Nataša Petrinjak  

Razgovor s Marinom Biti

razgovor

Nastava prve godine riječkih kulturalnih studija je završila. Analiza prve godine ovisit će, naravno, i o rezultatima nastupajućih ispitnih rokova, no vjerujem da već sada raspolažete s dovoljnim brojem pokazatelja iz kojih je moguće izvući neke zaključke. Kako ocjenjujete prvu godinu studija koji vodite? Jeste li vi osobno zadovoljni i kakve su reakcije kolega iz Rijeke i Zagreba koji su se priključili novom studijskom odsjeku? Možete li ocijeniti poziciju Odsjeka unutar Filozofskog fakulteta, možda i cijelog riječkog Sveučilišta?

– Mjerljivih pokazatelja ima, i imamo mnogo razloga za zadovoljstvo. S krajem akademske godine proveli smo evaluacijsku anketu među studentima i postoci pozitivnih sudova o studiju bili su objektivno vrlo visoki. K tomu, tu su i materijalne činjenice koje svjedoče o učincima: zavidan broj knjiga koje smo pribavili, visoka kompjutorska opremljenost koju smo postigli zahvaljujući angažmanu na međunarodnim projektima, kadrovska osvježenost. Iskazane su i mnoge izravne pohvale našem studiju. Dakako da me sve to veseli. No svjesna sam i toga da sve što je dobro može biti bolje, da prostor za poboljšanja nije iscrpljen. Ocijenila bih naš posao dobro započetim, no nipošto dovršenim. Naš je odsjek unutar svoje institucije i na širem akademskom prostoru tek započeo izgrađivati svoj identitet. Težimo tome da riječki kulturalni studiji pokažu ostvarivost visokih europskih standarda na domaćem tlu i na vlastiti način. Važno je raditi, kontinuirano i  predano, podvrgavati se kritici i samokritici, njegovati kolegijalni odnos sa svim suradnicima i  polaznicima studija. Riječki kulturalni studiji kolektivni su projekt, nezamisliv bez podrške naših kolega iz Zagreba, Rijeke, pa i šire. U tome i jest bila snaga naše inicijative od samoga početka. Zahvaljujući tome uspjeli smo premostiti i prepreke, jer i njih je bilo...U svakome poslu treba računati i s otegotnim okolnostima, izdržati pokoju oluju. Kanimo nastaviti –  rad, predanost ciljevima, dobro planiranje i dobra suradnja, to su glavni aduti svakog uspjeha. Rezultati našeg jednogodišnjeg postojanja daju nam osnove za optimizam. 

Zrnce sreće - nagrada za trud

Početku rada kulturalnih studija prethodile su godine pripreme. Možete li nam prenijeti barem dio vaših iskustava, što zapravo znači pokrenuti novi studij u Hrvatskoj?

– Potrebno je jako mnogo pozitivne energije i sinergijski učinak mnogih popratnih faktora: dobra i dorađena koncepcija, pedantno pripremljen posao, anticipiranje i osiguravanje uvjeta provedivosti, dobra procjena trenutka. Mnogo entuzijazma i spremnosti da se ulažu sati i mjeseci posla u ishod koji je ipak neizvjestan… Neću zanemariti ni faktor sreće, onaj neuhvatljivi moment preklapanja svih faktora koji omogućuje odrađenom poslu da se “otisne”. Sreća naiđe u odsudnim trenucima, kad se odradi sve “ono prije”. Kad gledam unatrag, sklona sam vjerovati da se takav pristup mora isplatiti, da je svaki golem i pošten trud na kraju nagrađen. Dakako, nagrada nije materijalne prirode – sama prilika koja nam je pružena mora biti shvaćena kao nagrada. A to je prilika koja od nas traži da se profesionalno nosimo i s provedbom onoga što smo zacrtali… U fazi pripreme, naravno, nismo mogli znati hoćemo li uopće dobiti tu priliku. Radili smo bez ikakve naknade i bez ikakvih garancija da će naša inicijativa zaživjeti. Akademski sustav nije osobito podatan kada je riječ o institucionalizaciji novih inicijativa – svaki od faktora koje sam navela, a vjerojatno i mnogi drugi, igrao je svoju ulogu. Sama činjenica da je studij zaživio golem je uspjeh, a sada je to postala i naša golema odgovornost. Dužni smo dati sve od sebe, kreirati pozitivnu reputaciju kulturalnih studija, ne riječima već putem stvarnih učinaka, dugoročno, jer samo tako možemo našim studentima osigurati kvalitetna polazišta za budućnost. Mislim da smo pokazali da ništa nije nemoguće ako se pokrene sve ono najpozitivnije što možemo dati svojem poslu. To nije lako, treba ustrajati, ne odustati od svojih vrijednosti u okruženju koje je ponekad sklono omalovažiti ozbiljne napore kako bi opravdalo vlastitu nespremnost da ih čini. Ne bih ipak poopćivala ovo zadnje, jer bilo je i podrške – već sam se bezbroj puta zahvaljivala svima koji su nas podržali i bez kojih vjerojatno ne bismo uspjeli.

