O planovima za budućnost znanstvenih istraživanja slavenske sakralnosti i mita u prostoru na našim područjima
Nakon desetoljetnog istraživanja i brojnih interdisciplinarnih otkrića tragova stare pretkršćanske slavenske/hrvatske vjere na našem području organizirana je manifestacija Perunu u pohode u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 7. do 31. listopada 2014. godine. Što je točno manifestacija predstavila i koji su planovi za budućnost znanstvenih istraživanja slavenske sakralnosti i mita u prostoru na našim područjima, pojašnjava voditelj projekta Veseljko Velčić.
Manifestacija i istoimena izložba Perunu u pohode održana je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a u suradnji s Katedrom Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga. Kao voditelj manifestacije i projekta Perunu u pohode biste li, gospodine Velčić, ukratko objasnili čitateljima Zareza ciljeve navedene manifestacije?
U suradnji sa stručnim djelatnicima i glavnom ravnateljicom NSK-a Dunjom Seiter-Šverko, uspio sam realizirati osnovni cilj te manifestacije: da se po prvi put u Republici Hrvatskoj objave rezultati znanstvenih istraživanja i tumačenja tragova stare pretkršćanske vjere Slavena/Hrvata na hrvatskom području.
Prvi dan manifestacije bio je uokviren predavanjem emeritusa Vitomira Belaja i njegova sina Jurja Belaja o otkrićima topografije hrvatske mitologije predstavljenima u njihovoj interdisciplinarnoj knjizi Sveti trokuti – topografija hrvatske mitologije, objavljenoj ove godine. Između ostalih bitnih otkrića, u knjizi je navedeno čak dvadeset područja svete tročlane prostorne strukture (Perun, Mokoš, Veles) unutar Republike Hrvatske. Zbog značaja tih otkrića dan je prijedlog o osnivanju Koordinacijskog odbora sastavljenog od znanstvenih stručnjaka i dvanaest radnih grupa koji je dobio značajan odaziv. Cilj je izgradnja spomen-obilježja Perunovih svetišta u Republici Hrvatskoj.
Istoga je dana otvorena i izložba Perunu u pohode – desetljeće znanstvenih otkrića Perunovih svetišta u Republici Hrvatskoj (od 2004. do 2014.). Stručni djelatnici NSK-a analizirali su bibliografiju i izvore kojima su se koristili autori knjiga predstavljenih na izložbi. Prema tim izvorima, došli su do spoznaje da se radi o oko 1000 knjiga iz raznih slavenskih zemalja, a koje obrađuju podatke o Perunu i staroj vjeri Slavena. NSK ima u planu prikupiti i digitalizirati sve te izvore koji će biti dostupni te ponuditi te informacije i znanje i široj javnosti.
Prema mom prijedlogu, izložba u NSK-u proširena je i recentnijim izdanjima. Osim već spomenute knjige oca i sina Belaja, tu su dodane i dvije knjige Radoslava Katičića. Godine 2013. Školska knjiga je, na inicijativu Ante Žužula, objavila Hrvatski jezik, a ove 2014. knjiga Vilinska vrata – i dalje tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, objavljena je u nakladi Matice hrvatske i Ibis grafike. Katičić je zadnjeg dana manifestacije (28. listopada) objavio da radi na svojevrsnoj sintezi do sada predstavljenih istraživanja i analiza svetih pjesama naše pretkršćanske starine i da će sinteza biti objavljena pod nazivom Naša stara vjera.
Kroz slavensku sakralnost stupamo u hrvatski mit u prostoru
Opsežna znanstvena istraživanja pokrenuta su nakon otkrića Perunova svetišta na brdu Perun i zaseoka Trebišća na Učki 2004. godine te su rezultirala brojnim bitnim znanstvenim radovima. No među najbitnijima ubrajamo knjige Radoslava Katičića. Znanstvena metoda koju je Katičić koristio stvarajući svoje knjige popularno se naziva filološkom arheologijom. O čemu je točno riječ?
