Prema društvima znanja

Kada je 2005. izašao Unescov svjetski izvještaj Prema društvima znanja (Towards Knowledge Societies), nije pobudio osobit interes svjetske znanstvene zajednice, a nekoliko mjeseci kasnije je gotovo zaboravljen. Različito od čuvenih Unescovih izvještaja MacBridea Mnogo glasova – jedan svijet: Komunikacija i društvo danas i sutra (Many Voices – One World: Communication and Society Today and Tomorrow, 1980.) i De Cuéllara Naša stvaralačka raznolikost (Our Creative Diversity, 1995.), koji su godinama izazivali žive rasprave o razvoju ovog našeg jedinog svijeta, koristili se u izradi različitih međunarodnih strategija i programa, te bili dragocjeni u radu znanstvenika, izvještaj Prema društvima znanja nije dosegao njihove domete. Ugledni slovenski časopis za komunikaciju i kulturu Javnost/The Public (urednik Slavko Splichal) i danas se često vraća u vrijeme rasprava o novom informacijskom i komunikacijskom poretku, pa je tako jedan od novijih brojeva ovog časopisa posvećen MacBrideovom izvještaju – 25 godina kasnije (The MacBride Report – a 25 Years Later). U uvodnom dijelu Bogdan Osolnik, koji je bio aktivni član MacBrideove komisije, upravo naglašava kako je taj izvještaj inicirao široku međunarodnu raspravu, ne samo u okviru stručnih krugova, nego i u široj publici, i izazvao velike političke i ideološke konfrontacije. Njegove preporuke, osobito o ulozi komunikacija u međunarodnim odnosima, imale su veliku važnost u daljnjoj kontinuiranoj potrazi za slobodnijim i pravednijim odnosima unutar svih društava i između svih naroda. De Cuéllarov izvještaj istaknuo je pitanje kulturne raznolikosti kao prvorazredno na međunarodnoj sceni i – služeći se Splichalovom vremenskom odrednicom – možemo reći da su deset godina kasnije njegove preporuke rezultirale značajnim akcijama zaštite i promicanja kulturne raznolikosti i interkulturne komunikacije.

Transnacionalni pristup

Zašto svjetski izvještaj Prema društvima znanja nije privukao veću pozornost, nije izazvao rasprave? Izvještaj obuhvaća širok raspon tema relevantnih za uspostavljanje društava znanja – od prijelaza iz informacijskog društva u društva znanja, umreženih društava i novih tehnologija, društava koja uče, preko cjeloživotnog učenja, budućnosti visokog školstva, revolucije istraživanja, znanosti i društva znanja, do jezične raznolikosti i pristupa participaciji: prema društvima znanja za sve. U zaključku se naglašava važnost novih tehnologija kao tehnologija mreža koje su međuovisne i kao takve, potiču na zajedničku podjelu znanja, na sudjelovanje svih u podjeli znanja i izgradnji istinskog spoznajnog potencijala. Deset preporuka odnosi se na veće ulaganje u obrazovanje, lakši pristup svih zajednica novim tehnologijama, promicanje općeg pristupa znanju, osnivanje mreža za znanstvenu suradnju, zajedničku podjelu znanja o okolišu, davanje prioriteta jezičnoj raznolikosti, bolje znanje o Internetu, jačanje partnerstva za digitalnu solidarnost, veći doprinos žena društvima znanja, uspostavljanje indikatora o društvu znanja.

Sve izneseno, bez sumnje, važno je za izgradnju društava znanja. Međutim, pristup ovoj problematici u izvještaju je tradicionalan, konvencionalan (podjela svijeta na industrijske zemlje, novoindustrijalizirane zemlje i zemlje u razvoju, kao da smo u osamdesetim godinama prošlog stoljeća; odnos zemalja davateljica i zemalja primateljica), definiranje pojmova također, a sve promjene uglavnom se svode na ulogu i utjecaje novih tehnologija, odnosno tehnološke promjene. Dinamičnost promjena, osobito izuzetna mobilnost ljudi i roba, obilježje je našeg vremena. Njena uloga na putu u društvo znanja, niti se ne spominje. Unesco u nizu dokumenata o kulturnoj raznolikosti ističe da se raznolikost nadahnjuje/hrani stalnom interakcijom kultura, što stvara nove transnacionalne i transkulturne odnose, oblike i obilježja. Razvoj transnacionalnog i transkulturnog pristupa, osobito kulturnim i znanstvenim politikama o kojima se u izvještaju Prema društvima znanja ne govori, nameće se kao značajna potreba.

Regionalni forum u Opatiji

Nedavno je objavljen podatak da je iz Poljske, nakon što je postala punopravna članica Europske unije, oko 350.000 Poljaka do danas iselilo u Veliku Britaniju. Istodobno, u brodogradilištu u Gdansku, zapošljavaju se radnici iz Koreje. To je tek jedan primjer mobilnosti danas u svijetu, te istraživanja moraju pokazati u kojoj se mjeri stvaraju međuovisna društva, a u kojoj paralelna, te kako ove promjene utječu na procese stvaranja društava znanja. Izvještaj ih je trebao barem problemski naznačiti.

Izvještaj posvećuje pozornost mladima i novim tehnologijama, te očuvanju digitalnog nasljeđa. Mladi su glavni korisnici Interneta, oni stvaraju novu, digitalnu kulturu/digitalne kulture kojih afirmacija može pridonijeti uravnoteženijoj distribuciji znanja, pa bi s tog aspekta trebalo naglasiti njihov ulog. Digitalizacija kulturnog nasljeđa zahtijeva redefiniranje pojma baštine, a o njezinoj evaluaciji i suvremenom korištenju bit će riječi na Regionalnom forumu predsjednika država Jugoistočne Europe koji se održava ovih dana, od 31. svibnja do 2. lipnja u Opatiji, na temu Komunikacija nasljeđa: Nova vizija Jugoistočne Europe.