U široj, ali i dijelu stručne javnosti još postoje prijepori ili recimo stanoviti zazor prema institucionalizaciji kulturalnih studija unutar akademske zajednice? Mnogi se još, zapravo, pitaju što su to uopće kulturalni studiji? Kako tumačite da se već nakon prve godine uvriježilo govoriti o “riječkim kulturalnim studijima”?

Akademski je sustav po svojoj naravi konzervativan, počiva na granicama među disciplinama, na diobama i klasifikacijama. Sve je to nužno, no nužne su i poveznice, nužan je i dijalog koji omogućuje produbljivanje problema na disciplinarnim presjecištima. Kulturalni studiji ne podrivaju akademski sustav, već ga obogaćuju. Oni otvaraju međudisciplinarni dijalog koji prati samu stvarnost ispresijecanu sve kompleksnijim potrebama suvremenog čovjeka da simultano i visoko profesionalno funkcionira na mnogim kolosijecima. Malo je, naime, profesionalnih poslova danas koji se odvijaju u izoliranim nišama. Današnji turistički djelatnici, novinari, urednici, diplomati, marketinški stručnjaci, menadžeri… svi oni trebaju ne samo različita strukovna znanja već i sposobnost njihova objedinjavanja… Kulturalni studiji razvijaju upravo takve sposobnosti i nude upravo takva znanja. Oni se, poput bilo kojeg drugog područja, zasnivaju na klasičnim znanjima, no ta se znanja ne organiziraju linearno, već korelativno, problemski, pa i polemički gdje za to ima potrebe i opravdanja. Mislim da zazori prema ovom području proizlaze dijelom iz nespremnosti pojedinih akademskih grupacija da se suoče s takvim zahtjevima, a dijelom iz neshvaćanja same prirode takvih zahtjeva. Dakako, kao i u svakome području, tako i u ovome, pojedinačni prilozi mogu se ostvarivati na višem ili na nižem nivou. Držim neprimjerenom diskvalifikaciju ikojeg područja, dok je diskusija o kvaliteti pojedinačnih priloga uvijek moguća u svakoj struci.

Objedinjavanje različitih strukovnih znanja

Sintagma “riječki kulturalni studiji” me osobito raduje, jer ona govori o tome da smo postigli određeni stupanj prepoznatljivosti, da naš program ima koncepciju, da ima fizionomiju. Na međunarodnoj karti kulturalnih studija postoje zamjetne koncepcijske razlike među programima koji se nude. Neki primarno situiraju studij kulturnog fenomena u kontekst komunikacijskih znanosti, drugi pak u kontekst medijskih izučavanja; neki su snažnije sociološki intonirani, a drugi pak izravnije posežu za humanističkim kontekstom. Riječki je studij u tome pogledu izbalansiran: pazili smo na omjere, te ponudili bazu disciplinarnih znanja iz sociologije, antropologije, povijesti umjetnosti, filozofije, lingvistike, mediologije… omogućujući svojim polaznicima da na višem stupnju studiranja izoštre ona presjecišta kojima se kane posvetiti u svojim budućim karijerama. Nastojali smo kreirati takav studij koji će svoje uključene sastavnice potkrijepiti pozitivnim znanjima, no koji će već od prvih koraka studiranja upozoravati na njihove međusobne odnose i osposobiti studenta za integrativno promišljanje.

Na konferenciji za medije održanoj nedavno u povodu kraja akademske godine prezentirali ste i niz aktivnosti izvan osnovnog nastavnog programa.  Možete li nam reći nešto više o projektima?