Godine 2004. Odsjek za etnologiju i kulturnu antroplogiju FFZG-a i Katedre čakavskog sabora Općine Mošćeničke Drage formirali su radnu grupu znanstvenika i studenata odsjeka, kako bi istražili “tamna stoljeća” (7. i 8. stoljeća) dolaska hrvatskih plemena na ovo područje. Nakon dvogodišnjeg istraživanja i otkrića Perunova svetišta na obroncima Učke, a pod pokroviteljstvom HAZU-a i podrškom Matice hrvatske, objavljene su sljedeće knjige: Mošćenički zbornik (2006.) sa studijama Vitomira Belaja o mitu u prostoru, Radoslava Katičića o Perunovom svetištu iznad Mošćenica, Mislava Ježića o indoeuropskoj pozadini Perunova kulta, kao i Tome Vinšćaka o višestrukim etnološkim terenskim istraživanjima na području Peruna i Trebišća. Nadalje, izdan je Hod kroz godinu – pokušaj rekonstrukcije prahrvatskog mitskog svjetonazora (2. dopunjeno i izmjenjeno izdanje, 2007.) Vitomira Belaja i knjige Radoslava Katičića: Božanski boj (2008.), Zeleni lug (2010.), Gazdarica na vratima (2011.), sve s podnaslovom – Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, a glavni urednik svih triju knjiga bio je Tomo Vinšćak.
U uvodima svojih knjiga, Katičić je opisao takozvanu metodu filološke arheologije. Na temelju malobrojnih, ali vrlo značajnih jezičnih ulomaka, a putem metode etimologije (za analizu fonetskih i semantičkih procesa povijesti riječi), u konačnici je rekonstruiran odnos prema životu, svijetu i duhovnosti naše pretkršćanske davnine. Sam Katičić je rekao: “Može se reći da je to nov i još neuobičajen pristup etimologiji koji u prvi plan postavlja njenu relevantnost za kulturu, i to ne samo jezičnu.” U analiziranim tekstovima zapisane usmene književnosti svih naroda slavenskog jezika prikazuju se jasni dijelovi praslavenske sakralne poezije obredne prirode. Te obredne pjesme navode na tragove o središnjem mitu sukoba boga gromovnika Peruna i boga stoke, zemlje, vode i skrbnika mrtvih Velesa, mitskom vjenčanju djece gromovnika Peruna i Mokoši (Jurja/Jarila i Mare/Morane), mitskim predodžbama o Veloj/Velikoj Majci Mokoš. Otkrivanjem kulturne baštine Slavena, značenja baltičkih izvora i dokumenata, analizom obrednih pjesama dubokih praslavenskih, baltoslavenskih, te na kraju i najstarijih indoeuropskih korijena pretkršćanske starine, Katičić je uistinu “iskopao” temelje za rekonstrukciju naše pretkršćanske starine.
Osim njegova istraživanja, moramo napomenuti i rezultate koji daju toliko bitan interdisciplinaran znanstveni pristup toj temi. Ti su rezultati polučeni putem iscrpnih znanstveno istraživačkih radova gore već navedenih znanstvenika, no i Vladimira Petera Grossa (povijest umjetnosti), Jurja Belaja (arheologija), Ante Miloševića (arheologija i povijest umjetnosti) i mnogih drugih uvaženih kolega suradnika.
Svantevid iz Žrnovnice
Na manifestaciji je održano i predavanje Ante Miloševića Tragovi starih vjerovanja u kršćanstvu ranoga srednjeg vijeka, prema njegovoj istoimenoj knjizi tiskanoj prošle godine. U knjizi se, između ostalog, govori i o redatiranju konjaničkog reljefa iz Žrnovnice u 8. st. (prvo datiranje je bilo 11. st.). O kakvom je reljefu riječ i što se smatra da reljef predstavlja?
U svojoj knjizi objavljenoj prošle godine, Ante Milošević je interdisciplinarnom metodom otkrio i analizirao određene materijalne ostatke ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj, posebice u Dalmaciji. Otkrića iz te knjige je predstavio i brojnoj publici u NSK-a u drugom tjednu manifestacije (17. listopada).
