Info i najave

Izdavački izlet

Davor Šišović

Osmi međunarodni susret izdavača Put u središte Europe, Pazin, od 14. do 16. svibnja 2004.

U Pazinu je od 14. do 16. svibnja održan Osmi međunarodni susret izdavača Put u središte Europe čiji je organizator Pučko otvoreno učilište, a pokrovitelji Ministarstvo kulture, Istarska županija, Grad Pazin te zagrebački Austrijski kulturni forum. Susret je utemeljen 1996. s namjerom poticanja međunarodne suradnje nakladnika, prevoditelja i pisaca, te dogovaranja zajedničkih međunarodnih nakladničkih projekata. Tema radnog dijela ovogodišnjeg susreta, koji je okupio četrdesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije i Slovačke, bila je Nova situacija knjige i subjekti regulacije života knjige u Hrvatskoj . Najveću pozornost sudionici rasprave poklonili su problemu prodaje knjiga uz dnevne novine, uspoređujući hrvatska i inozemna iskustva, te nedostatku funkcionalne poslovne zajednice hrvatskih nakladnika i knjižara. Stoga je s pazinskog skupa potekla inicijativa da se takva poslovna zajednica u Hrvatskoj napokon formira kako bi poradila na sređivanju odnosa u nakladništvu utvrđivanjem čvrstih pravila ponašanja, zastupala knjigu i struku (nakladnike, knjižare i distributere) prema zakonodavstvu i državi, štitila nacionalnu autorsku nakladničku produkciju i bila partner u međunarodnim odnosima s drugim poslovnim zajednicama, prvenstveno prema Europskoj uniji i međunarodnim udruženjima nakladnika i knjižara.

Na pazinskom se Susretu tradicionalno dodjelju ju nagrade i stipendije autorima, prevoditeljima i nakladnicima. U sklopu projekta Mreža gradova književnosti stipendije za jednomjesečni boravak ove su godine na taj način nagrađeni Adisa Bašić iz Sarajeva koja će mjesec dana boraviti Grazu, Tatjana Gromača iz Pule koja putuje u Gmünd, prevoditelj iz Genove Silvio Ferrari bit će gost Pazina, a Ivana Sajko iz Zagreba mjesec će dana boraviti na Domačiji Miška Kranjca u Prekmurju pokraj Moravskih Toplica. Prošle godine utemeljene književne nagrade Istarske županije dobili su Mario Schiavato za roman Crlenica i gromače, te Drago Orlić i Daniel Načinović za djelo Kanat vrhu svih kanti što je zapravo prijevod Pjesme nad pjesmama na istarski čakavski dijalekt. Ove godine prvi put utemeljena nagrada Izdavač godine dodijeljena je Študentskoj založbi – Beletrini iz Ljubljane.

Na književnoj večeri ovogodišnjeg pazinskog Susreta predstavljeni su prošle godine nagrađeni autori Daša Drndić i Milan Rakovac. U program Susreta svake je godine uklopljen i literarni izlet kojemu je osnovna namisao predstaviti sudionicima ponešto od ljepota i zanimljivosti istarske unutrašnjosti, a ove su se godine na tom itineraru našli Središte Istre (kamenom piramidom označena točka geografskog središta istarskog poluotoka kraj sela Trošti nedaleko Pazina), te drevni gradić Tinjan, rodno mjesto jezikoslovca Josipa Voltića. Glavni sadržaj pazinskog Susreta bio je dogovaranje zajedničkih nakladničkih projekata i drugih oblika suradnje. Iz niza dogovorenih projekata izdvajamo hrvatsko, njemačko i slovensko izdanje djela Parenzana Christana Schwetza, slovenska izdanja Antologija hrvatske kratke priče, Izabranih pjesama Branka Čegeca, romana Izlaz Zagreb jug Ede Popovića, hrvatska izdanja djela slovenskih autora Mihe Mazzinija Kralj buke , Izabranih pjesama Lucije Stupice, knjige putopisa Aleša Štegera Ponek ad je siječanj usred ljeta, objavljivanje njemačkog prijevoda pjesama Sime Mraovića u časopisu Lichtungen , širenje projekta Časopis u časopisu, čiji je nositelj ljubljanska Apokalipsa , suradnju u književnim manifestacijama poput zagrebačkog Europskog festivala kratke priče, tuzlanskog susreta Cum grano salis , slovenskih Dana poezije i vina u Medani i književnog festivala Vilenica u Lipici, te suradnju u distribuciji knjiga.

