23.9.2004.

Grozdana Cvitan  

Razgovor s Nikosom Stathopoulosom

tema broja

Uobičajeno je da svaka zemlja ima jedan institut (koji može biti formiran i kao udruga) za edukaciju iz grupne analize, dakle skupinu profesionalaca koji educiraju grupne analitičare. Za razliku od uobičajene prakse, u Grčkoj je unatrag nekoliko godina došlo do rascjepa i danas uz početno Grčko udruženje za grupnu analizu postoji i Helensko udruženje za grupnu terapiju i psihoanalizu. U razgovoru ih se najčešće imenuje kao stare i mlade. Iako dobna granica nije izražena strogo kako kolokvijalni nazivi sugeriraju, činjenica je da su novom institutu pristupili uglavnom mlađi psihoanalitičari i grupni terapeuti. Svaki od instituta participira u međunarodnim udrugama i nositelj je uobičajenih aktivnosti na unutrašnjem planu i u inozemnim akcijama. Naravno, jedni drugima ne dolaze na skupove koje organizira suprotni institut. Tako je bilo i u Ateni, a Drugu regionalnu konferenciju mediteranskih zemalja organizirali su tzv. mladi, tj.  Helensko udruženje za grupnu terapiju?i psihoanalizu. Jedan od članova helenskog instituta, psihijatar za djecu i mlade te grupni analitičar Nikos Stathopoulos, govori o razlozima podjele.

– Naša je organizacija utemeljena 1989., a osobno sam postao njezin član 1992. kad sam slijedom svoje edukacije to mogao. Svi članovi Helenskog udruženja za grupnu terapiju i psihoanalizu završili su edukaciju u Grčkom, do tada jedinom institutu za grupnu analizu u Ateni. Do razlaza među grupama došlo je zbog različitih stavova prema načinima edukacije. Uglavnom mlađi članovi odvojili su se i formirali svoj vlastiti institut. Zbog etičkih i teorijskih pitanja podjela je bila definitivna.

Olimpizam, grupa i promjene

Je li bilo i političkih utjecaja ili je riječ samo o profesionalnim razlozima?

– Imali smo različite vizije oko načina vođenja edukacije i uloge pojedinaca u instituciji. I to je sve, ali je dovoljno.

Kako je izabran naslov konferencije: Olimpizam, grupa – transkulturalna matrica i moždana pokretljivost (Olympism, Group – transcultural Matrix and Brain Plasticity)?

– Riječ je o spletu triju tema i zapravo znači grupnu temu. Triplet je jedinica za grupu: troje je ljudi, a dva su čovjeka. Na taj je način već u formi naslova spomenuta grupa. 

U odnosu na temu formiranje naslova počeli smo konsenzusom o onome što je najvažniji događaj u Grčkoj ove godine, dakle Olimpijske igre. Druga tema sastoji se od mreže odnosa među različitim mediteranskim zemljama s povijesnim različitostima svake članice u simboličkom i realnom značenju, a treća je vezana na prilagodljivost našeg mozga i potrebu da prilagodbom prihvatimo promjene. Treća tema ujedno je i most između neurologije i psiholoških događanja. Moderna znanstvena dostignuća i mogućnost uvida u promjene koje se zbivaju na mozgu predmet su praćenja i u neurologiji i grupnoj analizi. Postoje znanstveno dokazane promjene moždanih aktivnosti zbog npr. djelovanja grupne analize.

Dosadašnje konferencije psihoterapeuta, tj. Prva konferencija mediteranskih zemalja u Zadru, pojedine nacionalne konferencije pa i kongresi u ovom dijelu svijeta, propitivali su različite napetosti koje se događaju ponajprije između pojedinih zemalja, ali i unutar samih zemalja. Takvih je tema na konferenciji u Ateni malo. Znači li to da je Grčka bez napetosti u odnosima s drugima (Turskom, Makedonijom itd.) ili da to prestaje biti bitno? Da postoji način prevladavanja konflikta?

