Nino Zubčević  

Razgovor s Ladislavom Račićem

razgovor

Plan i program srednje škole za popularnu i jazz glazbu po vama je rezultat sinteze određenih postignuća tradicionalne glazbene pedagogije i sastavnica popularnih glazbenih stilova i pravaca dvadesetog stoljeća.

– Tako je. Poznato je da već stoljećima postoje različiti pristupi i metode u poduci pojedinih glazbala i prije nego što su nastale glazbene škole na način kako one danas postoje. Odreći se takvih iskustava u poduci bilo bi u najmanju ruku neozbiljno. Istina je da je pristup poduci električne gitare ili bubnjeva novijeg datuma i isto tako je neozbiljno metodiku poduke tih instrumenata svoditi na inačicu pristupa klasičnoj gitari i udaraljkama. Slično je s jazz teorijom i harmonijom, osnovama poznavanja glazbala i aranžiranja.

Kako je popularna glazba odredila nove zahtjeve i standarde u teorijskom i praktičnom pristupu glazbi, te revalorizirala uvriježena načela i mjerila, uobičajeni programi glazbenih škola značajnim dijelom nisu primjenjivi u obrazovanju i usavršavanju mladih glazbenika. Kako u tom kontekstu promišljanja funkcionira srednja škola za popularnu i jazz glazbu?

– Program srednje škole za popularnu i jazz glazbu temelji se na skladbama koje pripadaju stilovima i pravcima dvadesetog stoljeća. Takozvani klasični dio je prisutan u manjem dijelu nastavnog programa, ovisno o odabranom glavnom predmetu. S druge strane, programi klasičnih glazbenih škola u nas i u svijetu temelje se na repertoaru najčešće sastavljenom od skladbi baroka, klasike i romantizma, uz manje sudjelovanje suvremenih autora. Svi teorijski predmeti izvedenice su takvih stilova, dok se, na primjer, impresionizam i neoklasični stilovi teorijski manje razmatraju. Na solfeggiu se rijetko pjeva u pentatonici ili nižu paralelni septakordi na satovima harmonije. O popularnoj i jazz glazbi uopće nema govora. Najčešće se oni smatraju razvodnjenim i banaliziranim primjerima, koji potvrđuju pravilo da su samo velika djela iz glazbene prošlosti vječna.

Otvaranje novih mogućnosti

Činjenica je da izvođači popularne glazbe često započinju svoje obrazovanje u kasnijoj dobi od redovnih učenika glazbenih škola i nerijetko ga stječu privatnom edukacijom, tečajevima i samostalnim radom. Da bi se i njima omogućio nastavak školovanja zajedno s redovnim učenicima, kandidati za upis u srednju školu za popularnu i jazz glazbu mogu biti stariji od 17 godina, a svi se upisuju nakon uspješno položenog prijamnog ispita, po čemu je ta škola kuriozitet u naše obrazovnom sustavu.

– Moje je glazbeno obrazovanje počelo s 12 godina, a glazbenu školu u Splitu sam upisao s 15 godina. Mnogo je mojih prijatelja i poznanika započelo svoje sustavno glazbeno obrazovanje u kasnijoj dobi. Da nije bilo takve mogućnosti, moj bi životni put bio potpuno drukčiji. Zato je ova srednja škola otvorena za sve one koji nakon položenog prijamnog ispita je žele pohađati, bez obzira na dob i dosadašnje formalno glazbeno obrazovanje.

Odgojni i obrazovni cilj srednje škole za popularnu i jazz glazbu je stvaranje profesionalnih kadrova za potrebe glazbene produkcije te pripremanje učenika za nastavak školovanja na visokoškolskoj glazbenoj ustanovi.

– Veliki je broj sadašnjih profesionalnih glazbenika popularne i jazz glazbe stjecao obrazovanje pohađajući dijelom ili u cijelosti klasične glazbene škole, ili su svoja znanja i vještine usvojili na druge načine. S druge strane, imali su minimalne ili nikakve šanse upisati neku visokoškolsku glazbenu ustanovu, unatoč velikom iskustvu u bavljenju glazbom. Osnivanjem ove škole mislim da će se i to promijeniti. Njezini će završeni učenici mnogo lakše konkurirati pri upisu na neku od jazz akademija u svijetu, a ako odaberu nastavak školovanja na nekoj našoj visokoškolskoj glazbenoj ustanovi, uz dobre pripreme i pažljiv odabir studijske grupe, njihove su mogućnosti za upis velike.

Neprekidno usavršavanje programa

Nakon višegodišnjih opsežnih i ustrajnih priprema, pokrenuli ste obrazovni program koji će na relevantan način odgovoriti na glazbene potrebe i izazove sadašnjosti i budućnosti. Kako su tekle pripreme?

