Burza neovisnih kazališta
Pod sloganom Izbori se za kazalište! održat će se treća po redu Burza Mreže neovisnih kazališta i kazališnih družina u zagrebačkom kazalištu Mala scena.,
Ova manifestacija održat će se od 12. do 14. travnja, a javnosti će predstaviti jedanaest kazališta i njihovih ostvarenja namijenjenih svim uzrastima.
Osim predstava, Burza Mreže neovisnih kazališta i kazališnih družina u Republici Hrvatskoj ove će godine u svom programu ponuditi i jedinstvenu aukciju kazališnih kostima, rekvizita i drugih artefakata. Program će se u petak 12. travnja u 21 sat otvoriti predstavom Planet art – Prekidi. U subotu, 13. travnja, program se nastavlja nizom dječjih predstava, a dan završava s Bacačima sjenki i izvedbom predstave MŽŽM (muški za žensku publiku). Program u nedjelju također je posvećen predstavama za djeci, ali i odrasle, a manifestacija se zatvara predstavom Playdrama – Picasso.
Fotografija nekad i sad
Izložba 1’00 X Francuska- Francuska fotografija od počela do naših dana može se do kraja mjeseca ožujka pogledati u Modernoj galeriji u Zagrebu (Andrije Hebranga 1). Radovi predstavljeni na izložbi izabrani su iz triju najznačajnijih svjetskih javnih fotografskih zbirki (Bibliothèque National de France, Musèe d’Orsay, Centre Georges Pompidou) te iz brojnih drugih državnih i privatnih kolekcija. “Stotinu izloženih fotografija zanimljiv su i poticajan uvid u razvoj fotografskog medija od samoga njegova počela do danas. Izložene francuske fotografije predstavljaju sve presudne točke tehnološkog i koncepcijskog razvoja te posebne likovne discipline u umjetnosti od najstarijeg svjetlosnoga zapisa Nicèphorea Nièpcea iz 1826. godine pa do danas. Od spomenute Nièpceove heliografije, kronofotografije Etinnea - Julesa Mareya iz 1883. i autokroma Etiennea Clémentela iz 1916. godine, neprekidno se skraćivalo vrijeme ekspozicije i povećavale mogućnosti izrade kopija pa se fotografija počela koristiti u komercijalne, političko-propagandne i znanstvene svrhe. Majstori poput Mayer i Piersona ili pak Félixa Nadara bilježe kontinuirane društvene i socijalne promjene toga doba, osobe, ali i zanimljive vizure Pariza i francuskog sela. Fotografijom se i služe i bave i znanstvenici i umjetnici pa izložba tako obuhvaća i fotografske portrete velikana poput pisca Charlesa Baudelairea ili slikara Henryja de Toulousea Lautreca. Fotografije velikih slikara poput Edgara Degasa i Pierrea Bonnarda svjedoče o bliskosti dvaju likovnih izričaja, a surealistički eksperimenti Mana Raya i Dore Maar zapravo ih sjedinjuju. Za svjetsku je povijest novinarstva značajan doprinos francuskih fotoreportera poput Janine Niépce i Sabine Weiss, modnih fotografa poput Franka Horvata ili pak novinskih foto-agencija poput Magnuma i posebice jednog od njezinih osnivača, velikoga majstora life fotografije Henrija Cartiera Bressona. Zaključujući 20. stoljeće umjetnici poput Valérie Belin ili Franka Perina ostvaruju slike ili pak instalacije transformacijama fotografskog medija. Tekstualna interpretacija svakoga izloška i autora posebna je pak prilika za upoznavanje fotografskih tehnika, tema i shvaćanja u Francuskoj, ali i u svijetu općenito.” Autorica izložbe je Sophie Schmit, povjesničarka umjetnosti, novinarka i kustosica.
O kinematografijama s margine
Novi broj Hrvatskog filmskog ljetopisa donosi temat posvećen Dini Iordanovoj, filmologinji koja se u svom radu fokusirala na kinematografije Istočne Europe i Balkana. Tekst Margina kao fokus u radovima Dine Iordanove otvara temat u kojem se mogu pročitati i prijevodi radova Dine Iordanove Kinematografija na periferiji: uzdignuće ruba, Digitalni prekid: tehnološka inovacija i globalno kolanje filma te Žene u novoj balkanskoj kinematografiji: preživljavanje na margini. Redovita filmska rubrika Iz povijesti hrvatskoga filma predstavlja studije Mladena Burića o digitalnoj restauraciji filma Lisinski, Ivan Velisavljević piše o žanrovskom modelu filmova Živorada Tomića, a Arsen Oremović o hrvatskom filmu i marketingu. Broj donosi i tekst Lucije Zore o audiovizualnoj politici Europe te metodičku analizu filma Djeca raja Majida Majidija koju potpisuju Ana Đordić i Jelena Modrić. Novi broj donosi i recenzije filmova s jesenskog kinorepertoara. O filmovima Alpe, Barbara, Ljubav, Marina Abramović: umjetnica je prisutna, Pismo ćaći, Rimu, s ljubavlju, Skyfall, Snjegovi Kilimandžara, Sonja i bik, Ubojiti Joe i Zaustavljeni pišu redoviti suradnici Mario Slugan, Dragan Jurak, Višnja Pentić, Feđa Gavrilović, Boško Picula, Dragan Rubeša, Tomislav Šakić, Petra Vukelić i Vanja Kulaš. Povodom izlaska ovog 72. izdanja Hrvatskog filmskog ljetopisa, u petak, 29. ožujka u 18 sati u maloj dvorani kina Tuškanac održat će se tribina o Dini Iordanovoj. Na tribini će gostovati Etami Borjan te redateljica i producentica Dana Budisavljević, a voditelj tribine je Nikica Gilić.
Demokracija pred izazovima vremena
“Deficiti demokracije” naziv je nove tribine u organizaciji Trećeg programa Hrvatskog radija koja će se održati 28. ožujka u 20 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5). O deficitima demokracije i njezinom potencijalu kao političke platforme s prisutnima će raspravljati Tonči Kursar, Stjepo Bartulica, Emina Bužinkić i Mislav Žitko. Moderator tribine je Bojan Munjin.
Polazište za čekanje
Tema filma mlade redateljice Maše Drndić je riječki autobusni kolodvor, jedno posve živopisno mjesto, neobično neadekvatno za funkciju kojoj služi. Riječki kolodvor naprosto je premalen za potrebe razvijenog grada, pogotovo imajući u vidu njegovu ključnu ulogu u regionalnom transportu u nekim dijelovima godine. No, pošto oko kamere bilježi ono što u realnosti ostaje nerijetko nezamijećeno, tako lica radnika, putnika, prolaznika te sveopći kaos ovog mjesta, pričaju jednu drugu priču ovog dotrajalog sistema.
Rođena 1982. godine, Maša Drndić je diplomirala na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci te magistrirala na Baltic Film and Media School u Tallinnu. Osim spomenutog filma Polazište za čekanje koji će se prikazivati 28., 29. i 30. ožujka u 18 sati u riječkom Art kinu Croatia, Maša Drndić autorica je nekoliko kratkometražnih i srednjemetražnih dokumentarnih te eksperimentalnih filmova: Moj Beograd, In the Shadow, Detashe, A couple of stories before the departure (u koautorstvu s Inese Tīkmane), Factory in progress. Kao snimateljica, montažerka i scenaristkinja potpisuje preko deset kratkih i srednjemetražnih igranih filmova.