– Mnogi su projekti paralelno u tijeku. Osim individualnih istraživačkih projekata koji su dio našeg redovnog posla, a u koje se uključuje i naš mladi kadar, tu je i Tempus projekt kojim koordinira Sveučilište u Salzburgu. Naš odsjek je zadužen za razvijanje kulturološkog modula koji je jedan od četiriju modula koji se u tom programu predviđaju. Pripremamo studijski materijal koji će biti postavljen na web u sklopu toga modula, što će dakako koristiti i našim studentima, no razmišljamo o tome da budući međunarodni preddiplomski program Europskih studija kojega smo sunositelji ponudimo kao izvanredni studij – kao odgovor na mnoge nam pristigle upite o mogućnostima takvog načina studiranja. Korištenje web-resursa i tzv. “distance learning” može, kao dopuna izravnoj nastavi, omogućiti uspješno izvanredno studiranje. U slučaju takva ishoda vjerojatno bi bilo moguće i vertikalno nadovezivanje preddiplomskih Europskih studija na naš diplomski program kulturologije. Iz istog smo financijsko izvora pribavili i opremu za našu multimedijalnu učionicu u sklopu koje će se našim studentima i širem građanstvu uskoro nuditi i program ECDL – European Computer Driving Licence – za stjecanje međunarodno priznatog certifikata kompjutorske pismenosti. U tijeku je i izrada elaborata koji kanimo dostaviti Nacionalnom vijeću za znanost unutar kojeg predlažemo uspostavu interdisciplinarnih polja kao dopunu postojećoj klasifikaciji znanstvenih područja. Tiče se to samih kulturalnih studija, ali i rodnih/ženskih studija, te medijskih studija i drugih interdisciplinarnih polja, čemu pristupamo u suradnji s kolegama izvan naše institucije. Držim ovo posljednje izuzetno važnim za budućnost interdisciplinarnih studija uopće, a za to se otvara prostor novim Pravilnikom o znanstvenim područjima koji uspostavlja i interdisciplinarno područje, odnosno predviđa njegovo popunjavanje konkretnim poljima na temelju adekvatnih obrazloženja. I druge su inicijative u tijeku, teško ih je sve nabrojiti…

Istom prigodom prezentirani su i rezultati evaluacijske ankete studenata. Studij su, nastavni program, profesore, međusobne odnose ocijenili visokim ocjenama. Što je prva generacija studenata pokazala vama, jesu li možda pokazali neka odstupanja od zamišljenog, inicirali, izravno ili neizravno, smjer daljnjeg razvoja studija?

– Prvu smo verziju programa već usklađivali s tadašnjim prijedlogom zakona, te smo već tada – za našu prvu generaciju studenata – koncipirali studij strukturiran po načelu 3+2. Zahvaljujući tome, u ovoj smo se fazi, kada smo se sa svima drugima našli zahvaćeni procesom prestrukturiranja akademskih kurikuluma i njihova usklađivanja s Bolonjskom reformom, imali na što nasloniti. Nismo mijenjali jezgru našega studija, no iskoristili smo ovu novu priliku da program uskladimo sa studentskim primjedbama, kao i s njihovim opredjeljenjima koja smo u međuvremenu imali prilike upoznati, uz uvažavanje uputa Sveučilišta u Rijeci, Rektorskog zbora, Nacionalnog vijeća za znanost. Studenti su, primjerice, pokazali visok interes za uvođenje modula Medijski studiji na diplomskoj razini, i pružena nam je prilika da na taj interes reagiramo promptno. Eto, nakon tek jedne godine postojanja imamo već i novi, bitno unaprijeđeni dokument. Novi je program dorađena verzija prethodnog programa – bolje je kalibriran, izoštrenijih je fokusa, prilagođeniji mogućnostima i potrebama provedbe, a dakako, sada i integriran u akademsko okruženje koje je u međuvremenu također usvojilo principe reforme.

Novi prijedlog programa donosi i nove specijalističke module. Možete li nam reći nešto više o njima? Hoće li novoj generaciji biti ponuđeni od početka studija, kakvi su planovi slijedećih studijskih godina?

– Specijalistički se moduli uvode na diplomskome stupnju kao oblik usmjerenog studiranja. Na preddiplomskom se već stupnju u okviru izbornoga segmenta nude kolegiji koji studente pripremaju za modularno studiranje. Prema rezultatima ankete, najviši je interes studenata, dakle, za modul Medijski studiji, a odmah potom za modul Primijenjena informatika koji smo razvili u suradnji s Odsjekom za informatiku. U skladu s time dali smo inicijalnu prednost u realizaciji upravo tim dvama modulima koje namjeravamo ponuditi već prvoj generaciji naših studenata. Za mediološki modul uskoro nam pristiže i kadrovsko pojačanje – u sklopu reformskih radnih mjesta dobili smo mogućnost zapošljavanja jednog mediologa u znanstveno-nastavnom zvanju, uz kojeg će se moći razvijati i mladi kadar. Koncipirani su još i moduli Talijanski jezik i kultura i Njemački jezik i kultura koje kanimo postupno aktivirati. Aktivno se radi na tome da se i za te module, koncipirane u duhu područnih studija (area studies), što skorije osigura odgovarajuća infrastruktura. Što se talijanističkog modula tiče, već ima konkretnih rezultata – na temelju dobivene potpore posredstvom talijanskog konzulata osigurali smo nastavu talijanskog jezika i pridruženih talijanističkih sadržaja na preddiplomskoj razini, a razmišlja se i o kadrovskim pojačanjima u tom segmentu. Korake poduzimamo da osiguramo potporu i za germanistički modul. Cilj je modularnog studiranja usmjeravanje studenata prema konkretnim segmentima tržišta rada, viši stupanj prepoznatljivosti našega kadra na tome tržištu, bolja zapošljivost.

