Kakav grad gradi tržište?
“Stanovanje – od prava do financijalizacije (i nazad)” naziv je predavanja i radionice koja će se održati u Zagrebu u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (Pavla Hatza 16). “Naselja od šatora naseljena beskućnicima, koja su se počela pojavljivati u američkim gradovima nakon što je 2008. pukao financijski mjehur, jedna su od najupečatljivijih slika krize u kojoj se nalazi (zapadni) svijet, što je pokazao i Occupy Wall Street. U Španjolskoj, gdje se broj završenih ali nikada prodanih i useljenih kuća-duhova broji u milijunima, ljudi se svakodnevno organiziraju i bore s policijom kako bi spriječili iseljavanje onih koji ne mogu vratiti kredite i koji stoga gube krov nad glavom. Nedavna pobjeda udruge Franak u sporu protiv banaka podsjeća da stambena kriza, koju možemo pratiti svuda u svijetu, nije pitanje onih drugih, već i naše svakodnevice. Američki san o vlasništvu nad kućom (u predgrađu) koji se od 1950-ih godina prošlog stoljeća proširio svijetom, odavno je postao noćna mora. Stambeni prostor postao je nešto što (ne)imaš onoliko i onako koliko možeš platiti. Predavanje pod naslovom ‘Stanovanje – od prava do financijalizacije (i nazad)’ vratit će se nazad u 19. st., u trenutak kad u srcu industrijalizacije nastaje ideja o ‘pravu na stan’, te će pratiti razvoj te ideje, kao i političke i prostorne forme koje su se razvile u društvima koje su prihvatile da je dostupno i dostojanstveno stanovanje kao pravo osnova za razvoj društva s većim stupnjem jednakosti: rad Otta Neuratha u vrijeme ‘Crvenog Beča’ i ‘pravo na stan’ u Jugoslaviji i Švedskoj. Nadalje, analizirat će se postupno odustajanje od te ideje od sredine 1980-ih i prepuštanje stanovanja ne samo tržištu, već i financijskim makinacijama. U kontekstu ‘prava na stan’ analizirat će se i problem ‘divlje gradnje’ i ‘legalizacije’. Ideja predavanja je da podsjeti na višedesetljetnu borbu da se izbori pravo na stan i olako napuštanje te ideje te da ukaže na posljedice ovakvog razvoja, kao i da otvori pitanje novog ‘prava na stan’ kao potencijalnog polja emacipatorske borbe za društva s većim stupnjem jednakosti. Posebna će se pažnja posvetiti poziciji arhitekture kao prakse koja se bavi direktnim prevođenjem ideja o stanovanju u prostor i realne projekte.” Predavanje i radionicu vodit će arhitektica Dubravka Sekulić koja se bavi temama transformacije javnog prostora u suvremenim gradovima, javnim dobrima i prostornom pravdom, kao i prostornim posljedicama neoliberalnog planiranja. Predavanje će se održati u subotu, 14. rujna u 19 sati. Sutradan, u nedjelju 15. rujna u 12 sati na radionici koja će se jednim dijelom održati na Novom Zagrebu, detaljno će se analizirati jugoslavenska politika “prava na stan”: kakav je grad ona gradila, u usporedbi s gradom koji gradi isključivo tržište.
Spomenik Budućnosti
Otvorenje izložbe fotografija Bojana Mrđenovića koje prikazuju lokale propalog trgovačkog poduzeća Budućnost bit će održano 12. rujna u 19 sati u Galeriji PM. To nekad uspješno poduzeće osnovano 1954. u Pakracu dokrajčile su, kao i mnoga druga poduzeća diljem Hrvatske, kriminalne privatizacije devedesetih, a od 2006. godine je u stečaju. Zbog neriješenih pravno-imovinskih odnosa, nekadašnji prostori Budućnosti u svom derutnom izdanju stoje kao spomenici cijelom hrvatskom gospodarstvu. Znakovitog naziva i živopisne pojavnosti, fotografije Budućnosti komentar su današnjeg društveno-ekonomskog konteksta. U tom smislu autor postavlja pitanja koliko je naš osobni “napredak” povezan s ekonomskim napretkom zajednice te na koji način se pojam napretka definira u različitim društvenim sustavima. “Kuća Grgurić sagrađena je u centru Pakraca 1906. godine u secesijslom stilu. Kad je nacionalizacijom oduzeta vlasniku i pripala državi, sa fasade su skinuti svi ukrasi koji s podsjećali na ‘građansko’, a fasada zgrade je pojednostavljena u duhu modernizma. U duhu funkcionalnog modernizma sagrađena je većina lokala Budućnosti. Pogled na arhitekturu daje nam uvid u njezin tretman u prošlosti, a trenutno zatečeno stanje na dobar način reflektira društveni moment sadašnjeg vremena. U statusu quo, postavlja se pitanje je što je sljedeće. Na malom lokalnom primjeru, ove fotografije predstavljaju metaforu svih tranzicija u kojima se kao društvo trenutno nalazimo. Kroz povijest smo trpjeli mnoge promjene sustava koji su jedni druge nasilno potiskivali. Rezultat tih konstantnih turbulencija je da na kraju ostajemo oslabljeni, dezorijentirani, marginalizirani”, stoji u najavi izložbe koja ostaje otvorena do 18. rujna.
