Prosvjed protiv izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba

Ministarstvu kulture Republike Hrvatske,

Runjaninova 2, 10000 Zagreb

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Ulica Republike Austrije 20, 10000 Zagreb

Gradskoj skupštini Grada Zagreba

Ulica Sv. Ćirila i Metoda 5, 10000Zagreb

Kao predstavnici povijesnoumjetničke struke u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj ovim se putem pridružujemo prosvjedima stručnjaka i strukovnih organizacija, kao i građanskih udruga odnosno građana Zagreba (peticija s 50.000 potpisa), vezanih uz donošenje izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Ujedno podsjećamo da se proces postupnog devastiranja urbanih cjelina događa i u drugim gradovima Hrvatske, poput Osijeka i Splita. Iznosimo svoj javni prosvjed jer smatramo da se takvim postupcima ugrožava ne samo normalno odvijanje života u našim gradovima, nego i cjelokupna povijesna urbana baština Hrvatske, a ona je ključna sastavnica hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta.

Želimo upozoriti da je donošenjem novih pravila za vrednovanje u donjogradskim blokovima od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Zagreba, revizijom  predviđena mogućnost rušenja ne samo dviju zgrada na Cvjetnom trgu, već se otvara mogućnost rušenja još dvjestotinjak kuća u Donjem gradu. Takva odluka i politika “zaštite” koja se danas provodi u glavnome gradu Hrvatske, podređena interesima beskrupuloznih investitora, omogućava drastično mijenjanje njegove povijesne jezgre s nesagledivim posljedicama i nenadoknadivim gubicima.

U svezi s time mora se postaviti pitanje stručne kompetentnosti i profesionalne odgovornosti Gradskog zavoda na čelu s njegovom upravom. Spomenuta revizija koju taj Zavod sada provodi zasnovana je, prema svemu sudeći, na snižavanju, a ne pooštravanju kriterija koji bi morali zaštititi ne samo urbane i graditeljske, već i sve ostale povijesne i kulturne vrijednosti gradske jezgre. Ona se upravo zbog njih i naziva “povijesnom jezgrom”, te predstavlja urbanu cjelinu od posebne skrbi – ne zbog hira povjesničara umjetnosti već zbog duhovne i materijalne dobrobiti svih stanovnika grada i njegovih gostiju. Odluke gradskoga Zavoda ne samo što ignoriraju sva dosadašnja javno iznesena  mišljenja povjesničara umjetnosti i inih koji brane povijesne vrijednosti grada, već se posvema oglušuju na decidirane stavove Vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture RH i glavnog konzervatora za Republiku Hrvatsku, vršnih instanci u domeni zaštite kulturnih dobara, a koji ne dozvoljavaju rušenje dviju zgrada na Cvjetnom trgu, čije  kulturno-povijesne vrijednosti (primjerice prva hrvatska tipografija) čak i nadmašuju one arhitektonske. Kako bi se ta i sva ostala kompetentna i odgovorna mišljenja zaobišla, pokrenuta je revizija i novo vrednovanje graditeljskog fonda Donjega grada. Pritom su izmijenjena pravila i mjerila vrednovanja, za koja se ne zna tko ih je utvrđivao. Riječ je o neprikrivenom “alibiju” za rušenje spomenutih kuća, jer se bez toga ne može realizirati izgradnja unutar bloka, budući da građevinska operativa ne može ući na gradilište. Bio bi to presedan neracionalnom gomilanju sadržaja unutar zaštićenih donjogradskih blokova, što se već događa na prostoru Trešnjevke bez primjerenog reagiranja mjerodavnih službi.

Posebno smo šokirani činjenicom da iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dolazi “...prijedlog da se popis lokacija za gradnju javnih garaža dopuni...” (dopis upućen Gradskom zavodu za prostorno uređenje od 7. 9. 2007.). Nameće se pitanje da li je posao Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture da predlaže lokacije javnih garaža? U istom dopisu stoji zaključak da “analizom svih relevantnih aspekata… postoji mogućnost gradnje garaža bez bitnog i nepovoljnog utjecaja na kulturna dobra”. Treba postaviti pitanje, kako su u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture došli do tog zaključka kad iz medija saznajemo da će tek u prosincu biti gotova (10 milijuna kuna vrijedna) Studija o rješavanju prometne problematike u Zagrebu. Kako je moguće da u spomenutom Zavodu već unaprijed znaju za rezultate studije u izradi? S druge strane, zgroženi smo činjenicom da se Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture bavi prijedlozima javnih garaža na osnovu proizvoljnih procjena o javnom prometu, umjesto da se bavi zaštitom kulturnih i prirodnih dobara. Treba li gradu Zagrebu Zavod za zaštitu spomenika koji obavlja funkciju zavoda za njihovo rušenje, ugrožavanje ili stihijsku  izgradnju novih objekata prema potrebama investitora? Prijedlozi izmjena dosadašnjeg GUP-a koji se odnose na izgradnju javnih podzemnih garaža, a koji su ubačeni u neke članke (12, 15, 39), u suprotnosti su s ranijim tekstom istih i drugih članaka koji ostaju na snazi. Osim toga, iz svih novih prijedloga ne vidi se nikakvo poboljšanje javnih sadržaja u zaštićenoj zoni Donjeg grada. Može se samo pretpostaviti da bi se predloženim izmjenama  doprinijelo još većem prometnom zagušenju od dosadašnjeg.

Stoga kao predstavnici povijesnoumjentičke struke u Zagrebu i kao građani ovoga grada kojima je stalo da se za buduće naraštaje sačuvaju njegove povijesne vrijednosti, podržavamo primjedbe na prijedloge izmjena GUP-a od strane udruga Zelena akcija i Pravo na grad, te zahtijevamo hitnu reorganizaciju službe zaštite spomenika grada Zagreba i njezino uključivanje u jedinstveni republički sustav.

Prosvjedujemo s nadom da će nadležna ministarstva i Skupština grada smoći dovoljno snage da hitno reagiraju i poduzmu mjere kojima će se zaustaviti galopirajući trend nepovratnog gubljenja vrijednih prostornih, urbanih, spomeničkih i prirodnih sadržaja u gradu Zagrebu, a sve zbog kratkoročnih interesa pojedinaca i lobija kojima nije stalo do posebnosti povijesnoga identiteta ovoga grada i ove zemlje, već samo do profita. Zahtijevamo da službe koje putem svojih poreznih obveza financiraju građani Zagreba i Hrvatske odgovorno i profesionalno skrbe o vrijednostima koje su im povjerene i da ih sačuvaju ne samo za ovaj već i za buduće naraštaje.

U Zagrebu, 25. rujna 2007.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Institut za povijest umjetnosti

Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu