Utopija demokracije
Nakon niza prosvjednih valova u posljednjih nekoliko godina (od Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka preko New Yorka do Frankfurta, Londona, Atene, Sofije, Zagreba i drugih dijelova Europe) kojima je cilj prisiliti vladajuće strukture da rade za opći interes, teško je ustvrditi da su postignuti konkretni pomaci osim uspostave novog političkog subjekta – aktivnih i odgovornih građana. U srži svih tih pobuna kriju se stvarne manifestacije demokracije koje oportunizam vladajućih elita uspješno apsorbira bez posljedica za uspostavljene omjere moći. Konačna “demontaža” mita o demokraciji ozbiljnu raspravu o političkim i utopijskim potencijalima demokracije čini neizbježnom. Nužno preispitivanje uloge države u ovim procesima dovodi do pitanja što je ustvari nedemokratično u sustavima koji se nazivaju demokratičnima te kako izgraditi istinsku demokraciju. Je li demokracija nedostižna ili ostvariva utopija? Je li ona ideal nužan za svaku emancipacijsku borbu? Na tragu ovih pitanja i prateći aktualne društvene izazove, od 4. do 18. svibnja u kinima Europa i Grič te kazalištu ZKM održat će se 6. Subversive Festival pod krovnom temom Utopija demokracije.
Bogat sadržaj ovogodišnjeg izdanja – na kojem će gostovati oko 300 aktivista, intelektualaca, članova nevladinih organizacija, redatelja i umjetnika iz regije i čitavog svijeta – odvit će se u nekoliko programskih cjelina: Subversive Film Festival, Balkan Forum i Subversive Forum – platforme za alternativne društvene mobilizacije; Sajam knjiga (u sklopu kojeg će se odvijati Subverzivna književnost – angažirani književni program i SubLit Café – čitanja i razgovori s književnicima) te Međunarodna konferencija Utopija demokracije na koju već tradicionalno dolaze najvažnija imena suvremene kritičke misli: osim Slavoja Žižeka, neki od ovogodišnjih izlagača su i Silvia Federici, Chantal Mouffe, Berard Stiegler, Maurizio Lazzarato, Yanis Varoufakis, Franco Bernardi Bifo, Tariq Ali, Erik O. Wright, Costas Douzinas, vođa grčke Syrize Aleksis Cipras, ali i bolivijski potpredsjednik Álvaro García Linera.
Petnaestodnevni Subversive Festival započinje filmskim programom koji se održava u prvom tjednu i donosi 50-ak naslova u nekoliko sekcija. Ovogodišnja je novost službeni natjecateljski program koji će ponuditi izbor recentnih europskih i svjetskih igranih i dokumentarnih filmova tematski vezanih za ovogodišnji festivalski fokus – utopiju demokracije. Natjecateljski će program otvoriti istočnoeuropska premijera dokumentarnog filma Pervertitov vodič kroz ideologiju uz prisustvo autorice Sophie Fiennes. U ovom nam konceptualnom dokumentarcu Slavoj Žižek – kroz filmske klasike kao što su Scorseseov Taksist, i Kubrickov Full Metal Jacket te kroz pokoje ostvarenje B-produkcije kao što je Carpenterov Oni žive – ukazuje na ideologiju čiji “skriveni univerzalni okvir mora biti raskrinkan kako bi priliku dobile oslobađajuće političke promjene”.
Pored natjecateljskog programa, premijerno će se prikazati deset epizoda dokumentarnog serijala Neispričana povijest Sjedinjenih Država trostrukog oskarovca Olivera Stonea, ovogodišnjeg gosta Subversive Film Festivala. Iako je najpoznatiji po svojim holivudskim igranim filmovima, ovdje će govoriti o svom političkom angažmanu u sklopu okruglog stola na kojem će nastupiti s Tariqom Alijem. Dokumentarni je projekt Neispričana povijest Sjedinjenih Država Oliver Stone opisao kao najambiciozniju stvar koju je ikada učinio, sasvim sigurno u dokumentarnoj formi, a možda i u igranoj.
Uz niz predavanja i razgovora s gostujućim redateljima popratni filmski program uključuje i retrospektivu pod nazivom Chris Marker – Mjesto oproštaja. Radi se o hommageu filmskom velikanu koji nas je napustio sredinom prošle godine u svojoj 91. godini, a koji je za života stajao na braniku “umjetničke ljevice”. Osim toga, popratni program donosi i sekciju Queer izvan svoja četiri zida. Riječ je o izboru filmova koji angažirano, ali i estetski promišljeno, spajaju političko i seksualno, privatno i javno, duhovno i svjetovno.
Subversive Festival i ove godine nastoji ponuditi prostor za ozbiljno političko promišljanje društva i aktivističke iskorake s ciljem lokalne, ali i globalne promjene odnosa moći.