Još malo o prostorima
Festival fotografije Organ Vida pokazat će odabrane dokumentarne fotografije koje su se izdvojile među 390 umetničkih projekata pristiglih na natječaj raspisan na temu Prostori. Prema odluci međunarodnog žirija finalisti 5. Organa Vida su: Jeppe Bøje Nielsen (Danska), Kai Löffelbein (Njemačka), Sarker Protick (Bangladeš), Venetia Dearden (Velika Britanija), Asmita Parelkar (Indija), Mario Pućić (Hrvatska), Maite Caramés (Španjolska), Franky De Schampheleer (Belgija), Justin Barton (Velika Britanija) i Michele Palazzi (Italija). Njihovi umjetnički projekti bit će izloženi za vrijeme trajanja festivala u Galeriji Bačva (HDLU). Osim finalista, Organ Vida posjetit će i trenutno dva najjača fotografska imena u svijetu: Gareth Phillips (Wales), član fotografskog kolektiva MJR iz New Yorka i međunarodno nagrađivani fotograf te Ciril Jazbec (Slovenija), fotograf koji je ove godine na najpoznatijem festivalu fotografije u Francuskoj The Rencontres d’Arles proglašen najboljim u kategoriji Photo Folio Review sa serijom fotografija Waiting to Move, s kojom je osvojio i prestižnu nagradu Leica Oskar Barnack Newcomer. Festival se održava od 16. do 21. rujna, a dan prije službenog otvorenja festivala, 15. rujna u 20 sati, fotografski kolektiv Belgrade Raw iz Beograda u AKC Medika predstavit će presjek fotografskih radova u posljednje četiri godine. Program Artist Talk, vodstvo ovogodišnjih finalista 5. Organa Vida po izložbi Prostori, održat će se u Galeriji Bačva 17. rujna od 15 do 18 sati, Open Show Zagreb, projekcije fotografskih radova Cirila Jazbeca, Asmite Perelkar, Maite Caramés, Justina Burtona i Garetha Philipsa 19. rujna u 20 sati na livadi HDLU-a, a razgovor s umjetnicom Mašom Bajc na temu Osjećaj prostora 20. rujna u kinu Europa s početkom u 19 sati. Na 5. Međunarodnom festivalu fotografije održat će se i tri radionice koje će voditi Saša Kralj, Isidora Nikolić i Luka Knežević-Strika te Dario Dević. Prezentacija radova s radionica održat će se u AKC Medika u subotu, 21. rujna u 19 sati.
Par naslova nadolazećeg ZFF-a
Zagreb Film Festival ove godine se odvija od 20. do 27. listopada u već poznatim no digitaliziranim kinima Europa, Tuškanac i MSU, ali i na još jednoj novoj lokaciji - Zagrebačkom Kazalištu Lutaka koje će na tjedan dana prikazivati ponajbolje prve i druge filmove dokumentarne produkcije. Glavni program kao i dosad donosi dugometražne i kratkometražne igrane filmove te dokumentarce među kojim treba izdvojiti meksički film After Lucia redatelja Michela Franca. Riječ je o naslovu u čijem je fokusu odnos između oca i kćeri nakon smrti majke koji na vrlo uvjerljiv način film propituje nošenje s gubitkom kao i temu nasilja među mladima u školi. Spomenuti film na festivalu u Cannesu dobio je nagradu Un Certain Regard. Na programu je i domaći uradak Vidimo se za godinu dana u režiji Marka Stanića. U središtu priče je Paula koja je film o oboljelima započela raditi kao scenaristica, da bi vrlo skoro sama doznala da boluje od raka dojke i tako završila kao jedna od glavnih likova ove snažne i upečatljive ženske priče. Program "Moj prvi film" ove je godine fokusiran na Poljsku i donosi pet prvijenaca prominentnih poljskih filmskih autora poput Krzysztofa Kieślowskog, Andrzeja Wajde i Romana Polanskog, a u programu Velikih 5 prikazat će se filmovi iz Španjolske, Francuske, Italije, Njemačke i Velike Britanije. Iz potonje zemlje stiže The Past, novi film izuzetnog iranskog redatelja Asghara Farhadija, koji je za svojih šest dugometražnih filmova osvojio preko 50 nagrada (njegov Nader i Simin se rastaju bio je prvi iranski film koji je 2012. osvojio nagradu Oscar za najbolji strani film). The Past se bavi raspadom braka između Francuskinje i Iranca koji nastoje finalizirati razvod. U naslovnoj muškoj ulozi nastupa Tahir Rahim, višestruko nagrađen za ulogu u filmu Prorok, a u ženskoj ulozi Bérénice Bejo, nominirana za Oscara za film Umjetnik