Dijana Vuleta  

Razgovor s Nadom Zgrabljić

razgovor

U Novinarskom domu u Zagrebu nedavno je predstavljena knjiga Nade Zgrabljić Rotar Medijska istraživanja i medijska disciplina od 1995. do 2005. godine. Knjiga je nastala u povodu desete godine redovitog izlaženja časopisa Medijska istraživanja te daje uvid u nastanak i ulogu toga hrvatskog znanstvenog časopisa za novinarstvo i medije u razvoju medijske discipline u nas. Knjiga je namijenjena medijskim proučavateljima i analitičarima, svima koji istražuju ili pišu ili koji će se tek upustiti u empirijska ili teorijska istraživanja u tom području. Tim smo povodom razgovarali s autoricom knjige i glavnom urednicom Medijskih istraživanja dr. sc. Nadom Zgrabljić Rotar.

 Znanstveni časopis – osnovni element znanstvene zajednice

Prije 10 godina pokrenuli ste znanstveni časopis za novinarstvo i medije Medijska istraživanja. Kako ste se za to odlučili, što je bio Vaš motiv?

– Nakon magisterija shvatila sam kako se teško dolazi do literature za znanstveno-istraživački rad. Tada ne samo da je bilo teško pratiti što se na polju medijskih istraživanja radi u nas, nego i koja je recentna literatura u svijetu. Naši stručnjaci objavljivali su svoje ionako rijetke radove o medijima u različitim, manje ili više prikladnim publikacijama i knjigama. Internet je olakšao pitanje informiranosti o recentnoj literaturi u svijetu, ali tada, iako je to bilo samo prije deset godina, bilo je drukčije. Ustanovili smo izvaninstitucionalno, multidisciplinarno uredništvo. Urednici Medijskih istraživanja, profesori različitih fakulteta u Zagrebu i Ljubljani – Vladimir Biti, Ivan Ivas, Ivo Škarić, Zrinjka Peruško, Nenad Prelog, Pavle Novosel i Manca Košir iz Ljubljane – imali su uredničko iskustvo i objavljene mnoge znanstvene radove o medijima u okviru različitih znanstvenih disciplina. Uredništvo se nalazilo u Kulturno informativnom centru u Zagrebu, jer je KIC prvih pet godina bio suizdavač. Drugih pet godina – suizdavač je bio Fakultet političkih znanosti. Časopis se financirao na početku potporom Instituta Otvoreno društvo Hrvatska, ali je Ministarstvo znanosti odmah nakon prve godine izlaženja podržalo tiskanje Medijskih istraživanja i financira nas do danas, a dijelom i Ministarstvo kulture i Gradsko poglavarstvo za kulturu.

Naravno, mi smo uvijek poštivali sve uvjete za financiranje znanstvenih časopisa – redovitost izlaženja, dvostruku domaću i međunarodnu recenziju članka, indeksiranost u sekundarnim publikacijama i međunarodno uredništvo, te poštivanje drugih standarda uređivanja znanstvenih časopisa.

Što su Medijska istraživanja pridonijela razvoju medijske znanstvene discipline u Hrvatskoj?

– Medijska istraživanja pridonijela su razvoju teorije novinarstva i medijske discipline u Hrvatskoj zato jer je znanstveni časopis ključni, osnovni element znanstvene zajednice. To je institucija znanstvene komunikacija kojoj nema alternative. U sadašnjem vremenu Interneta mnoge se promjene događaju, ali i dalje je tiskani znanstveni časopis jedini legitimni oblik razmjene znanstvenih informacija kad je riječ o člancima i predstavljanju istraživanja tim putem, prije svega zato što njeguje instituciju recenzije, koja nije baš popularna kod autora, ali koja je važna za razvoj znanosti.

Medijska istraživanja objavila su u proteklom razdoblju 151 članak 110 autora. Od toga 33 znanstvena članka, 26 preglednih, 52 stručna i šest prethodnih priopćenja. Autorima je omogućena dvostruka recenzija dobrih stručnjaka, a surađivali smo i s domaćim i sa stranim recenzentima. Mi smo mala sredina, mala znanstvena zajednica i mali časopis, ali smo ipak organizirali pet znanstvenih međunarodnih ili domaćih skupova, te nekoliko tematskih brojeva. Jedan je bio na temu Etika i novinarstvo, uredila ga je Manca Košir, tada profesorica etike na Fakultetu društvenih znanosti u Ljubljani i još je aktualan i zanimljiv. Trudili smo se uvijek pratiti interes struke – novinara i medijskih vlasnika, te poticati razmjenu iskustava između medijskih eksperata, novinara i studenata novinarstva. Radili smo na poticanju znanstvenih istraživanja, publiciranju tih istraživanja i popularizaciji znanosti.

Danas je uobičajeno da gotovo svaki znanstveni rad – članak, istraživanje, diplomski rad, magisterij ili doktorat o medijima – citira Medijska istraživanja kao izvor.

Tad nas obično zovu i traže stare brojeve. Na žalost – gotovo da ih više nemamo, pogotovo nekih tematskih brojeva, ali autore upućujemo na web stranice www.mediaresearch.cro.net. Tamo mogu naći sve objavljene članke.

Malo stručnjaka

Kako ocjenjujete stanje u medijskoj disciplini u Hrvatskoj?

– Medijska disciplina u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena s obzirom na potrebu i s obzirom na širu međunarodnu znanstvenu zajednicu. Nema dovoljno institucija, nema dovoljno istraživanja, nema jake kritične mase. Vjerujem da će mladi znanstveni novaci kojih ima dosta popraviti takvo stanje i da ih matični studiji usmjeravaju u tom pravcu. Na žalost, ne javljaju nam se s radovima.