– Pripreme su bile dosta dugotrajne. Prvo je trebalo napisati plan i program buduće srednje škole. U tom je radu sudjelovao velik broj priznatih glazbenika: Saša Borovec, profesor kontrabasa, Mirela Brnetić, profesorica pjevanja, Veljko Glodić, profesor glasovira, Darko Jurković, akademski glazbenik jazz gitarist, Saša Nestorović, profesor saksofona, Tihomir Petrović, profesor glazbe, Tomislav Šaban, akademski glazbenik kompozitor, Borna Šercar, profesor udaraljki, i mnogi drugi. Nakon toga je trebalo dobiti odobrenje novog programa od Zavoda za školstvo, a potom osnovati ustanovu koja će ga izvoditi. Tako je nastalo Učilište za popularnu i jazz glazbu koje ostvaruje program srednje škole. Želja mi je da nastavni plan i program škole neprekidno usavršavam sa svojim suradnicima, prilagođavajući ga tako glazbenim zahtjevima našeg vremena.

Pojasnite nam organizaciju rada i predstavite temeljne strukovne predmete.

– Kao temeljni predmeti struke u srednjoj školi za popularnu i jazz glazbu uče se pjevanje, glasovir, gitara, kontrabas, bas gitara, bubnjevi i saksofon. Osim nastave temeljnog predmeta struke, svi učenici pohađaju nastavu solfeggia, harmonije, kontrapunkta, povijesti glazbe, poznavanje glazbala i elektroakustičkih uređaja, jazz teorije, harmonije i aranžiranja, skupnog muziciranja i obveznoga glazbala. Učenici se u ovaj program mogu upisati nakon položenog prijamnog ispita. Prijamni se ispit sastoji od provjere znanja i vještina s područja solfeggia, teorije glazbe i glavnog predmeta.

Osim stručnih predmeta, učenici pohađaju i općeobrazovnu skupinu nastavnih predmeta. Ako su istodobno upisani u neku drugu četverogodišnju srednju školu ili su je završili, ne pohađaju općeobrazovnu skupinu nastavnih predmeta. Nastava je organizirana pojedinačno i skupno u sklopu pojedinih razrednih odjela ili u ansamblima. Položenim završnim ispitom učenici stječu zvanja glazbenik pjevač/instrumentalist popularne i jazz glazbe.

Postavljanje temelja kreativnog istraživanja

Poznato je da ste prije ove srednje škole pred 12 godina osnovali glazbeno-obrazovni program tečajeva pod nazivom Rock akademija.

– S Rock akademijom je sve počelo. Želio sam napraviti obrazovni sustav za početnike i napredne polaznike koji će biti sličan neformalnim oblicima glazbene poduke: učenju po sluhu, skupna nastava, “skidanje” pjesama i drugo. S vremenom sam se u nekim sadržajima približavao uobičajenom sustavu osnovnih glazbenih škola uočavajući da su neka rješenja tamo dobro postavljena. Tako da prema planu i programu Rock akademije glazbeno-obrazovni proces traje četiri godine ili osam stupnjeva u kojima se upoznaju, uvježbavaju i usvajaju sadržaji iz nastavnih predmeta pjevanja, gitare, bas gitare, bubnjeva, glasovira, saksofona, solfeggia, harmonije i skupnog muziciranja. Odgojno-obrazovni proces izvodi se prema suvremenim psihološkim, pedagoškim i metodičkim spoznajama uz uvažavanje individualnih sposobnosti i svojstava svakog pojedinog učenika. Težina i razina nastave uglavnom je primjerena učenicima viših razreda osnovne škole, te učenicima srednjih škola. Ovaj se program pokazao uspješnim, iako se u potpunosti sam financira i sada je potpora srednjoj školi.

Vratimo se srednjoj školi za popularnu i jazz glazbu. Mene kao jazz publicista posebno interesiraju jazz teorija, harmonija i aranžiranje. Među ostalim, učenici upoznaju i uvježbavaju ritamske figure jazza, blues ljestvicu, moduse i druge ljestvice, jazz harmoniju i harmonijsku pratnju.

– Upravo ste spomenuli značajke jazza i većine stilova popularne glazbe. Njih se ne može naučiti u uobičajenim glazbenim školama. Naši su ih glazbenici popularne i jazz glazbe učili u izravnom druženju sa svojim kolegama, “skidajući” poznate skladbe iz raznih priručnika, na seminarima, a rijetki pojedinci u stranim i često vrlo skupim školama. Sada su to nastavni predmeti srednje škole na kojima će učenici sustavno i kvalitetno upoznati i uvježbati temeljne stilske postupke glazbe dvadesetog stoljeća, postavljajući temelje kreativnom izražavanju kroz vlastite solističke ili prateće dionice i aranžmane.