Psalam sjekire

Mala mađarska izdavačka kuća Györ Free Muhely prošle je godine u ediciji Methodical Series of the ‘Györfree’ Workshop Hungarian Archives of Improvisative Music na CD-u objavila prvi put snimku iz 1973. i reizdala LP iz 1987. klavirista & skladatelja György Szabadosa. Iako skladatelj i mislitelj, po profesiji liječnik opće prakse, poznatiji je kao improvizator i klavirist. Uz Jana Johannsona, Brötzmanna i Von Schlippenbacha, figurira i kao neslužbeni otac europskog džeza. U knjigama piše da se Szabados s pozornice već 1963. bavio slobodarskim praksama, samosvjesno osjetljiv na komunizam kao vrag na tamjan. U kontinuitetu misli koju je zastupao i Béla Hamvas, umjetnik klavirom potpiruje vatru, gelerima arpeggia. Čak tri njegova izdanja smatraju se kultnima – Wedding iz 1974., Szabraxtondos iz 1985. (live-duet s alt-saksofonistom i multiinstrumentalistom Anthonyjem Braxtonom), te Triotone iz 2003. s Braxtonom i rusko-litvanskim udaraljkašem Vladimirom Tarasovom. Potonje je po slaganju većine struke svakako jedno od dosad najbitnijih džez-izdanja u 21. stoljeću.

Dionizijska izvedba

Snimka Baltás Zsoltár Szabados Szextetta  iz studenog 1973. prethodnik je ploče Wedding, koja se, osim kao diskografski raritet, pojavljuje i kao jedini eurospki miljokaz post-koltrejnovskog jazza. Autor je iste godine s ovim programom osvojio međunarodnu nagradu na festivalu u španjolskom San Sebastianu. Uz klavirista, članovi seksteta kontrabasist Sandor Vajda, bubnjar Vilmos Jávori i violinist Lajos Kathy Horváth supotpisuju i Wedding. Na ovoj snimci prvi su put prisutni i saksofonisti Mihály Ráduly i Laszlo “Apo” Kimmel. Za razliku od svojih američkih vršnjaka i uzora, većina ovih glazbenika svirali su jazz u češkim plesnim orkestrima, te narodnu i klasičnu glazbu. Do danas su preživjeli samo Szabados i Jávori, koji žive u Mađarskoj, te Mihály, koji se u Mađarsku vratio nakon emigracije u Sjedinjene Države.

Izdanje Baltás zsoltár (odnosno Psalam sjekire) sastoji se od uvodne skladbe Soldatenmusic u trajanju od 19’59’’ i naslovne skladbe od 23’16’’. Vojnička glazba počinje koračnicom na bubnju, na koju se nadovezuju klavir i Szabados s recitacijom na mađarskom. Tekst bi mogao biti iz Biblije.?Skladba?je procesualnog karaktera, “riječ ubija učinkovitije od mača”. Izvedba je kolektivna, dionizijskog karaktera, pomaže i čitanje/slušanje u duhu Camille Paglije. Gudalo napada žice neprestano uzdižući naboj, plijeneći slušnu pažnju, bubnjar vozi udarcima po obruču, dok klavir mjeri, točan kao smrt. Kad violina zaciči, odgovara i klavir, te svi zajedno pozivaju ustreptale saksofone u raspištoljitis – a kako su u miksu završili negdje odostrag zvučne slike, dobivaju efekt sličan moogu, iako je postava akustična. Nezahvalnost je snimke – audiofili, čuvajte se! – slaba čujnost bas dionice, popraćena dojmom da rafali u visokim registrima klavira odzvanjaju kao da su od stakla. Od polovice 15. minute Szabadosev vokal ponavlja zaziv, tematski.

Oktobarska revolucija u jazzu

Naslovna skladbe je, pak, ortodoksan kolektivni zvučni napad, kao da je snimljen u Americi, na Sheppovoj konvenciji Oktobarska revolucija u jazzu (sic!).? Szabadosev klavirski solo mnogo je distorzivniji od transatlantskih suvremenika: klasičniji od klasičara, avangardniji od avangardista, senzibilniji od cocktail-pijanista, čista struja uma i tijela. U grupnoj improvizaciji postignuto je totalno suzvučje timbara u sekstetu, a ističe se saksofonist “Apo” sa Szabadosem i Jávorijem. Folklorne teme otkrivaju visok stupanj samosvijesti o vlastitoj narodnoj glazbi, po čemu je?Szabadoseva povijesna uloga neprikosnovena, kako u tradiciji mađarske glazbe, tako i u europskom jazzu. Melodijska linija Apova soprana cijelo vrijeme ostavlja dojam da se može fućkati. Jávorijev drum solo na završetku, u kombinaciji s Mihályem, strukturiran je nalik bordunu, što govori o usvajanju glazbenih ideja s istih izvora kao i kod kolega u Sjedinjenim Državama.

Slijede dva sola, za smirenje pulsa: prvo gerisonovac Vajda na kontrabasu, uz teksturu frulice, zvončića & klavirskih struna, za njim i koltrejnovac Mihály Ráduly, saksofonski solo bez harmonijske pratnje. Ugledni jazzolozi zamjeraju Szabadosu glazbeniku što samoizumljenim ideogramskim pismom resi naslovnice svojih albuma, jer da time potencira izvanglazbene sadržaje koji nemaju opravdanje. Ako je tako, najavimo ovom prigodom da Szabados improvizator, neodvojiv od Szabadosa mislitelja, uskoro objavljuje i prvi od tri toma svojih filozofskih spisa, također za izdavača Györ Free Muhely.

Tekst je objavljen na blogu slusnaobmana.blogspot.com. Oprema teksta redakcijska