Rasprave u Europskoj godini interkulturnog dijaloga

Ovu godinu Europska unija proglasila je Europskom godinom interkulturnog dijaloga (Zarez toj temi češće posvećuje pozornost) i u okviru njezina obilježavanja potakla je niz aktivnosti na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, od konferencija i obrazovnih seminara o osnovnim pitanjima što je interkulturni dijalog do istraživanja i rasprava. Europska komisija u suradnji s Centrom za europske politike (EPC) i civilnim društvom, predvidjela je održavanje sedam rasprava tijekom 2008. u samom sjedištu, Bruxellesu, sa širokim rasponom tema kao što su međureligijski dijalog i uloga civilnog društva, višejezičnost, obrazovanje, uloga medija, a cilj je rasprava pridonijeti oblikovanju strategije i politike za interkulturni dijalog u Europi. Niz debata već poznatih pod imenom Bruxelleske rasprave predstavlja središnju aktivnost Europske godine interkulturnog dijaloga na razini Europske unije. Prva rasprava održana je početkom ožujka na temu utjecaja migracija na interkulturni dijalog, a druga, organizirana početkom travnja, nosila je naslov ‘Pregovaranje raznolikosti: odgovornost umjetnika i kulturnih institucija’.

Odgovornost umjetnika i kulturnih institucija

Sudionici u raspravi složili su se da su “kultura i umjetnost prirodna područja u kojima se događa i razvija interkulturni dijalog, u borbi protiv neznanja i netolerancije”. Istaknuta je odgovornost umjetnika u tim izazovima. Razmotreni su pojedini aspekti, na primjer uloga fotografije u boljem razumijevanju Drugog/Drugih; važnost umjetničkog obrazovanja, od prvih školskih koraka, za shvaćanje raznolikosti; aktivna, stvaralačka participacija u dijalogu. Rasprava se koncentrirala na identitet kao dinamički proces, vezan uz tradiciju i povijest, ali i sa stalnom potrebom prilagodbe multikulturnim elementima koji su rezultat modernih migracijskih kretanja i mobilnosti. Kulturne institucije moraju biti svjesne svoje dvostruke uloge, zaštite tradicionalnog kulturnog nasljeđa i otvorenosti prema novim umjetničkim izrazima koji nastaju u sve složenijim multikulturnim društvima. Kulturne institucije prolaze proces prilagodbe novim obvezama koje nameću kulturno raznolika društva.

Stvaralaštvo i inovacija

Prema novijim rezultatima Eurobarometra dvije trećine Europljana izražava zanimanje za aktivnosti u okviru Europske godine interkulturnog dijaloga. Potaknuta ovako senzibiliziranim javnim mnijenjem, Europska komisija prihvatila je prijedlog da se 2009. proglasi Europskom godinom stvaralaštva i inovacije. Suvremeni svijet stavlja naglasak na bolje korištenje znanja i brze inovacije. U dokumentima EU-a ističe se da “Europa poduzima napore da do 2010. postane prva ekonomija u svijetu, bazirana na znanju”. Stoga je potrebno poticati Europljane na otvorenost novim idejama i promjenama u različitim područjima, neophodnim u ostvarivanju kulturno raznolikog društva zasnovanog na znanju. S obzirom na važnost kulturnog sektora u ekonomiji, u 2009. godini promicat će se umjetničko stvaralaštvo i novi pristupi kulturi kao nastavak Europske godine interkulturnog dijaloga, odnosno dugoročni prioritet politike EU. Europska godina stvaralaštva i inovacije shvaća se kao umrežena inicijativa koja će pokrivati ne samo kulturu i obrazovanje već i druga područja politike kao što su poduzetništvo, istraživanja, mediji, socijalna i regionalna politika te ruralni razvoj. Obuhvatit će promicanje dobrih praksi, rasprave, konferencije i širok spektar projekata na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Ovaj prijedlog Europske komisije razmatrat će Europski parlament i Europsko vijeće ove godine, u skladu s procedurom koja se odvijala za Europsku godinu interkulturnog dijaloga.

Hrvatska u programu eContentplus

Dokumenti EU-a navode značaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje otvaraju nove puteve komunikacije i promiču specifične oblike stvaralaštva. Stoga je razumljivo raspisivanje poziva za višegodišnji program eContentplus (prijedlozi se primaju do 12. lipnja 2008.) kojim Europska komisija nastoji poticati digitalizaciju podataka kulturnih i znanstvenih sadržaja, digitalne mreže i knjižnice, sve one projekte koje bismo mogli nazvati digitalnom kulturom. Za Hrvatsku je važno da, uz Tursku i Makedoniju, može (pod izvjesnim uvjetima) sudjelovati u ovom programu. Sredinom ožujka ove godine Hrvatska se također pridružila programu Media 2007 koji obuhvaća 31 europsku zemlju s ciljem razvoja europske audiovizualne industrije. Za Hrvatsku to znači lakši pristup financiranju prijelaza na digitalnu tehnologiju u promicanju i širenju audiovizualnih djela, naročito u filmskoj industriji (na primjer, suradnja između filmskih škola). Media 2007 je četvrti višegodišnji program EU-a od 1991., a prioritet mu je razvoj filmske industrije.

Novi smjerovi europske politike trebali bi naći mjesto u nacionalnim politikama, prije svega u kulturnoj politici. Ubrzan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija usložnjava pristup transnacionalnim i nacionalnim kulturnim politikama. I dalje se postavlja pitanje mjesta digitalne kulture u kulturnim politikama te će se u budućnosti veća pozornost morati osobito posvetiti “novoj konfiguraciji” kulturnih politika u korist digitalne kulture i partnerstva na svim razinama.