U prvom dijelu knjige na osamdeset stranica predstavlja analizu likovnih, ikonografskih osobina i nalazišta, te daje procjenu o vrijednosti reljefa iz Žrnovnice: “Reljef iz Žrnovnice svakako je značajan za todobnu umjetnost Europe, posebno za onaj njen segment koji je relevantan za prostrani slavenski svijet u kojem do danas, koliko znamo, nije ostala sačuvana nijedna slika koja na ovakav način pokušava predočiti mitološki božanski boj Peruna i Velesa koji stoje na vrhu staroga slavenskog Panteona.” U drugom i trećem dijelu svoje knjige analizira Križić iz Nina, odnosno njegovim riječima: “Nasuprot stilizirane ljudske obrazine i figure – na brončanom pozlaćenom okovu konjske orme – uistinu je prikaz Svantovita, koji je, kako se tumači, hipostaza slavenskoga boga Peruna. Realno je zaključiti da je ovdje riječ o nalazu koji svojom starinom seže u doba prije nego li su Slaveni u Dalmaciji primili kršćanstvo."
Perunove topografije
I za kraj, recite nam kako se planira provoditi projekt istraživanja i izgradnje modela za obilježavanje pretkršćanske slavenske topografije na hrvatskom području?
Ciljevi i zadatci koordinacijsko-strateškog odbora i radnih grupa orijentirani su na drugu fazu projekta (od 2015. do 2020.) koja se odnosi na obilježavanje Perunove topografije, odnosno obilježavanja toponimije pretkršćanskih mitskih i vjerskih predodžaba.
Koordinacijski odbor biti će podijeljen na dvanaest radnih grupa. Prva glavna grupa bit će usmjerena na određivanje strategije istraživanja i prezentacije ostataka pretkršćanskih vjerskih predodžaba Slavena/Hrvata u Republici Hrvatskoj; druga grupa bit će usmjerena na provedbu interdisciplinarnog znanstvenog istraživanja koja se tiču temelja hrvatske opstojnosti; treća grupa imat će zadatak realizirati daljnja arheološka istraživanja na lokalitetima Perunovih svetišta; četvrta grupa bit će usmjerena na suradnju sa svim prvenstveno slavenskim i baltičkim zemljama, a onda i indoeuropskim, te organizaciju sveslavenskih (ili balto-slavenskih) znanstvenih susreta i izmjene iskustva. Nadalje, peta radna grupa bit će usmjerena na stvaranje i organizaciju poslijediplomskog studija za proučavanje slavenske mitologije; šesta grupa bit će orijentirana na izradu dokumentacije za dugoročne projekte koje osiguravaju EU fondovi; sedma grupa bit će zadužena za rad na medijskoj prezentaciji rezultata istraživanja te za izdavanje tiskanih i elektroničkih djela koja će nastati kao rezultati istraživanja; osma grupa bit će usmjerena na osnivanje muzeja i muzeja na otvorenom; deveta na rad na analizi literature, izradu bibliografije te digitalizaciju sadržaja; deseta grupa će izraditi prijedloge za zaštitu i očuvanje nematerijalne kulturne baštine sukladno UNESCO-ovoj konvenciji; jedanaesta grupa bit će usmjerena na suradnju s umjetnicima, a dvanaesta na osnivanje “Perunovih centara” u županijama za istraživanje i prezentaciju Perunovih svetišta u određenim gradovima/općinama u kojima su u prostoru i tradicijskim ostacima otkriveni mitovi stare vjere.
Osim toga u planu je formiranje udruge na razini Republike Hrvatske, a koja bi bila pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i koja bi bila nadležna za sve projekte i skupine navedene do sada.
Ukoliko u nekim od navedenih radnih grupa netko vidi svoj profesionalni interes ili osobni afinitet, dobrodošao/dobrodošla je pridružiti se ovom projektu.