I u proteklom, oštrom medijskom razdoblju, mnogo se govorilo o medijima, ali nije bilo baš mnogo znanstvenih teorijskih i empirijskih istraživanja. Od ukupno 33 izvorna znanstvena rada u Medijskim istraživanjima objavljeno je 17, a od ukupno 26 preglednih – 13 su napisali hrvatski autori. Trideset izvornih i preglednih znanstvenih radova domaćih autora u deset godina, to se baš ne čini mnogo, iako je moguće da su neki autori objavljivali znanstvene radove o medijima i u drugim znanstvenim časopisima.

Malo se stručnjaka odlučuje za sustavna empirijska istraživanja čak i oni koji bi morali. Možda je razlog tome što je to težak, dugotrajan, skup i društveno nepriznat posao, a to se vidi i iz činjenice što mi u Hrvatskoj nemamo specijaliziranu instituciju isključivo za istraživanje medija, što bi bilo potrebno jer su empirijska istraživanja osnova argumentiranog raspravljanja o medijima.

Kakva vrsta istraživanja o medijima prevladava u proteklom razdoblju? Koje teme ili područja tema?

– U proteklom desetogodišnjem razdoblju istraživači su se najviše bavili političkom komunikacijom u medijima i medijskim politikama, informacijskom tehnologijom i njezinim utjecajima na novinarstvo te pitanjima novinarske profesije kao što su pitanja etike. Izrazit je manjak istraživanja o kulturnom aspektu medijske produkcije.

Danas hrvatski mediji stampedom ulaze u svijet proizvodnje i potrošnje senzacija. Nedostaje kvantitativnih i kvalitetnih istraživanja publike, nedostaju istraživanja o utjecaju medija. Globalizacija i komercijalizacija donijele su nam previše nasilja, previše pornografije, stereotipa, reklame, posebno one prikrivene. Nedostaje istraživanja o tome kako se načelo spektakla kao vrhunsko načelo medijske proizvodnje odražava na političku komunikaciju, na participaciju drugih grupa u medijima, demokratski javni govor i medijsku kontrolu toga govora.

 Budućnost medijskih istraživanja

U povodu 10. obljetnice časopisa objavili ste knjigu Medijska istraživanja i medijska disciplina od 1995. do 2005. Kome je knjiga namijenjena?

– Knjiga je izišla u biblioteci Medijska istraživanja, izdavač je Doron d.o.o iz Zagreba koji izdaje i časopis Medijska istraživanja. U radu na knjizi, odnosno prikupljanju i pripremanju podataka, sudjelovale su Đurđa Vrljević i Dajana Marić i njihov je doprinos jako važan. Knjiga je namijenjena svima koji će istraživati medije, pisati nešto o njima ili koji se na profesionalan način bave medijskom praksom – dakle novinarima, oglašivačima, vlasnicima i slično. Knjiga je izvrstan i pouzdan izvor podataka, izvor recentne bibliografije za područje novinarstva i medija, izvor podataka o jednom krugu ljudi koji su se na znanstven način bavili medijima u proteklom razdoblju u Hrvatskoj i šire.

U knjizi upoznajemo čitatelje sa svime što je u Medijskim istraživanjima objavljeno u proteklom desetogodišnjem razdoblju, knjigama koje smo prikazali, skupovima koje smo organizirali i pratili.

U knjizi je posebno zanimljiv dio u kojem kulturni i znanstveni djelatnici iz Zagreba i Ljubljane govore o nekim pitanjima medija i časopisu iz područja svoje djelatnosti. Autori su ugledni novinari Božo Novak i Mirko Bolfek, znanstvenice Melita Poler Kovačič iz Ljubljane i Biserka Cvjetičanin iz Zagreba, ugledni urednici i znanstvenici Matko Marušić i Danijel Labaš i drugi. To je zanimljiv pregled razmišljanja o medijima iz različitih motrišta.

Kako zamišljate budućnost Medijskih istraživanja? Imate li neke planove za daljnji razvoj časopisa i teme brojeva?

– Informacijska tehnologija mijenja sve, pa tako i znanstveni časopis kao medij. Sve su glasniji zahtjevi da se i proces razmjene znanstvenih informacija ubrza. Proces i tehnologija uređivanja znanstvenog časopisa ne traži samo mnogo truda i discipline nego i mnogo vremena. Danas smo naviknuti na brz protok informacija, a na objavljivanje članka u znanstvenom časopisu treba čekati nekoliko mjeseci. To će možda na neki način utjecati na znanstvene časopise.

Osim pitanja utjecaja informacijske tehnologije na znanstvene časopise, ima i drugih o kojima bi se trebalo više raspravljati. U budućnosti bih željela intenzivniju suradnju između urednika znanstvenih časopisa i časopisa u kulturi. Potrebna nam je razmjena iskustava, potrebno nam je ujednačavanje kriterija, kvalitetna konkurencija i ujednačavanje etičkih standarda za objavljivanje znanstvenih radova.

Medijska istraživanja u ovoj godini objavljuju jedan broj u kojem su gošće-urednice profesorice s Fakulteta za društvene znanosti u Ljubljani, Odsjeka za komunikologiju doc. dr. Melita Poler Kovačič i doc. dr. Karmen Erjavec. Broj je će istražiti mnoge teme vezane za profesionalizaciju novinarstva.

Drugi broj je tematski Mediji i proširenje EU. Dobili smo mnogo radova iz različitih europskih zemalja, starih i novih članica EU-a, u kojima se istražuje proces i posljedice usklađivanja medijskog zakonodavstva s europskim standardima. Realizaciju ovoga broja podupire i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Broj će izaći do kraja godine jer su članci na recenzijama u različitim zemljama. Vjerujemo da će to opet biti jedan vrlo koristan i čitan broj Medijskih istraživanja.