kroz koje se polaznici imaju priliku upoznati s osnovama LGBT povijesti, aktivizma i queer-feminističke politike Zagreb Pridea. Kroz deset predavanja, Prajdionice će se dotaknuti najvažnijih i najaktualnijih tema LGBT pokreta poput spola i roda, queer teorije, trans pitanja, LGBT povijesti, feminizma, klase itd.
Predavanja će se održavati svaku drugu nedjelju s početkom u 19 sati u prostorima net kluba MAMA u Preradovićevoj 18. Za sudjelovanje na predavanju nije se potrebno prethodno prijaviti.
U nedjelju 13. travnja u 19 sati održat će se predavanje na temu “Spol, rod, trans”.
Zašto nekada trans pišemo sa zvjezdicom, nekada bez nje, nekada kažemo transrodnost, nekada transseksualnost i postoji li razlika između svega navedenoga? Kako je trans* osobama u Hrvatskoj? Kakvi su naši zakoni? Tko i zašto prilagođava spol? Što je to prije nekoliko dana Ustavni sud odlučio i zašto? Zašto je društvu bitno da jezični rod bude u skladu sa pripisanim spolom/rodom? Što se dogodi kada se izražavamo u jezičkom rodu “drugačijem” od našeg pripisanog spola? Kako komuniciraš s ljudima poštujući i uključujući njihov vid rodnosti? Što misliš, može li se i kako živjeti bez spola/roda, bez spolnog/rodnog izražavanja?
Predavači su Ari Kajtezović i Noah Pintarić (Transaid).
Problemi beskućnika
U petak 11. travnja u 19 sati u Weglow centru održat će se predavanje o problemima zagrebačkih beskućnika. Predavači su Margareta Vrban (tajnica udruge Ulični suputnik) i Mile Mrvalj. Nakon predavanja, u 21 sat, slijedi koncert Tribal Jam Orchestra.
Ako niste u mogućnosti doći na predavanje i koncert, a želite nešto donirati, od 12 sati Weglow centar je otvoren za donacije. Sve je dobrodošlo, a možete donirati: hranu, robu (odjeću i obuću), kozmetiku ili ostaviti novčanu donaciju.
Mile Mrvalj je beskućnik koji već drugu godinu aktivno volontira kroz razne udruge koje se bave beskućnicima, ali surađuje i s mladima. U 2013. godini Mile je odradio preko 500 sati volonterskog angažmana kroz promoviranje problema beskućnika u časopisu Ulične svjetiljke, suradnju s raznim školama(uređivanje vrta s djecom, sudjelovanje na Božićnom sajmu, uređivanje prostora), a aktivno je kroz medije naglasio bitne probleme beskućnika te ustrajnošću uspio izboriti dugo iščekivanu osobnu iskaznicu.