O Čegecu i irskoj priči

Milan Pavlinović

Quorum, časopis za književnost, br. 1/2004. glavni urednici Miroslav Mićanović i Roman Simić; Naklada MD, Zagreb

Prvi broj Quoruma u ovoj godini u stalnoj, početnoj rubrici časopisa donosi portret Branka Čegeca. Jedan od osnivača časopisa i prvi urednik u njegovu najslavnijem razdoblju od 1985. do 1989. predstavio se dvama tekstovima: autopoetičnim tekstom o (ne)pisanju i prigodnim izborom pjesama, ciklusom Vjetrobranski motivi B. C. Nekolicina autora koji su priložili tekstove o Čegecu razlikuju se u pristupu. S jedne strane, Aleš Debeljak je napisao prijateljsku posvetu svom zagrebačkom drugaru, a Zvonko Maković epistolarnim tekstom priča o njihovoj dugogodišnjoj prijateljskoj i literarnoj suradnji te ističe ono što je čegecovsko , a što se po pravilu ne prepoznaje niti vrednuje. S druge strane, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković u svojim se tekstovima teorijski bave opisom i metaforom u Čegecovoj poeziji i njezinoj poziciji između melankolije i etike nemogućeg.

U rubrici Književne prakse objavljena je poezija troje mladih pjesnika i novi ciklus pjesama Čišćenje podruma Ivice Prtenjače. Za predstavljenog pjesnika Johna Ashberyja, Harold Bloom je rekao da je najveći američki živući pjesnik. Aleš Debeljak piše o hlapljivom identitetu vlastitog ja u Ashbeyjevu pjesništvu. Miloš Durđević je preveo izbor iz njegove zbirke Kineski šapati koja je objavljena 2002. “Kineski šapati” je britanski naziv za igru koja se u Americi zove “telefoni”, a u Hrvatskoj je poznata kao “gluhi telefoni”. U toj igri početna priča u usporedbi sa završnom verzijom obično nema nikakve sličnosti. Ashberyjeva poezija je slična tom procesu jer je u njegovim pjesmama početna jezična intencija podvrgnuta različitim permutacijama da bi se dobila konačna forma.

Također stalna rubrika u kojoj se predstavlja projekt izdavačke kuće MD – antologije kratke priče iz različitih dijelova svijeta – ovaj put donosi suvremenu kratku irsku priču pisanu na engleskom jeziku, a priređivač je Stipe Grgas. Izbor tekstova autora rođenih nakon 1960. predstavlja irsku kratku priču izvan stereotipne idealizacije kao arkadijske enklave. Prema Grgasovim riječima, kod suvremenih irskih autora ističe se povratak pričanju, glasu i događaju, prostoru, referencijalnosti . Nova prozna produkcija predstavljena je pričama različitih autora, primjerice Muharema Bazdulja i Svjetlana Lacka Vidulića. Quorum završava tekstom Vladimira Bitija Gore i dolje u hrvatskom književnom zemljopisu , u kojem autor piše o generaciji krugovaša s naglaskom na analizi djela Antuna Šoljana i Ivana Slamniga.

Međunarodni festival novog filma

Deveti Split film festival, od 26. lipnja do 2. srpnja, 2004.

Međunarodni splitski festival filma, videa i novih medija već devetu godinu zaredom s takozvane margine hrvatske kulture promiče nova ili barem recentna kretanja u umjetnosti pokretne slike. Prikazujući ostvarenja svih dužina i žanrova (od dokumentarnih, igranih do eksperimentalnih kratkometražnih i dugometražnih videa i filmova), zatim instalacije, performanse, retrospektive i okrugle stolove, Split će i ove godine, pod vodstvom Branka Karabatića, posebnu pozornost dati radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske/video/medijske produkcije. Iznimno bogat sedmodnevni program ugostit će tako radove najjačih svjetskih producenata i distributera, poput čikaškog Video Data Banka, bečkog Sixpacka, londonskog Luxa, ali i prikazati, među ostalim, zanimljive dokumentarce popularnog aktivista Kowalski Lecha i Olivera Stonea, i još mnoga dugometražna ostvarenja nezavisnih i u nas još neviđenih filmaša. Time će zasigurno, kao i svake godine, Split pružiti dobrodošlu alternativu ustoličenim hrvatskim filmskim mainstream festivalima.

Istarski SF

Davor Šišović

Treći festival fantastične književnosti, Pazin, 25. i 26. lipnja 2004.

