27.1.2005.

The Onion  

Predsjedničke izbore treba privatizirati

WASHINGTON, DC – Aludirajući na krajnju neučinkovitost posljednjih predsjedničkih izbora u SAD-u, istaknuti republikanci zauzeli su se da buduće izbore vodi privatni sektor.

Kada prosječni građanin čuje izraz “predsjednički izbori”, sjeti se dugih redova na biračkim mjestima i bolnoga čekanja tijekom zbrajanja izbornih rezultata, novinarima je u ponedjeljak izjavio senator Rick Santorum. Ako izbore naših javnih dužnosnika damo u ruke privatne industrije, motivirat ćemo osobe koje vode izbore da budu efikasnije. Previše se govori o ispravnosti i valjanosti naših nacionalnih izbora, a nedovoljno o njihovoj stručnosti i isplativosti, dodao je Santorum. Tko snosi glavni teret birokratskih gubitaka? Porezni obveznici.

Američki senator Conrad Burns zauzeo se da big government prestane nadgledati izbore big governmenta. Vrijeme je da izborni proces damo na natječaj, rekao je Burns. Slobodno tržište je epruveta za inovaciju, bilo da je riječ o telekomunikacijama, zdravstvenome sustavu ili demokraciji. Burns je kazao kako bi svaka kongresna općina trebala prikupljati ponude i ponuditi ugovore onoj tvrtki koja može ponuditi najniže cijene i najbolju uslugu, kako bi se stvorila zdrava tržišna aktivnost. Pogledajte kakav smo odaziv birača imali lani, rekao je Burns. Glasalo je manje od šezdeset posto stanovništva, a taj broj od 1968. nije bio tako visok. Potpisnici ugovora trebali bi dobiti odrezak koji se temelji na broju glasova koje su zabilježili njihovi strojevi. Oni bi na taj način imali novčani poticaj da što više Amerikanaca pridobiju za glasovanje. Iako zakonodavstvo još nije definirano, nekoliko kompanija iznajmilo je timove za razvoj kako bi se osmislili prijedlozi za preuzimanje izbornoga procesa. Glasači trebaju poticaj za odlazak na glasovanje, kazao je potencijalni potpisnik ugovora Fred Mitchelson iz Accenturea, nekadašnjeg Arthura Andersena. Nije to kao nekada kada je ljude motivirao osjećaj građanskoga ponosa. Mi smo u pregovorima za udruživanje s Best Buyom. Prema našem planu svaki bi glasač dobio kupon za popust od 20 posto pri svakoj kupnji do 500 dolara – zapravo bi se isplatilo otići na glasovanje! Bila bi to dobra reklama za Best Buy i fantastična prigoda za nas da zgrabimo i nadmašimo tih magičnih šest nula. A sve to s registracijom morat će funkcionirati.

Mitchelson je kazao kako prijašnji izbori nisu uspjeli iskoristiti golemi potencijal udružene vezane trgovine i dohodak od reklama. Mnogo je neiskorištenih prihoda od izbora, kazao je Mitchelson. Lako bismo mogli dobiti sponzorstvo za svaku praznu površinu na biralištima – mislim na sve, od poleđine glasačkoga listića do samoga zastora. Ako doista želimo biti posebni, ne moramo se zaustaviti samo na površinskim promjenama. U glasačkim kabinama mogli bismo pustiti glazbu umjetnika koji snimaju za Sony. Gledam sve te propuštene prigode razmišljajući koji je glupan odgovoran za to, dodao je Mitchelson. S obzirom na razinu prometa koju je moguće primijetiti, smiješno je da svako biralište nema kafić-slastičarnicu. Prema Mitchelsonu, prednosti privatiziranoga glasanja nadmašuju brze, prijateljske usluge i donose veliku uštedu. Određeni postotak od cijelog privatiziranog izbornog profita išao bi vladi Sjedinjenih Država, koja bi tu uštedu proslijedila tebi, poreznom obvezniku.

Također planiramo nagradne izborne usluge, kazao je Mitchelson. Za samo dvadeset dolara imat ćete pravo uključiti se u program “Jamčimo – nema čekanja na izborima™” i dobit ćete pristup luksuznom VIP glasačkom salonu u kojemu se poslužuje svježa kava i kolači. Odlazak na glasovanje bit će poput izleta u toplice! No, svi izborni potpisnici ugovora ne zagovaraju korištenje nagradnih izbornih usluga. Američka tradicija demokracije je velika, no ona bi mogla postati dramatično učinkovitija, kazao je bivši direktor Intela Jerome Klieg, sada glavni izvršni direktor VelociVotea, kompanije koja planira dati ponudu za predsjedničke izbore 2008. "Jamčimo – nema čekanja na izborima™"  dobra je zamisao, no ona u osnovi pristupa izboru našega lidera na isti način kako se tome pristupalo stoljećima.  Saslušajte me. Trenutačno svaki američki građanin stariji od osamnaest godina ima pravo glasati. A to je 195 milijuna glasača. Čekajte! Ozbiljno. To je velik broj glasača. Kada svi Amerikanci izađu na izbore dolazi do masovne konfuzije, kao što smo vidjeli 2000. i 2004. Zašto? S kojim ciljem? Klieg je dodao: Umjesto da pokušavamo privući više glasača, privucimo bolje glasače. Sveukupne troškove izbora smanjili bismo za 97 posto kada bismo platili manje broj informiranih, odabranih glasača koji bi bili u toku s političkim stavovima kandidata. Kandidati bi također uštedjeli vrijeme i novac, jer bi pozornost mogli usmjeriti na onih tisuću glasova koji su važni. A manje glasačkih listića znači brže, preciznije zbrajanje. To je razborito.

Neki su kritičari izrazili zabrinutost u vezi s privatizacijom izbora  navodeći kako bi mali biznis mogao biti isključen iz procesa ponude. Vlada mora osigurati da i lokalne kompanije pokušaju sklopiti ugovore, kazao je Dean Small, utemeljitelj Capitol City Speed E-Electionsa u Austinu. To je pošteno.

Santorum je rekao da će se te pritužbe uzeti u obzir u sastavljanju uredbe o reformi izbora. Već imamo nekoliko dobrih ideja koje čekaju na realizaciju, a budući da također imamo utjecaja na Predstavnički dom i na Senat, iznošenje tog prijedloga Kongresu ići će kao od šale, kazao je Santorum.

S engleskoga prevela Gioia-Ana Ulrich