– Napetosti među zemljama, kakve god bile, nemaju veze s ovom konferencijom. Organizacija ove konferencije upravo je željela pokazati što sve može biti i na koji način put razrješavanja napetosti među zemljama, ako napetosti postoje. Ovaj novi krug okupljanja po mediteranskom ključu stvara novi potencijal i gube se konflikti koji postoje u nekim drugim izborima. To znači da se i izborom krugova odnosno ključa po kojem se skupovi organiziraju može utjecati na smanjenje napetosti. Primjerice, kaže se da su Grčka i Turska u konfliktu. Na ovoj konferenciji imamo četrdeset kolega iz Turske koji prikazuju svoje radove (a i Grka je prošle godine došlo na konferenciju u Tursku kao da ćemo je okupirati). Konferencije su uvijek mjesto susreta za rješavanje napetosti, ako postoje. Dapače, upravo na konferenciji i cijenimo različitosti, o njima govorimo i ne mičemo ih izvan vidokruga, sa strane. Konferencija je i organizirana zato da se te razlike sretnu, ali ne da ih se zaoštrava.

Želite li podcrtati da je Grčka zemlja u kojoj se slobodno može razgovarati o različitostima pa i konfliktima u vrijeme njihovih zbivanja?

O, da.

Susret različitosti

Koje su najčešće teme i problemi s kojima se susreće društvo i, slijedom analize tih problema, grupni analitičari u Grčkoj? Postoje li opći problemi?

– Probleme mogu prepoznati kroz svoju privatnu praksu i udruženje u kojem također radim. Radim uglavnom u grupama s adolescentima i starijim maloljetnicima. Sve konflikte koje prepoznajem u grupi, zbog kojih se članovi grupe i javljaju na terapiju, imaju osobni razlog za dolazak. Nema grupnog razloga zbog čega bi netko došao u grupnu analizu. Riječ je samo o grupnom rješavanju individualnih problema.

Prošle su jedna ili dvije dekade u Grčkoj a da nije bilo traume koja zahvaća većinu populacije. Primjerice, ako je moj otac pripadao lijevima, a neki drugi otac ili čovjek desnima i, ako se sastanu na toj temi, oni danas o tome mogu slobodno pričati. Više nema razloga za politički konflikt zbog toga ili, u slučaju da postoji, postaje dio individualne priče. Govori se o različitostima među ljudima, a ako neke različitosti poprime dimenziju koja predstavlja većinu u društvu onda ta “većinska različitost” pobjeđuje na izborima i postane vladajuća stranka. Zbog toga svatko može imati individualni problem zbog svoje povijesti, objekata ili gubitaka, ali ponovo na individualnoj razini.

Kad ljudi imaju sposobnost odvojiti se od kolektivnog onda mogu i reći: Ja ću prihvatiti ovaj posao ili Ja neću prihvatiti ovaj posao. Problem odvajanja od ideja mnogo je jednostavniji i moguć je. Moguća je separacija problema.

Kako ste doživjeli povratak Olimpijske igre u Grčku? Je li to bila stresna situacija?

– Trudio sam se da ne budem uvučen u sustave koje je Olimpijada nosila sa sobom, a to su najčešće bili ekonomski izračuni o cijeni cijele priredbe. To je jedna strana medalje. S druge strane je prekrasno da su se Igre vratile u Grčku – tamo gdje su i počele. To je bio izazov za svih: kako pobijediti tako veliku organizaciju. I uspjeli smo. Uživam u pomisli da smo uspjeli napraviti nešto veliko i završiti s dobrim porukama cijelom svijetu. Narod smo koji se lako posvadi pa i podijeli, ali u ovom slučaju bili smo jedinstveni.

Što je stvarna ideja Olimpijskih igara?

– Olimpizam je duh sudjelovanja u fair playu i ne samo u pobjedi. Ali je u omogućavanju najboljima da pobjede. Nije bitno hoće li netko konačno pobijediti nego da je borba bila dobra borba. To znači da je bitno pokušati pošteno i napraviti najbolje. To je holistički pogled na svijet, susret različitosti, a fokus je na sličnostima.

Privatno, kako sam se maknuo iz Atene da izbjegnem gužvu, shvatio sam da nema drugih vijesti na svim medijima osim olimpijskih vijesti. Isto je bilo i na postajama cijelog svijeta. Kao da smo ujedinjeni u jednoj priči.