U petak i subotu, 25. i 26. lipnja, Pazin će biti domaćin trećeg Festivala fantastične književnosti, manifestacije koja publici uživo predstavlja pisce fantasy i znanstvenofantastičnih priča. Prva festivalska večer održat će se u selu Heki nedaleko od Pazina, a druga u dvorištu tisuću godina stare utvrde, pazinskog Kaštela. U programu Festivala nastupaju pisci Vanja Spirin, Zoran Krušvar, Marina Jadrejčić, Robi Selan, Davor Dužman, Jurica Palijan, Milena Benini, Marko Fančović i Aleksandar Žiljak iz Hrvatske, Bojan Meserko i Maja Rupnik iz Slovenije, te Michael Iwoleit iz Njemačke. U programu Festivala je i književna radionica za mlade pisce koju će voditi Milena Benini, glavna urednica Future , jedinog hrvatskog SF časopisa.

Dva festivalska dana učahurena su u cjelotjednu manifestaciju Dani Julesa Vernea u Pazinu, čija je završnica u nedjelju 27. lipnja. Tada će se u Pazinu i bližoj okolici moći vidjeti kostimirana inscenacija pazinskih epizoda iz Verneova romana Mathias Sandorf, podizanje balona na topli zrak, avanturističko-sportske igre u vernijanskome duhu (jedna se od njih zove Put oko Pazina u 80 minuta ) i slični sadržaji.

Dane Julesa Vernea i Festival fantastične književnosti organizira pazinski Jules Verne Klub u suradnji s Turističkom zajednicom, Pučkim otvorenim učilištem i drugim pazinskim udrugama. Više informacija dostupno je putem web-stranice http://www.ice.hr/davors/pazin-fan.htm. anketa

Ubijanje vremena

Ivica Prtenjača, pjesnik

Navedite nekoliko knjiga koje trenutačno čitate ili namjeravate čitati.

– Knjiga koju upravo čitam sjajan je roman norveškog pisca Frodea Gryttena, Pjesma košnice. U pogovoru njenom hrvatskom izdanju Frode kaže: Sve su karte već iscrtane, svijet je otkriven, preostaje ga samo ispuniti melankolijom. Roman je to o piščevu rodnome gradu i o njegovu vraćanju kući, napisan lucidno, otvoreno i zanimljivo. I naravno melankolično, svega ti tamo ima, vjeruj. Toplo ga preporučam. Kao i uvijek čitam i poeziju i ovaj put radi se o jednoj, po meni, jako zanimljivoj knjizi Stjepana Gulina, Nitko ne griješi ako šuti , autora koji je nepravedno prešućen, osobito u mojoj generaciji. Sjetimo se samo njegovih Kovina iz 1978., sjajne knjige za koju ne znaju ni poneki kritičari. Čitam, dijelom i kao uvod u novi Eurokaz, knjigu Milka Valenta, Eurokaz – užareni suncostaj , svakako posve osobno svjedočanstvo jednog festivala i njegova rasta. Ipak najljepše su priče o ljudima na i oko festivala. Također, Cervantesove Uzorite novele , štivo pisano da zabavi i pouči , mada osjećam za sad samo tragove zabave, ovu prosvjetiteljsku ulogu nadam se da ću zaobići, mada vjerojatno ne bi bilo nimalo loše oplemeniti stvarnost renesansnim spoznajama i ljepotama. I jedna stara knjiga, Kafkina Pisma , čitam je prvi put, ali znam da ću joj se sigurno vraćati.

Navedite nekoliko internetskih adresa koje osobno volite ili smatrate vrijednim pozornosti.

– Nisam neki surfer, odem tu i tamo na Litkon, pročitam ako ima nešto novo, bacim pogled na Iskonov i HTnetov portal, gotovo isključivo na rubriku kulture, malo na neke Internet magazine za književnost, ali se ne zadržavam tamo baš previše. Naime, ne volim čitati s ekrana, možda je to staromodno, ali volim držati knjigu u ruci. Ali ako knjige nema, onda odem na Besplatne elektroničke knjige pa tamo nešto ubodem. To je zanimljiv i dobar projekt, zato što nekih knjiga više nema u knjižarama ni u knjižnicama a tamo, recimo, ima.

Čime se u posljednje vrijeme osobno bavite, što privlači vašu intelektualnu pažnju ili koje vam se teme u kulturi/javnosti čine zanimljivima?

– U posljednje vrijeme, kao i svaki egocentrik, ha, ha ha, bavim se sobom. Završio sam zbirku poezije, malo pregledavam, pišem neku prozu, i tako, živim i postojim . Ono što me zaokuplja u svakom je slučaju dolazak ljeta. To mi se čini i zanimljivim i neizbježnim, a i veliko je pitanje što i kako, zašto i gdje. Moju dakle intelektualnu pažnju privlači dolazak ljeta, zanimljivih tema u kulturi/javnosti nemam, jesam li sve rekao?