Potencijal radikalnih medija
Konferencija pod nazivom Ideja radikalnih medija ima za cilj sagledavanje radikalnih medijskih praksi u umjetnosti, javnoj komunikaciji i političkom djelovanju kako na primjerima nastalim u posljednjih dvadesetak godina, tako i iz šire historijske perspektive. Dvije izložbe tematski će upotpuniti sadržaj konferencije, a riječ je o onoj o Arkzinu pod nazivom Izgledi Arkzina, koja se do 12. lipnja može pogledati u Galeriji Nova te izložbi Instaliranje javnosti, koja će biti otvorena u galeriji Galženica tek najesen. U najavi konferencije stoji: “Do sredine devedesetih internet je već ušao u široku svakodnevnu upotrebu, otvarajući perspektivu radikalno demokratizirane javne komunikacije. Tehnološke inovacije u masovnoj komunikaciji tijekom 20. stoljeća uvijek su budile nadanja da ćemo konačno dobiti dvosmjerni medij u kojem će svatko moći govoriti najširoj javnosti. Međutim, te su nade uobičajeno ubrzo bivale razočarane konkretnom implementacijom tih inovacija, a što je redovito rezultiralo upravo većom komercijalnom i političkom kontrolom nad medijskim prostorom. Ovog puta je to trebalo biti drukčije. U tehnološkom pogledu distribuirano i u društvenom karakteru kolektivno ustrojstvo interneta nudilo je razloge za vjeru da će ovo konačno biti trenutak kada ćemo moći prestati mrziti medije i prihvatiti se zadatka da postanemo mediji. U mnogim aspektima to se zaista i dogodilo. Internet je radikalno demokratizirao javni govor i pospješio mogućnosti političkog organiziranja. I dok je tako olakšavao razmjenu i koordinaciju u globalnim razmjerima, istodobno je poticao stvaranje novih oblika društvenog organiziranja i angažmana u posve lokalnim razmjerima. Dapače, upravo je kritička oštrica internetskih praksi često bila u većoj mjeri vezana uz fizički prostor i stare medije kao tisak no što se to moglo pretpostaviti. Međutim, mnogo toga se promijenilo od devedesetih. Budući da su tehnološke promjene – koje su potakle nastanak novih medijskih praksi i koje su od tih praksi s vremenom napravile mainstream – uzdrmale temelje starih medija, logika kojom je tehnološki razvoj primarno podčinjen zakonitostima kapitalističkog tržišta i ekspanzije nalagala je da se tehnološki razvoj interneta treba preusmjeriti – prebaciti se s obećanja mnoštva neovisnih medijskih proizvođača na imperativ masivnog praćenja i komodifikacije ponašanja publike. Ni ova tehnologija neće se pokazati narodnom tehnikom, kao što tehnologije to nikada ni nisu bez praksi prisvajanja i podruštvljenja. Tu se ocrtava nedaća naše trenutačne situacije: u trenutku kada je kritička analiza i radikalna praksa isto tako urgentno potrebna kao i prije dvadeset godina, mi na potencijal radikalnih medija gledamo sve skeptičnije.” U sklopu konferencije ovom temom će se pozabaviti istaknuti teoretičari, umjetnici i praktičari, pojedinci i kolektivi: Clemens Apprich, Vuk Ćosić, Branka Ćurćić, Luka Frelih, Anthony Iles, Eric Kluitenberg, Dejan Kršić, Zoran Pantelić, Matteo Pasquinelli, Katarina Peović Vuković, Ana Peraica, Joanne Richardson, Gerald Raunig, János Sugár i Vera Tollmann. Konferencija se održava 7. i 8. lipnja u prostorijama Multimedijalnog instituta MaMa, a cijeli program je na engleskom jeziku. Detaljan raspored izlaganja može se pronaći na web stranici www.mi2.hr
Društveno–ekonomske dimenzije trgova
Nova forma UrbanFestivala trogodišnje je izdanje koje će se odvijati pod naslovom Natrag na trg!, a u cijelosti će biti posvećeno temi trga. Prvi program je radionica koja će se odvijati 7. i 8. srpnja, a bavit će se funkcijom trga u suvremenom gradu na primjeru Trga Franje Tuđmana. Radionicu Od Trga Francuske revolucije do Trga žrtava tranzicije vodit će arhitekti i urbani istraživači Dafne Berc iz Zagreba i Aleksandar Bede iz Novog Sada. Radionica je otvorena za arhitekte, umjetnike, novinare, aktiviste, istraživače, dizajnere i sve zainteresirane za pitanja transformacije javnog prostora. Točan termin održavanja radionice je petak 7. lipnja od 17 do 20 sati i subota 8. lipnja od 14 do 18 sati, a mjesto održavanja bit će naknadno objavljeno. Funkciju trga u suvremenom gradu sudionici i voditelji tematizirat će kroz tekstove teoretičara Sharon Zukin, Jordija Borje i Manuela Castellsa. Radionica je besplatna, a prijaviti se možete do 5. lipnja. Po prijavi na radionicu, organizatori će zainteresiranim poslati referentni materijal. Prvi dan radionice kroz rad na tekstovima Sharon Zukin, Jordija Borje i Manuela Castellsa diskutirat će se o javnom prostoru u suvremenim ekonomskim i političkim okolnostima, procesima privatizacije, stvaranju i rastvaranju zajednice kroz urbani prostor. Nakon mapiranja ključnih pitanja, drugi dan radionice u fokusu će biti specifičan slučaj Trga Franje Tuđmana koji je nedavno ponovno došao u središte pozornosti urbanista, arhitekata, urbanih istraživača i šire javnosti, nakon što je predstavljen projekt arhitekta Nenada Fabijanića za njegovu “obnovu”. Uz pomoć press–clippinga i tekstova o povijesti ovog trga bit će razmatrani njegovi sadržaji i funkcije nekad i danas te će se pratiti simptomatične (službene i neslužbene) promjene u nomenklaturi: od “Trga Francuske” (revolucije?) preko “Trga jednog doktora” do “Trga žrtava tranzicije”. Imajući u vidu predstavljeni projekt, špekulacije sa zemljištem i namjerno uništavanje tvornice tekstila Kamensko koji mu stoje u pozadini te razorne posljedice koje ovakva upravljačka politika ima za društveno–ekonomski život grada, u okviru radionice bit će otvorena i diskusija o budućnosti trga. Kakvi programi, sadržaji i prakse imaju potencijal gradotvornosti, kako bi učinili (ili održali) ovaj trg uistinu javnim prostorom? Iz zajedničkog promišljanja ovog pitanja tijekom radionice nastaju i vizualne ili tekstualne skice za konkretne akcije ili intervencije (umjetničke, političke, društvene, arhitektonske...) u tom dijelu grada.
