Platforma civilnog društva za interkulturalni dijalog

Proglašavanjem neke godine ili desetljeća određenim događajem (na primjer, godina obrazovanja, pismenosti, svjetsko desetljeće kulturnog razvitka itd.), međunarodne organizacije, osobito iz sustava Ujedinjenih naroda, žele upozoriti međunarodnu zajednicu na važnost izabrane teme za uravnoteženiji razvoj svijeta i potaknuti je na pronalaženje novih načina u ostvarenju tog cilja. Ponekad u prvi plan izbijaju manifestacijski oblici, nedovoljno se angažira civilno društvo, kulturne, znanstvene i obrazovne institucije koje bi trebale biti u središtu, ostaju na marginama, te poticaji za promjenom i poboljšanjem koji bi došli “iznutra”, izostaju, efekti su slabi, a proklamirana godina brzo se zaboravlja.

Sljedeću godinu (2008.), Europska unija proglasila je u prosincu 2006. Europskom godinom interkulturnog dijaloga. Velik broj migranta u europskim zemljama (spomenimo samo podatak da je svaki deseti stanovnik u razvijenim zemljama migrant) i intenzivna mobilnost ljudi potaknuta procesima globalizacije, među glavnim su razlozima za ovu odluku. Cilj je Europske godine jačati razumijevanje i poštivanje kulturne raznolikosti između svih stanovnika Europe, kao i njihove sposobnosti da upravljaju i koriste se kulturnom raznolikosti. Procesi europske integracije suočavaju se u novije vrijeme s novim izazovima, osobito u promicanju “jedinstva u raznolikosti”, što postaje sve značajnija dimenzija u djelovanju Europske unije. Upravljanje kulturnom raznolikosti postavlja se pred Europsku uniju kao imperativ, a moguće ga je provoditi jedino putem interkulturnog dijaloga na svim socioekonomskim razinama, u transsektorskoj i transnacionalnoj perspektivi. Premda stručnjaci ističu da je kultura nedovoljno zastupljena u europskim programima, ipak je realiziran postupni napredak (ugovori iz Maastrichta i Amsterdama uvode zasebne članke o kulturnoj suradnji na razini Europske unije) u financiranju programa kulture u okviru Unije. Konačno, i najnovija opsežna studija o ekonomiji kulture u Europi koju je naručila i objavila Europska komisija i o kojoj smo pisali u posljednjem prošlogodišnjem broju Zareza, redefinira brojna pitanja “kulturnog sektora” i ističe važnost njegova uključivanja u prioritetne pravce razvoja Europske unije.

Uloga civilnog društva u promicanju interkulturnog dijaloga

Kako Europska godina interkulturnog dijaloga ne bi ostala samo na manifestacijskoj razini (a pogotovo ne na razini usporednih, paralelnih događanja koja se međusobno ne bi doticala niti umrežavala), Europska kulturna fondacija i Europski forum za umjetnost i nasljeđe (EFAH) inicirali su osnivanje Platforme civilnog društva za interkulturni dijalog. Platforma civilnog društva trebala bi isticati prakse interkulturnog dijaloga u prostorima koji se odlikuju najvećom raznolikosti, a to su prije svega urbane sredine u kojima je etnička raznolikost rezultat novih i starih migracijskih tokova. Platforma je inicijativa kulturnog sektora, ali je značajno da će joj partneri biti organizacije koje rade u drugim sektorima, kao što su obrazovanje, mladi, ljudska prava, socijalne službe, migracije, što znači da će se, s namjerom razvijanja prakse interkulturnog dijaloga, uspostaviti transsektorska suradnja kao ključna u radu Platforme.

Aktivnosti Platforme bit će usmjerene na jačanje utjecaja i efikasnosti Europske godine interkulturnog dijaloga u smislu njezinih trajnih rezultata, razvijanja integrativnih strategija, mobilizacije svih zainteresiranih sektora, te većeg utjecaja na kulturne politike i odlučivanje. Tematski će u središtu biti kulturna raznolikost (na primjer, uloga umjetnosti u interkulturnom dijalogu, povezivanje umjetnosti s drugim sektorima). Očekuju se odgovori na pitanje kako civilno društvo može iskoristiti raznolikost kao glavni socioekonomski resurs, pa se Platforma smatra i forumom za rasprave i razmjenu mišljenja.

Interkulturna kompetencija

Brojne međunarodne kulturne organizacije počele su s pripremama svojih aktivnosti u okviru Europske godine interkulturnog dijaloga. Europski kulturni parlament održat će svoj sljedeći skup na temu interkulturnog dijaloga, kao i Kongres europskih pisaca, te Udruga europskih festivala. I na nacionalnoj razini (gradovi, regije) vode se rasprave o aktivnostima u okviru Europske godine, te će se, najvjerojatnije, platforme ili neki drugi oblici za promicanje interkulturnog dijaloga koje će potaknuti civilno društvo, osnivati tijekom ove i sljedeće godine.

Dosadašnje rasprave i osnivanje Platforme civilnog društva za interkulturni dijalog pokazuju da 2008. ne bi trebala biti obilježena manifestacijskim oblicima, nego prije svega problemskim pristupom. Struktura europskih društava konstantno je u promjeni i osnovno je, ističe Therese Kaufmann iz eipcp mreže, zapitati se o interkulturnoj kompetenciji, odnosno “sposobnosti ophoditi se na primjeren način s drugim kulturama”. Za Kaufmann to prije svega znači govoriti s (migrantima), a ne za (migrante). Šire koncipirana, interkulturna kompetencija kao misija kulturnih institucija (muzeja, kazališta, knjižnica itd.), naglašava strategije otpora globaliziranoj kulturnoj industriji i ukazuje na nove kulturne izvore i mogućnosti. Na europskoj razini, jačanje interkulturne kompetencije preduvjet je stvarnoj europskoj integraciji i, kao što naglašava Kaufmann, put kulturne demokratizacije.