Ekološke granice ekonomskog rasta
“Dosta? – prirodna ograničenja ekonomskog rasta” naziv je rasprave koju organizira Grupa 22. Kao što je jasno iz naziva, u sklopu rasprave otvorit će se pitanja koja se tiču perspektive razvoja u stoljeću u kojem će se društvo suočiti s ekološkim granicama ekonomskog rasta koji se temelji na prirodnim resursima. Predispozicije Hrvatske po globalnim pokazateljima razvoja i ekološkog otiska povoljne su kada je u pitanju zaokret ka drukčijoj razvojnoj paradigmi – ekonomiji koja nastoji omogućiti materijalnu osnovu dobrobiti što širem spektru građana, uz strateško smanjenje opterećenja globalnih i lokalnih prirodnih sustava. Uvodna predavanja održat će Igor Matutinović (ekološki ekonomist i voditelj ureda GfK istraživanja tržišta u Hrvatskoj) i Brian Davey (nezavisni ekološki ekonomist i suradnik Instituta za održivu ekonomiju FEASTA iz Dublina), a kroz debatu će se raspraviti o interdisciplinarnom pogledu na ograničenja ekonomskog rasta u promišljanju budućnosti. Dva uvodničara, ekološki ekonomisti, predstavit će različita viđenja strategija koje bismo mogli usvojiti kako bi zadovoljili materijalne potrebe stanovništva i ekološka ograničenja. Rasprava će se voditi na engleskom jeziku, održava se u srijedu, 24. travnja, u 20 sati u kino dvorani Tehničkog muzeja u Zagrebu. Grupa 22 posvećena je razvijanju modela socijalno pravednih, demokratskih i materijalno održivih društava za 22. stoljeće. Ovo je druga rasprava u nizu događaja 2013. godine koje Grupa 22 organizira na teme kao što su minimalni zajamčeni socijalni dohodak, razlikovanje pojmova rasta i razvoja, značajke suvremenog kapitalizma, produbljivanje demokracije, politika emancipacije, zaštita i razvoj zajedničkih dobara.
Putovima imigranata
Projekt pod nazivom “Bez spomenika radu i useljavanju” autorice Kristine Leko serija je umjetničkih intervencija u Anninoj četvrti u Grazu. U suradnji s povjesničarima Joachimom Heinzlom i Leom Kühbergergerom te u s antropologinjom Judith Laister, studentima i studenticama europske etnologije kao i stanovnicima četvrti Annenviertel – tradicionalnoj radničko-imigrantskoj četvrti, rezultirao je tekstualnim intervencijama u javni prostor na “drugoj strani” Mure. Doseljeni radnici su kroz prošlost u Anninoj četvrti ne samo stanovali nego se i organizirali, boreći se za socijalna prava i napredak. Tako je jedan veliki dio grada do danas bio i ostao useljenički. Ovaj, iako umjetnički, projekt uključuje javnu diskusiju o integraciji stranaca te performativno-kritički postavlja narative stranaca te njihove biografije unutar konteksta starije radničke povijesti. U projekt je uključeno deset lokacija. Među njima je ulica Pflastergasse u kojoj su u 16. stoljeću živjeli talijanski građevinski radnici, koji su izgradili većinu današnje arhitektonske baštine Graza, a tada su kao katolici bili izloženi netrpeljivosti domaćeg većinski protestantskog stanovništva. Zatim Idlhofgasse 36, lokacija na kojoj je u dvadesetim godinama prošloga stoljeća bilo sjedište štajerskih anarhista, s društvenim prostorijama, vrtićem i izdavačkom kućom. Otvorenje ovog projekta za javnost ujedno je i alternativna prvomajska povorka i održat će se u srijedu 1. svibnja u 15 sati, ispred jedne od lokacija - Griesgasse 50, Graz 8020. Ploča na ovom mjestu obilježava davno zatvoreni gril-lokal Kadira Smailovića koji je krajem devedesetih bio poznat kao najbolji imbiss od Tirane do Helsinkija te bio važno mjesto u bosanskoj i ex-Yu zajednici u Grazu. Ova alternativna prvomajska povorka zamišljena je kao participacijski happening čitanja tekstova s megafonima, a završava kurdskom tradicionalnom juhom i druženjem u Kurdistanskom informativnom centru.
Pomalo marginalizirani žanr
ETNOFILm je festival koji donosi izbor iz međunarodne etnografske dokumentarne produkcije, koncipiran kao mjesto razmjene ideja na temu vizualnih istraživanja kulture; od 24. do 27. travnja u Multimedijalnom centru grada Rovinja moći će se, uz teme uobičajene za etnografski dokumentarni film, pogledati i filmovi koji tematiziraju katalonsku borbu za autonomiju prevedenu na nogometni jezik, primjer stigmatizacije bolesnika u Australiji te intimne portrete vodnjanskog umirovljenika u filmu Drug Ferlin. Natjecateljski dio programa upotpunit će i selekcija filmova u suradnji s Festivalom eksperimentalnog filma 25FPS, u sklopu koje će se moći pogledati i film koji neodoljivo priziva u sjećanje velikana etnografskog filma Jeana Roucha. ETNOFILm produbljuje problematiku vezanu uz antropološku “krizu reprezentacije”, rada na terenu te produkcijskih i distribucijskih uvjeta ovog pomalo marginaliziranog žanra, a projekcije filmova prate razgovori s autorima. Festivalu prethodi međunarodna radionica vizualne antropologije koja je ove godine posvećena hipermediji. U Rovinj dolazi pionir na polju hipermedije i interaktivnih etnografskih filmova, profesor Peter Biella sa Sveučilišta u San Franciscu, koji će svoje iskustvo podijeliti s polaznicima.