Ravnopravnost pred zakonom
U jeku događanja vezanih za referendum o bračnoj nejednakosti pred zakonom, udruge Iskorak, Kontra i Rišpet pozvali su sve građane i građanke na treći Split Pride koji će se održati u subotu, 8. lipnja. Povorka počinje s okupljanjem u Đardinu u 13 sati, a u 14 sati kreće s Đardina ulicom Kralja Tomislava, Marmontovom ulicom i Rivom te završava na središnjem dijelu Rive (ispred konzulata Velike Britanije), gdje će se održati Split Pride program. Slogan ovogodišnjeg Split Pridea jest Potpuna ravnopravnost. “Tražimo od nadležnih državnih institucija sprečavanje referenduma o ljudskim pravima, ali i konkretne korake kako bi se osigurala potpuna ravnopravnost istospolnim obiteljima. Zakon o istospolnim zajednicama usvojen je prije devet godina. Međutim, on istospolnim obiteljima ne daje praktički nikakva prava, što uzrokuje diskriminaciju u svakodnevnom životu. Pravo na obiteljsku mirovinu, odsutnost s posla u slučaju bolesti ili smrti partnera/–ice, zdravstveno osiguranje po partneru/–ici i nasljeđivanje samo su neka od prava koja trenutačno nisu dostupna istospolnim parovima. Krajnje je vrijeme da državne institucije prestanu zatvarati oči pred stvarnošću i da reguliraju prava djece koja žive u istospolnim obiteljima. Riječ je o djeci koja već žive u takvim obiteljima, ali u velikoj pravnoj nesigurnosti: ona nemaju pravo na nasljeđivanje od roditelja koji im nije biološki, taj roditelj ne može ostati na bolovanju ako je dijete bolesno, ne može preko sebe dijete zdravstveno osigurati, odvesti ga u bolnicu niti posjećivati. Ako se roditelji rastanu, drugi roditelj nema pravo na viđanje niti obvezu plaćanja alimentacije”, ističu Iskorak, Kontra i Rišpet.
Tjedan dana kasnije, 15. lipnja, održat će se i Povorka ponosa LGBTIQ osoba i obitelji Zagreb Pride 2013. Okupljanje povorke počinje u 14 sati na Trgu žrtava fašizma, a završava javnim skupom pod nazivom Ovo je zemlja za sve nas u parku Zrinjevac.
Tabor
Dvorac Veliki Tabor u Desiniću od 13. do 16. lipnja ugošćuje jedanaesto izdanje Tabor Film Festivala na kojem će se predstaviti kratkometražna filmska produkcija Cipra, Škotske, Turske te Italije koja je i partner ovogodišnjeg izdanja. Gostujući program Europske filmske akademije pod nazivom Short matters! publici Tabora prezentirat će filmove nominirane u 2012. godini, među kojima je i pobjednički film Superman, Spiderman ili Batman rumunjskog redatelja Tudora Giurgiua. Ostali filmovi u programu dolaze iz Francuske, Mađarske, Finske, Irske, Turske, Estonije, Portugala, Velike Britanije i Grčke. Pored ovih projekcija, u popratnom programu su i dvije filmske radionice. Prvu filmsku radionicu vodit će Josip Šćurec, a polaznicima će se ponuditi odmak od digitalnog doba, svojevrsni povratak u prošlost kroz rad s filmskom vrpcom te će ih se upoznati s filmskim blagom Hrvatskog zagorja. Tročlana poljska ekipa – Tomek Gestwicki, osnivač MOVLAB Studio coworker, montažer i motion dizajner, multimedijalni umjetnik Marek Straszak i glumica, spisateljica i performerica Agata Elsner održat će eksperimentalnu radionicu Stop-motion Animation and Mixed Media in Motion na kojoj će tijekom trajanja festivala biti snimljen spot za rock band Husta.
U sklopu festivala posjetitelji će moći pogledati i izložbu Ritam zločina splitskog umjetnika Slobodana Tomića.