Međunarodna diskusija o licima kulture

U listopadu ove godine bit će održana i prva međunarodna konferencija Lica kulture s temom Inter~/Meta~/Trans~disciplinarnost. Možete li nam reći nešto više o samoj ideji konferencije, a posebno o prvoj temi? U pozivu za prijavljivanje radova posebno je istaknut problem zatvorenosti u “logike odsjeka”, svojevrsna rigidnost i nepripremljenost sustava kao cjeline za interdisciplinarnost, propusnost granica između pojedinih disciplinarnih grupa, što je osobito vidljivo posljednjih mjeseci u velikim pripremama za prelazak na sistem Bolonjske deklaracije. Mislite li da riječki kulturalni studiji mogu pomoći u rušenju tih čvrstih granica, biti svojevrsnim modelom transformacije?

– Konferencijska je djelatnost ključna za razvoj bilo kojeg polja ili discipline, a činjenica da je naš studij jedinstven u Hrvatskoj stavlja i tu odgovornost izravno na naša pleća. Cilj je konferencije da se uključimo u međunarodnu diskusiju, dapače – da tu diskusiju dovedemo na vlastito tlo. Odlučili smo se da se stalnom nazivu – Lica kulture – kao širokoj referentnoj odrednici konferencije tijekom njezina očekivana dvogodišnjeg obnavljanja, redovito pridružuje i specifičan, aktualan tematski interes. U ovome trenutku naše zbilje procijenili smo da je potrebno provesti diskusiju o interdisciplinarnosti, o tome što ona doista jest, može ili treba biti, kako bi se ovu široko korištenu riječ razriješilo uporabne paušalnosti koja joj više šteti negoli koristi. Multidisciplinarno polje kulturalnih studija – shvaćenih kao polje pretapanja pitanja koja zalaze u sociologiju, studij jezika i književnosti, obrazovanje, pravo, studij znanosti i tehnologije, antropologiju, povijest, politiku, medije, ekonomiju, a kroz koje se kristaliziraju problemi roda, rase, klase i seksualnosti u svakodnevnoj zbilji… primjereno je poprište za propitivanje interdisciplinarnoga pristupa, njegovih dosega i mogućnosti. Glavni nam je interes procjena interdisciplinarne metode u sferi kombiniranog humanističkog i društvenog interesa, razlučivanje multidisciplinarnosti kao “slabe” ili “horizontalne” interdisciplinarnosti od metodološke strategije koja se zanima kako za objedinjenost u temeljima pojedinih disciplina (transdisciplinarno), tako i za njihovu metadisciplinarnu sintezu. Vjerujem da je upravo međunarodna znanstvena konferencija pravo mjesto za takvu raspravu, te da će ona ponuditi i načelnih i specifičnih odgovora na takva, u nas mahom neobrađena pitanja. Najavili su nam se gosti iz Europe, Kanade, Amerike, a očekujemo i relevantne priloge domaćih znanstvenika. Sve bi to trebalo unijeti bitnih pomaka u sadašnju neadekvatnu percepciju interdisciplinarnih studija, dakako i unaprijediti ih…

Profesorica Vesna Girardi Jurkić na spomenutoj je konferenciji za medije poželjela studentima da i nadalje budu znatiželjni, zainteresirani, otvoreni. Kakva bi vaša poruka bila i gdje vidite današnje studente u budućnosti?

– Svi su naši napori vezani uz nastojanje da našim studentima osiguramo što bolju budućnost, da ih pripremimo za funkcioniranje u novim, sve kompleksnijim i sve zahtjevnijim uvjetima koji krupnim koracima prodiru u našu zbilju. No naši bi napori malo vrijedili bez njihovih. Vjerujem da su naši studenti svjesni i udjela vlastite odgovornosti u budućnosti za koju se pripremaju. Znatiželja, zainteresiranost i otvorenost, uz odgovornost prema vlastitoj budućnosti, dobitna su kombinacija. Što se pak našeg studija tiče, trudimo se kroz njega osigurati sve valjane pretpostavke za željeni uspjeh svakog našeg studenta.